MOGUCA PROMJENA USTAVA SRJ!?
aim/pod/pubs/zi
Poslije najnovijih promjena u Vijecu gradjana Skupsttine SRJ
tekst:
Da li srpski socijalisti iz fioke izvlace sedam mjeseci staru inicijativu za promjenu saveznog Ustava, zapravo predlog da se predsjednik Jugoslavije bira na neposrednim izborima, sa dva moguca mandata - uz nezvanican uslov da se federalni sef zove Slobodan Milosevic? Ovo nije i jedina dilema na koju potvrdan odgovor nagovjestavaju najnovija zbivanja u Vijecu gradjana saveznog parlamenta.
Naime, u ovom Vijecu, gdje Srbija inace ima trostruko veci broj mandata, poslanicki klub DPS i formalno se pocijepao na dva. U onom Djukanovicevom dijelu ostalo je svega osam poslanika, dok je 12 lojalnih Momiru Bulatovicu, formiralo novi klub, isticuci da za njih savezna drzava predstavlja centralno politicko pitanje i obznanjujuci nastavak programskog saveza sa Milosevicevom koalicijom "levaka" ( SPS, JUL, Nova demokratija).
Istovremeno, Odbor za mandatsko-imunitetska pitanja ovog doma oduzeo je mandate Novaku Kilibardi i jos trojici poslanika Narodne stranke koju on predvodi. Ucinjeno je to na predlog cetvorice narodnjaka iz ovog doma koji za predsjednika priznaju Bozidara Bojovica, cija je stranka inace registrovana samo na federalnom nivou. Isti odbor podijelio je 18 od 22 mandata koalicije Zajedno, upucujuci nekadasnje partnere da se o cetiri poslanicke stolice dogovore medjusobno, ili na sudu. Odbor je Srpskom pokretu obnove priznao 12 mandata, Demokratskoj stranci Srbije tri, Demokratskoj stranci dva i Demokratskom centru jedan.
Socijalisti u Vijecu gradjana imaju 40 poslanika, JUL 20, a ND cetiri, odnosno, zajedno sa Bulatovicevim sljedbenicima 76, ili komotnu vecinu za usvajanje zakona u redovnom postupku. U Vijecu republika, koje je sacinjeno na paritetnoj osnovi, po 20 poslanika iz svake republike, Crna Gora nakon cijepanja DPS i u ovom domu ostaje "kratka" za sest Bulatovicevih poslanika koji ce, ako bude zatrebalo, uvijek prije glasati za Miloseviceve prijedloge. U Skupstini Srbije tek predstoji formiranje delegacije za Vijece republike. S obzirom da ce ovaj paritetni dio biti uglavnom podijeljen izmedju SPS, radikala i SPO, prilikom glasanja za zakonske projekte vazne srpskim vlastima iznenadjenja su gotovo iskljucena. Radikali podizanje ruke uvijek mogu objasniti svojim insistiranjem na unitarizaciju SRJ, a djelovanje SPO valja posmatrati u sklopu sire politicke trgovine ciji se elementi naziru kroz dobru volju republike da se u opstine gdje je ova stranka na vlasti ulije vise novca od poreza i taksi, kao i omogucavanjem znatno vise poslanickih mandata u Vijecu gradjana, nego sto je podrazumijevao raniji dogovor partnera u koaliciji Zajedno.
Cak i da lijeva koalicija ne obezbijedi svih 20 srpskih glasova, iz redova crnogorske delegacije na raspolaganju joj je pomenutih sest programskih saveznika. U redovnom postupku za usvajanje zakona u ovom domu potreban je 21 glas. Na taj nacin moze se, recimo, obezbijediti prednost za donosenje saveznog zakona o vrsenju obavjestajne i bezbjednosne funkcije SRJ, kojom se predvidja formiranje savezne sluzbe i nacionalne sigurnosti, ukidanje republikih tajnih policija i preuzimanje njihove imovine. Ovaj zakonski predlog, poslije dva odlaganja Savezna vlada planirala je da dostavi Skupstini SRJ do kraja marta.
Za realizaciju ustavnih promjena, racunica je nesto komplikovanija, ali ne i nemoguca. Odjeljak o predsjedniku republike ne spada u clanove najviseg zakonskog akta cije su promjene "zakovane" prethodnom saglasnoscu republika clanica, pa je dovoljno obezbijediti dvotrecinsku vecinu u oba skupstinska doma: 92 u Vijecu gradjana i 28 u Vijecu republika. U Vijecu gradjana socijalisti, pored 76 glasova lijeve koalicije i Bulatovicevih sljedbenika, gotovo sa sigurnoscu odmah mogu da racunaju na "unitarizam" 16 poslanika Srpske radikalne stranke, a u rezervi, i na predstavnika SPO (12) i Bojoviceve narodnjake (8), pogotovo ako im uspije da dovoljno glasno, kako i znaju, ustavne promjene javnosti nametnu kao uslov opstanka zajednicke drzave. Na istim krilima, u Vijecu republika socijalisti mogu odmah racunati na dvadeset poslanika iz Srbije i sest Bulatovicevih iz Crne Gore. Nedostaju im jos dva glasa. Cast svakome, ali iz primjera u ranijim savezima skupstinskih vijeca, evidento je da srpski socijalisti znaju kako se obezbjedjuje potreban broj glasova, te da optuzbe o kupovini ili ucjenama pojedinih poslanika kasnije brzo padaju u zaborav.
Zanimljivo je, takodje, da je promjenom odnosa snaga u federalnom parlamentu preokrenuta situacija i u Saveznoj vladi. Iz Podgorice, prije mjesec i po dana zvanicno je zatrazeno od premijera Radoja Kontica da smijeni ministre iz Bulatovicevog tabora: Zorana Knezevica(pravda), Pavla Bulatovica(odbrana) i Rada Filipovica(privreda). Kontic to nije ucinio, a vise i ne moze, jer su sada upravo ovi ministri iz redova vecinskog saveza u Skupstini SRJ.
Nova dilema je, kakav je sada status potpredsjednika savezne vlade Vojina Djukanovica i ministra za rad zdravlje i socijalnu politiku Miroslava Ivanisevica koji su nedvosmisleno na strani zvanicnog DPS i novoizabranog predsjednika Crne Gore Mila Djukanovica. Sto se federalnog parlamenta tice, njihova "baza" u ovom trenutku ima sva obiljezja opozicije.
U Saveznoj vladi su i ne mnogo politicki eksponirani ministri iz Crne Gore Bozidar Gazivoda(finansije) i Dejan Drobnjakovic(saobracaj) Pitanje na koje za sada nema odgovora glasi: ciji je premijer Kontic!?
Slavoljub Scekic (AIM Podgorica)