DRZAVA KAO ZAPUSTENO DJETETE

BOSNA U STATISTIKAMA

* Kako izgleda Bosna i Hercegovina dvije godine nakon rata? Ima nas malo vise, a opet nas je manje nego prije rata. Pisemo puno pisama i pricamo na telefon. Bolujemo uglavnom od infekcija gornjih respiratornih puteva, hipertenzija i somatskih poremecaja. Para vise imamo nego nemamo, iako statisticki podaci pokazuju potpuno drugaciu sliku. Dok neki jos uvijek primaju humanitarnu pomoc, oni drugi nose garderobu poznatih svjetskih kreatora. Da li smo na pragu kapitalizma? Bosna trenutno najvise podsjeca na zapusteno dijete

AIM, SARAJEVO, 26.01.97. Kada se sklope kockice od podataka Statistickog zavoda BiH, sliku koja se dobija tesko se moze desifrovati. Primjerice plate i troskovi zivota: prosjecan Bosanac dobija mjesecno 285,82 konvertibilne marke (odnos s njemackim markama 1:1). Najveca prosjecna plata isplacuje se u Bihacu u iznosu od 373 konvertibilne marke. Najmanja je u Zenici i iznosi 184 KM. Sarajlije dobivaju u prosjeku 355 KM, a Tuzlaci 318. I dok u velikom broju preduzeca poslodavci isplacuju minimalce od 85 KM, na koju sumu se potom obracunavaju ini porezi drzavi, za to vrijeme na brojnim mjestima uobicajene plate su preko 2.000 KM. Usput receno, prijeratni prosjek plata u Bosni i Hercegovini iznosio je 660 DM. Najvece platem, prema javnim podacima, navodno se isplacuju u oblasti javne uprave i obaveznog penzijskog osiguranja, zatim bankama, te u neprivredi...

Koliko ljudi dobija te plate? Podaci Statistickog zavoda BiH kazu da je ukupan broj zaposlenih u novembru prosle godine bio 340.504. Od ovog broja na cekanju su 89.287 lica. Istovremeno evidentirano je 216.790 lica koja traze posao u Zavodu za zaposljavanje F BiH. Prijava za potrebne radnike ima taman toliko da na jednu prijavu dodje 196 radnika.

Dakle, ako ste u decembru prosle godine bili prosjecan Sarajlija, imali ste i prosjecnih 355 KM svakog prvog u mjesecu. Potrosacka korpa, sa samo sesnaest osnovnih namirnicama kostala je pak 464 KM u istom mjesecu. Kako ste, onda, s minousom u kucnom budzetu uspjeli gotovo svakodnevno posjecivat desetak novih kafica u centru grada i nekoliko ekskluzivnih radnji sa vise no skupom garderobom? Primjerice, obicne samtane farmerice, s znakom "Versacija" na dzepu, stoje najmanje 200 KM, a prodaju se bez problema!? Usput receno, cijene na malo u decembru porasle su za 13,6 u odnosu na isti mjesec 1996. godine. U decembru 1997. porasli su troskovi za ishranu, odjecu i obucu, obrazovanje i kulturu, opremu stana, higijenu i njegu zdravlja, te saobracaja.

Ugostoteljstvo, turizam i saobracaj, opert, naprosto cvjetaju u BiH. Statisticari kazu da je u BiH u 1997. u odnosu na 1996. godinu
u putnickom saobracaju predjeno za 74 odsto vise kilometara i prevezeno 15 odsto vise putnika. Bosanci su vise pisali (napisali su cak 16.095 pisama), za 19 odsto vise pricali na telefon nego u 1996 gidini. Preko mobilnih telefona ostvareno je cak 17.241.000 impulsa samo u novembru iza nas. Mozda je suvisna, ali za svaki slucaj i informacija da radnici u PTT BiH imaju natprosjecne plate. Sto se tice saobracaja zeljeznicki jos uvijek stoji na istom mjestu. Naime, vozovi na vecem dijelu BiH jos nisu krenuli. Ostalo funkcionira.

U 1997. godini industrija je nesto napredovala. Artikulirali su se odredjeni kapaciteti, doslo je do prestrukturiranja proizvodnje, upotrebljava se nova tehnologija. Proizvodnja je u zadnjem mjesecu prosle godine porasla za 9,5 odsto, a u odnosu na cijelu godinu za 35,1 odsto. Najproduktivnija je bila elektroprivreda i proizvodnja uglja. Pozitivna kretanja su i u sumarstvu, gradjevinarstvu, poljoprivredi. Poredeci sa predratnom 1991. Godinom, dolazi se do podataka da je industrijska proizvodnja pala za 72,5 odsto. U poljoprivredi je situacija nesto bolja. Ukupna zasijana povrsina u jesenjoj sjetvi manja je za 62,8 odsto u odnosu na 1991. No, ono sto vise porazava je da je istovremeno manja u odnosu na 1996. godinu za cak 8,9 odsto. Znaci li to da nam prehrana nije problem?

Kako zaradjuju Bosanci? Na uvozu. Na izvozu gube, i to 14 prema jedan. Naime, na vrijednost od jednog americkog dolara u izvozu, uveze se 14 dolara. U 1997. najvise se izvozilo u oblasti industrije i rudarstva, a najvise uvozilo - nevjerovatno ua ovu zemlju, ali tako stoji u podacima Zavoda - u industriji i rudarstvu! Na drugom mjestu je hrana. Kazu da se u Bosnu uvozi bukvalno sve, te da se vise ne moze ni evidentirati lista proizvoda. Zemlje uvoza su od Hrvatske, Slovenije i Italije, koje prednjace, do Bermuda, Makaa, Nigera, Burundija i Ugande!?

No, nemaju samo stranci koristi od nas nego i mi od njih. Turiste je rijetko vidjeti u BiH, ali statisticari su izbrojali 146.876 turista na podrucju Federacije, od cega 71.290 stranih . Bilo je registriranih pet turista iz Crne Gore, 33 iz Albanije, 70 iz Kine, 65 sa Islanda. Najvise stranaca dolazilo je iz Hrvatske i Italije. Od turizma je ostvareno ukupno 2.794.026 KM.

Na koncu koliko je novopridoslih i koliko ih je otislo? Natalitet je u porastu. Malom, ali znacajnom. U 1997. godini rodjeno je 28.911 beba, od cega sinova 15 021. Sklopljeno je 13.273 braka. Umrlo je 14.140 ljudi, od cega samo u novembru 55 nasilnom smrcu. Broj razvoda se povecao na 465, u novembru 78. Najvise su se razvodili u sarajevskoj opcini Novi Grad, zatim u Cazinu, Fojnici i Sanskom Mostu. Kako po broju rodjenih, tako i po broju umrlih, muskarci prednjace nad zenama. Prirodni prirastaj i dalje ne zadovoljava, ali je racionalan zbog niske stope smrtnosti. Vodeci uzroci smrtnosti stanovnistva F BiH u prosloj godini bila su oboljenja cirkulatornog sistema, maligne neoplazme, povrede i trovanja, oboljenja respiratornog sistema. Na hiljadu stanovnika zaposleno je prosjecno 6,4 zdravstvenih radnika.

Nastavi li se ovako, tek za nekih 50 godina BiH bi mogla doseci standard od prije rata, koji uostalom i nije bio narocito visok. Ipak ima i vedrijih podataka. Svi univerziteti na podrucju Federacije rade iako na njima, ali nema dovoljno profesora. Broj studenata se povecava. Ovo bi bilo zaista obecavajuce da se ne povecava i broj mladih koji odlaze iz Bosne i Hercegovine. Koliko uopce u Bosni i Hercegovini ima stanovnika, koliko je otislo, koliko se vratilo, ovdje niko uistinu ne zna.

NIDZARA AHMETASEVIC (AIM Sarajevo)