Spremni za evropske standarde

Podgorica Dec 28, 1997

aim/pod/pubs/zi

Kako obezbijediti adekvatnu zastupljenost Albanaca u crnogorskom parlamentu\line

tekst:

Prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika, koji je kao dio iz seta zakona za predstojece prijevremene parlamentarne izbore trebalo da bude usvojen do kraja godine, nije usaglasen izmedju stranaka, potpisnika Sporazuma o demokratskoj infrastrukturi, pa je njegova verifikacija prolongirana za kraj januara naredne godine.

Iako je zvanicno objasnjeno da je njegovo usvajanje odlozeno da bi se konsultovali eksperti OEBS, kljuc problema lezi u neusaglasenosti pregovaraca o tome kako obazbijediti adekvatnu zastupljenost Albanaca u Skupstini Crne Gore. Ono sto niko ne spori, jeste da se Albancima mora omoguciti da imaju svoje poslanike. Medjutim, saglasnosti nema onda kada treba odluciti hoce li Crna Gora biti podijeljena u dvije izborne jedinice sa tzv. prelivanjem glasova, da li ce u Crnoj Gori kao jednoj izbornoj jedinici biti ukinut cenzus od cetiri odsto za Albance, ili ce se usvojiti neko trece rjesenje.

  • Za Demokratsku uniju Albanaca prihvatljive su samo dvije verzije buduceg zakona o izboru odbornika i poslanika. Prva, kojoj smo do sada najvise naginjali i na koju do skoro nije bilo primjedbi, jeste da Crna Gora bude podijeljena u dvije izborne jedinice, od kojih bi jednu (manju) cinila podrucja na kojima su Albanci vecina i koja bi nam obezbijedila cetiri mandata u parlamentu. Mi smo, u tom slucaju, bili spremni da prihvatimo utakmicu i da pravo konkurisanja u objema izbornim jedinicama imaju svi ucesnici izbora. Osim toga, obezbijedili bi i pravo na jednosmjerno prelivanje glasova iz jedne u drugu jedinicu, cime bi se osiguralo pravo svakom gradjaninu u Crnoj Gori da glasa za svoju stranku - objasnjava polazista DUA Ferhat Dinosa, njen lider i predsjednik poslanickog kluba

Tokom visemjesecnog rada visestranacake radne grupe niko nije dovodio u pitanje opredjeljenje da se izbornim zakonom Crna Gora podijeli u dvije izborne jedinice, cime bi se automatski i obezbijedila adekvatna zastupljenost Albanaca u Parlamentu. Stvari su, medjutim, pocele da se komplikuju kada se u rad na izradi ovih dokumenata ukljucila stranka Momira Bulatovica koja je, koristeci upravu tu zamisao suprotnog demokratskog bloka, poentirala protivstavom da podjela u dvije izborne jedinice cijepa teritoriju Crne Gore, stvara navodno preduslov za specijalni status Albanaca, i da je samim tim u suprotnosti sa republickim Ustavom.

Dinosa tvrdi da je sve to jeftina politicka demagoghija Bulatovicevih pristalica i da u njihovom zahtjevu nema govora o podjeli Crne Gore i krsenju Ustava.

  • Manja izborna jedinica, koja bi obezbjedjivala proporcionalnu zastupljenost Albanaca u Paralamentu, se u stvari sistemom prelivanja glasova fakticki integrise u vecu. Dakle, cuva se elemenat integralizma u Crnoj Gori - kaze Dinosa.

Po njegovom misljenju, takodje, ne stoje konstatacije demokratske opozicije da bi podjelom na dvije izborne jedinice albanci bili getoizirani i izolovani, sto je u suprotnosti sa gradjanskim konceptom Crne Gore. Albanci bi, veli Dinosa, bili getoizirani jedino ukoliko im se ne bi obezbijedilo mjesto u parlamentu.

Liberalni savez Crne Gore je protiv podjele izborne baze na dvije jedinice, jer se time dovode u neravnopravan polozaj svi biraci, posebno oni tzv. manjinskih partija. Prema prijedlogu Libera, za dvije nacionalne partije koje pretenduju da budu legitimni zastupnik nacionalnih interesa Albanaca,
ne bi vazio cenzus od cetiri odsto. Crna Gora bi bila jedna izborna jedinica, a oni bi u parlamentu bili zastupljeni sa onoliko poslanickih mjesta koliko osvoje mimo cenzusa.

  • Ni ovo rjesenje nije sasvim ustavno jer takodje predstavlja izvjesnu neravnopravnost ostalih politickih cinilaca - istice Dzemal Perovic, predsjednik Skupstine Liberalnog saveza CG, dodajuci da bi takav pristup mogao isprovocirati nove zahtjeve drugih nacionalnih zajednica, u prvom redu Muslimana-Bosnjaka.

    I zaista, na posljednjem dogovoru predsjednika parlamentarnih partija, Harun Hadzic, lider SDA za Crnu Goru, zatrazio je da se pravilo o adekvatnoj zastupljenosti unese i za Muslimane-Bosnjake.

  • SDA CG je uvijek bila, a i sada je za to da Crna Gora bude jedna izborna jedinica i da se izbori organizuju po proporcionalnom izbornom sistemu - kaze Hadzic. Po njegovom misljenju, manjinskim narodima u Crnoj Gori, odnosno njihovim nacionalnim strankama, moze se obezbijediti sigurna participacija u parlamentu i ako Crna Gora bude jedna izborna jedinica, ali da se izborna kvota smanji sa cetiri na tri odsto, ili na neki manji procenat!

    • Smatram da bi ovo bilo najbolje rjesenje jer bi bilo u skladu sa Ustavom i u skladu sa svetskim standardima o ljudskim pravima, a i na jedan principijelan nacin bi rjesavalo ovaj problem, ne forsirajuci pojedinacne nacionalnosti - kaze Hadzic.

Lider SDA smatra da takva odredba ima osnov u ustavnoj odredbi da se jedan poslanik bira na sest hiljada biraca. Ta brojka, smatra on, bila bi cenzus za ulazak u parlament. Hadzic, medjutim, ima i dodatni prijedlog:

  • Mogla bi da se primjeni jos jedna povoljnost, a to je procenat izaslih na izbore. Ako bi imali 70 odsto izaslih, ovaj cenzus bio bi sveden na 70 odsto, tj na 4.200 biraca. Primjenom tog principa, nacionalne stranke Bosnjaka i Albanaca, ili bilo koje druge nacionalne stranke, sigurno bi imale mogucnost da participiraju u parlamentu i kada bi Crna Gora bila jedna izborna jedinica - zakljucuje lider SDA.

Iako, na prvi pogled, stvari izgledaju jasne i lako rjesive, moglo bi se desiti da ni nakon uplitanaj strucnjaka OEBS-a za ovu problematiku ne dodje do konacne verzije koja ce zadovoljiti sve strane.

Cak i ako se izuzmu nedobronamjerna i politikantska reagovanja Bulatoviceve i njoj bliskih (srpskih) stranaka, koji bi najradije usvojili rjesenje koje Albancima ne omogucava vec zabranjuje ulazak u Skupstinu Crne Gore, ostaje dosta nedoumica na koje treba dati adekvatan odgovor.

  • Radi se o slozenoj problematici koja treba da usaglasi nekoliko ustavnih zahtjeva, od kojih su najvazniji proporcionalna zastupljenost nacionalnih
    zajednica i zahtjev o jednakosti birackog prava - ocjenjuje Dzemal Perovic

Ferhat Dinosa smatra da je najvaznije da je u Crnoj Gori sazrela svijest da su Albanci neophodni u parlamentu, a kod Albanaca da oni to, shodno evropskim standardima mogu ostvariti.

  • Uskoro ocekujem dogovor, jer znam da je Crna Gora spremna da prihvati evropske standarde - zakljucio je Dinosa.

Nebojsa REDZIC