Original umjesto surogata

aim/pod/pubs/zi

PRIVATIZACIJA U CRNOJ GORI

size: Raspisivanjem medjunarodnog tendera za privatizaciju nekoliko najznacajnih privrednih kapaciteta, Vlada Crne Gore je crnogorsku privatizaciju priblizila liniji koja politicki i ideoloski obojena "prestrukturiranja", "transformacije" i slicne povrsinske prepravke i kozmeticke zahvate dijeli od temeljne, efikasne i stvarne vlasnicke promjene i trzisnog koncepta poslovanja

text:

Vlada Crne Gore je 15. decembra prosle godine, preko Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, raspisala medjunarodni tender za imenovanje konsultanata (savjetnika) za privatizaciju.

Konacno - rekli bi mnogi. I zaista - poslije devet godina djelimicne privatizacije ogranicenog obima i skromnih rezultata, u kojoj su reformski koncepti i zahtjevi za temeljnim i stvarnim vlasnickim preobrazajem, iz svima poznatih razloga, bili odbijani, odnosno usporavani - ucinjen je ozbiljan napor da se privatizacija najznacajnijih crnogorskih preduzeca podvrgne kriterijumima i metodima koje poznaje svjetsko trziste.

Crna Gora je, naravno, vec platila danak zakasnjele privatizacije. Lazni (tamo gdje je to bila propagandna floskula vladajucih /pred/ratnih oligarhija) - i uzaludni (kada se radilo o iskrenim privrzenicima obmane "udruzenog rada") napor da se "ocuva drustvena svojina" i ono "sto su radnici godinama mukom stvarali" nanio je neprocjenjivu stetu.

Lista preduzeca za ciju se privatizaciju zatrazena inostrana strucna pomoc je, ne samo za crnogorske prilike, zaista "teska": Kombinat aluminijuma, Duvanski kombinat, Gornji Ibar Rozaje, UTIP Crna Gora, HTP Budvanska Rivijera i Institut "Dr Simo Milosevic", Igalo.

Poziv za ucesce na tenderu, na sugestiju britanskog Know-How fonda, poslat na dvadeset i pet adresa - investicionine banke i korporacije, konsultantske firme, kao i ambasade u Beogradu - imao je, s obzirom na ukupne crnogorske i prilike u regionu, vise nego dobar odziv: prijavilo se dvanaest konsultantskih kompanija i banaka, sto samostalno, a sto u tzv. konzorcijumima (grupama), iskazujuci interes za pruzanje konsultantskih i posrednickih usluga u privatizaciji dva ili vise ponudjenih preduzeca (vidi tabelu).

Pozivnim pismom Agencija je definisala pozeljnu sadrzinu ponuda: informacije o dosadasnjem ucescu aplikanata u privatizaciji u Centralnoj i Istocnoj Evropi, podaci o ucescu u privatizacionim projektima u relevantnim privrednim granama (proizvodnja - alumijum, duvan, drvo - i turizam), analiza perspektiva (mogucnosti za uspjesnu privatizaciju preduzeca, preporuka o na koji bi se to najuspjesnije moglo uciniti. Od potencijalnih konsultanata je zatrazeno i da definisu, odnosno predloze svoju ulogu u navedenim aktivnostima i postupcima, kao i da odrede svoje ekspertske timove, daju njihove reference, predloze rokove i uslove privatizacionih projekata, kao i da naznace cijenu svojih usluga, uz model ugovora sa Vladom Crne Gore kojim bi se sve to regulisalo.

Lista prijavljenih je, bez pretjerivanja, impresivna. Imena kao sto su Merrill Lynch, Deloitte & Touche, Banque National de Paris (BNP), Credit Commercial de France (CCF), EPIC, Hong Kong Shangai Bank ... pokazuju da, uprkos svemu, crnogorski proizvodni i turisticki kapaciteti mogu biti interesantan i unosan posao za prodaju na svjetskom trzistu.

Sedmoclana tenderska komisija (u kojoj, pored domacih zvanicnika i strucnjaka, ucestvuju i dva inostrana eksperta - Robert Stone i Alan Hodgson, iz Know-How fonda), ima zadatak da od prispjelih ponuda izdvoji najpovoljnije. Jednakovazni kriterijumi su - dosadasnje iskustvo kandidata, kvalifikacije clanova ekspertskog tima, kvalitet tenderske prijave (posebno analize i preporuke o modelima i metodu privatizacije) i - prijedlog naknade za obavljeni posao.

Odabir kandidata ce se izvrsiti u dvije faze. Preliminarno razmatranje prispjelih ponuda je vec okoncano i odabrani kandidati su pozvani u Podgoricu na dopunske razgovore, koji ce se obaviti u vremenu od 12. do 19. januara. Poslije tih zavrsnih konsultacija bice poznata imena firmi, tj. timova koji ce, na osnovu ugovora sa crnogorskom Vladom, odnosno njenom Agencijom, uci u odgovoran i slozen posao prodaje pomenutih domacih preduzeca.

Iz reakcija koje su uslijedile u crnogorskoj javnosti poslije otvaranja koverti sa prispjelim ponudama, kako od strane vladinih i nezavisnih strucnjaka, tako i od strane direktora preduzeca o cijoj se privatizaciji radi, moglo bi se zakljuciti da postoji gotovo nepodijeljeno misljenje o znacaju i korisnosti ovakvog metoda prodaje znacajnih crnogorskih proizvodnih i turistickih kapaciteta. Ljudi iz Agencije s pravom isticu da je ovo logican i potreban potez - poslije iskustva sa prodajom niksicke "Trebjese" - da se inostrana specijalisticka podrska podvrgne testu konkurencije, kako bi se na korektan i javni nacin doslo do konsultanta koji ce najbolje odgovoriti na postavljeni zadatak.

Slazu se (uglavnom i bar javno) i direktori. Treba, istina, shvatiti i njihovu poziciju: prelaz od "teskih" problema sa fondovima i svakodnevnih muka sa radnicima na transparentnu relaciju sa medjunarodnim trzistem i njegovim regulama nije uvijek prijatan.

Jedno je, ipak, izvjesno: objavljivanje rezultata medjunarodnog tendera oznacice okretanje nove stranice u crnogorskoj privatizaciji. Vrijeme ideoloskih disputa o tome da li je privatizacija neodlozna potreba ili zlokobni produkt imperijalisticke zavjere je (valjda) proslo.

Konkretni projekti (novi tenderi, stvaranje liberalnije infrastrukture za strana ulaganja i opste uslove poslovanja, kao i dugoocekivana vaucerska privatizacija) treba da odgovore i na jedan, reklo bi se - sasvim praktican problem. Naime, amalgam politickih turbulencija i opste privredne inercije vec dugo prijeti da ugrozi temelje elementarne socijalne i ukupne stabilnosti u Crnoj Gori, pa se brza i efikasna privatizacija, sa svjezim novcem i idejama i svjetskim kriterijumima poslovanja javlja i kao sredstvo da se izbjegne eskalacija krize - i politicke i socijalne.

Radi se, dakle, o trci sa vremenom, u koju Crna Gora ulazi sa istorijskim zakasnjenjem.

Da li su dobri potezi crnogorske Vlade, kakav je medjunarodni tender, dosli prekasno, ili u posljednji cas - pokazace dani koji su pred nama.

Miodrag VLAHOVIC (AIM Podgorica)