KOLIKO JE BRCKO POLITICKI SKUPO
Uoci arbitraze za Brcko
AIM, SARAJEVO, 04.02.98.
Brcko, grad nerijesenog politickog statusa, po drugi put se nakon
Daytona nalazi pred arbitrazom, i drugi put prolazi kroz fazu zucne
politicke retorike onih kojima je on od "zivotne vaznosti". Aktuelne
vlasti u entitetima, jednako rovovski ukopane, koriste sudbinu ovog
grada za promociju svojih ekskluzivistickih politickih stavova. I dok
traje verbalna medjuentitetska "otimacina" tog grada, malo je
ikome vazno da je taj grad u BiH. I dok je to jasno za RS koja
uporno odbija "unitarnu BiH", tesko je razumjeti stav SDA koji
uporno, verbalno, brani cjelovitu BiH u kojoj bi onda doista bilo
irelevantno gdje je Brcko.
U Daytonu su se slozili oko toga da Brcko dobije arbitra koji ce nakon godinu dana, uz pomoc predstavnika zainteresovanih strana, odluciti kome Brcko pripada. Prosle godine, u ovo doba, ta je odluka odlozena za godinu dana. Robert Farrand, spomenuti arbitar, polako, ali sigurnim koracima, tokom protekle godine, isao je k tomu da Brcko pripadne BiH i Brcacima, ili kako on to kaze da postane multietnicko. Nakon te godine dana, arbitraznog promatranja Brckog, ovih dana pocinje nova arbitrazna rasprava. Strane su i dalje, mada se cini manje nego lani, zainteresovane i to su pokazale ovih dana svojim sasvim iskljucivim izjavama.
Novi premijer Vlade Republike Srpske, Milorad Dodik, izjavio je da ce dati ostavku ukoliko Brcko pripadne Federaciji. Istovremeno, portparol vladajuce federalne stranke - SDA - kaze da Brcko mora pripasti Federaciji, a predsjedavajuci Predsjednistva BiH, Alija Izetbegovic, je i sam obecao ostavku ukoliko Brcko ne pripadne Federaciji.
Tvrdnja premijera Vlade RS je shvatljiva, ali mnogo manje iskljuciva nego ova iz usta federalnih vlasti. Naime, ukoliko bi Brcko pripalo Federaciji, Republika Srpska bi bila ne samo politicki podijeljena, kako je to sada slucaj, nego i fizicki. Dakle - ne bi je vise bilo, a ona je zagarantovana i Daytonom i tvrdnjama medjunarodne zajednice da "podjele RS nema i nece biti". No, Dodik, ovakvom, dobro izvaganom izjavom, ostavlja niz drugih mogucnosti za Brcko - otvoreni grad, distrikt ili slicno. Uostalom, bilo bi prenaivno ocekivati da Dodik, nakon sto je teskom mukom pomogao da SDS sidje sa glavne pozicije na politickoj sceni RS, tako olako rizikuje demokratske promjene u ovom entitetu i mjesto kojeg se dohvatio. Istovremeno, oni koji dobro poznaju Dodika i privatno, kazu da on nikada nije davao izjave, pogotovo politicke, ukoliko se prije toga nije dobro informisao, a potom i odvagao ono sto ce kazati.
U Stranci demokratske akcije svoj stav oko Brckog argumentuju podacima iz popisa stanovnistva iz 1991. godine koji kazu da je najveci procenat brcanskog stanovnistva bilo bosnjacko zivlje. Kao argument koriste i izvode iz katastarskih knjiga u kojima stoji da je najveci dio brcanske zemlje pripadao Bosnjacima i da je bila u privatnom vlasnistvu. S te strane su u pravu, no istovremeno je slicna statisticka slika i za Srebrenicu, ali SDA i nakon "dobivanja" lokalnih izbora u ovom bh. gradicu, koji je sada sasvim u RS, ne poduzima nikakve korake da njihovi vijecnici i udju u taj gradic. Istovremeno, govoreci o Brckom, u SDA nikada ne kazu da ce biti zadovoljni da se Bosnjaci vrate u Brcko, u svoje kuce i na svoja imanja i da tamo nastave da zive sa slobodom kretanja, mogucnoscu zaposlenja, lijecenja i skolovanja djece. Kriticari SDA kazu da ova stranka ovakvim stavom radi na podjeli BiH, rusenju Daytona i slicnim destruktivnim namjerama.
Neki idu cak tako daleko da predvidjaju mogucnost oruzanog napada na Brcko i to od one strane koja "ne dobije" Brcko, sto je naravno apsurdno dok god na ovim, a onda i tim prostorima, boravi SFOR (a SFOR, to je sigurno, nece otici odavde dok mir ne bude stabilan i trajan).
Zanimljiv segment price o Brckom jesu i unutarfederalni odnosi izmedju bosnjacke i hrvatske strana. Krajnje nejedinstvo je sasvim ocito i ide cak do otvorenih izjava iz tabora HDZ-a da oni ili nece ni ici na arbitraznu raspravu ili ce ici sami. Spor traje odavno, od registracija biraca za Brcko na septembarskim lokalnim izborima, pa do najnovijeg dogadjaja - osam obnovljenih kuca u selima Cerik i Bukvik u koje su useljene izbjeglice iz Srebrenice, Bosnjaci, a kuce se, kako tvrdi HDZ, nalaze na prostoru na kome nikada nisu zivjeli Bosnjaci - kaze federalni ministar za izbjeglice i raseljena lica Rasim Kadic na press konferenciji svoje stranke, ali te kuce su pod ingerencijom supervizora Farranda i u njih niko nije usao samovoljno. Sporna je i policijska uprava u opstini Ravne, ali predsjednik Federacije i predsjednik federalne arbitrazne komisije Ejup Ganic kaze da je policijska stanica u ovoj opstini vec odobrena, a policijska uprava moze biti samo za cijeli region. Nakon konsultacija sa IPTF, prijedlog je da ovaj problem saceka april mjesec tekuce godine. Nakon sastanka federalne Arbitrazne komisije koji je trebao da ujedini stavove ove dvije strane i dalje je nepoznato hoce li predstavnici bh. Hrvata ici u Bec uopste, a ako i podju, ne zna se hoce li sami ili ipak kao dio federalne ekipe. Nakon ovog sastanka Ganic je izjavio da se u medijima spekulira i informacijama o sastanku u Karadjordjevu, te da se "pominje se podjela Brckog, jer je Brcko tacka na kojoj se ujedinjuje BiH. Rjesenje Brckog je vrlo znacajno za jedinstvo zemlje", veli Ganic i dodaje da je zatrazio od hrvatskog predsjednika Tudjmana da javno kaze kako je neophodno obezbijediti pravdu za Brcko i donijeti odluku u skladu sa medjunarodnim pravom i pravicnoscu, ali, dodaje Ganic: "Jos nisam cuo da je predsjednik Tudjman dao takvu izjavu". Prisustvujuci ovom sastanku, predstavnik Ureda Visokog predstavnika, Donald Lamont, izjavio je da je najbolje da medjunarodni arbitar Roberts Owen sam saslusa svjedocenja predstavnika i Federacije i Republike Srpske, ali i svih drugih zainteresovanih strana. No, jos uvijek nije poznato ko iz Federacije i na koji nacin odlazi u Bec.
Bosanskohercegovacka opozicija je, sa svojim stavom, mozda najbliza objektivnom stanju. "Zar je vazno gdje se nalazi Brcko ukoliko ima jedinstvenu policiju, jedinstvenu valutu, slobodu kretanja, mogucnost povratka izbjeglica i nemogucnost opstanka ratnih zlocinaca i kriminalaca druge vrste u toj sredini?" Lako je zakljuciti i da supervizor Farrand stvari vodi polako ka ovakvom konacnom stanju - zajednicka policija, povremeno molitve u bogomoljama onih koji su sada u Brckom manjina i tako redom. Farrandu u prilog idu i pomaci koji se desavaju u cijeloj drzavi
- jedinstvene automobilske tablice, isprave, moneta, zastava.
Za ocekivati da je nova arbitrazna rasprava nece donijeti nista novo i da ce odluka biti identicna proslogodisnjoj - odgadjanje odluke na neki period. Jedan politicki federalni magazin je to najbolje formulisao rijecima da je za sada Brcko preskupo za sve zainteresovane strane i da medjunarodna zajednica mudro vodi ovaj dio politicke igre oko BiH, te da ce rjesenje za Brcko doci u onom trenutku kad ono izgubi visoku cijenu za sve zainteresovane. Iz unutrasnjeg ugla gledanja, opet kazano rijecima opozicije, Brcko je savrseno upotrebljivo za laznu homogenizaciju vlastitog naroda i bice koristeno za suprotstavljene politike vladajucih struktura, koje samo verbalno zele cjelovitu BiH. Iz ugla vanjskih aktera u brcanskoj prici, medjunarodna zajednica je svjesna cijene koju ovaj bh. grad ima za sve zainteresovane i zasto bi tako lako ispustila ovo sredstvo, pa neka bude i ucjenjivanja, kada zna kako mocno oruzje ima u rukama - ustupci koje su sve strane spremne napraviti da bi pokazale kako su bas oni ti kojima treba pripasti i koji zasluzuju Brcko su brojni i medjunarodni faktor to i te kako dobro zna. Stoga je definitivnu odluku oko Brckog uzaludno ocekivati za koji dan, osim ako ona koja se ocekuje nije status quo.
Rubina CENGIC (AIM,Sarajevo)