RAMPA NA MEDjUENTITETSKOJ GRANICI

Zeljeznicki saobracaj u BiH iz srpskog ugla

Banjaluka, 25. decembar 1997. (AIM)

Dugo ocekivano pustanje zeljeznickog i drumskog saobracaja izmedju Republike Srpske i Federacije BiH i dalje je neizvjesno. Pune dvije godine od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, koji je predvidio prioritet za putne komunikacije, saobracaj nikako da premosti medjuentitetsku granicu.

Doduse, drumski saobracaj kako-tako i funkcionise. Ako ostavimo po strani prelaske medjuentitetske linije privatnim automobilima, kojih je najvise, prevoz robe kamionima preko teritorije susjednog entiteta odvija se samo u krajnjoj nuzdi i dosta bojazljivo. Autobuski saobracaj izmedju gradova u Republici Srpskoj i Federaciji BiH poceo da funkcionise nedavno, otvaranjem prve redovne linije izmedju Banja Luke i Sarajeva, preko Jajca, Travnika i Viteza. Kada su gradjani oba entiteta povjerovali da se krenulo sa mrtve tacke, ministarstvo za saobracaj i veze Republike Srpske zabranilo je saobracaj na ovoj liniji.

Dok se strah od putovanja drumovima Bosne i Hercegovine lagano potiskuje u drugi plan, zeljeznicki saobracaj izmedju entiteta je "klinicki mrtav". Od 6. aprila 1992. godine, kada je zapoceo rat u nekada centralnoj jugoslovenskoj republici, ni jedan putnicki ili teretni voz nije presao medjuentitetsku liniju razgranicenja. Miniranjem zeljeznickih pruga i fizicki je onemogucen svaki takav pokusaj. Jedini vozovi koji povremeno "zavire" u Federaciju BiH su vozovi "Zeljeznica Republike Srpske", koji prevoze pripadnike i opremu SFOR-a prema Maglaju i Tuzli.

Nedavni (neuspjesni) pokusaj da teretni voz iz Sarajeva, preko Doboja, Banja Luke, Hrvatske, Slovenije i Austrije stigne do Manhajma u Njemackoj, je bio pod "protektoratom" SFOR-a, pa se ni u ovom slucaju ne moze govoriti o uspostavljanju zeljeznickog saobracaja na citavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Najavljeno brzo inplementiranje odredaba Dejtonskog sporazuma u oblasti zeljeznice otvaranjem redovne linije (zatvorenog tipa) prugom Banja Luka-Tuzla-Beograd, pokazalo je da su zelje jedno, a stvarnost nesto sasvim drugo.

Odgovor na pitanje zasto vozovi jos uvijek ne saobracaju izmedju Republike Srpske i Federacije BiH pokusali smo da pronadjemo u Direkciji Javnog preduzeca "Zeljeznice Republike Srpske", smjestenoj u Doboju. Prema rijecima Dusana Spreme, direktora sektora za eksploataciju, evropska zajednica je, nakon uzaludnih pokusaja, odustala od prvobitne namjere da dva zeljeznicka preduzeca iz oba entiteta integrise u jedan zajednicki sistem. Razlog je u ogromnim razlikama u stavovima i gledistima celnih ljudi u "Zeljeznicama RS" i "Zeljeznicama BiH".

Po rijecima Spreme, "Zeljeznice BiH" su prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma izdjestvovale zvanicno priznavanje u Medjunarodnoj zeljeznickoj uniji (UIC), zbog cega pretenduju da budu jedini pravni nasljednik bivseg ZTP-a Sarajevo. "Posto se fakticki vrsi prevoz robe i putnika samo na dijelu teritorije Federacije, ova medjunarodna institucija ozbiljno razmislja o reviziji svoje odluke", kaze Spremo.

U "Zeljeznicama RS" tvrde da se u "Zeljeznicama BiH" protive uspostavljanju medjuentitetskog saobracaja zbog namjere da izdejstvuju jedinstven sistem zeljeznice. "Zeljeznicama BiH" vazno je samo ime, a uopste im nije vazno da li se odvija saobracaj na citavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Oni upravo odbijaju nase prijedloge i prijedloge Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Karlosa Vestendorpa iz cisto politickih razloga. Stalno postavljaju nove uslove za uspostavljane medjuentitetski zeljeznicki saobracaj i cine sve kako bi usporili i onemogucili taj proces", tvrdi Dusan Spremo.

"Zeljeznice RS" su, kaze Spremo, nedavno priznate od strane Kancelarije Visokog predstavnika za BiH kao samostalno preduzece, sa kompletnom zeljeznickom infrastrukturom, odnosno zeljeznickom mrezom, kapacitetima, voznim i vucnim sredstvima. To bi znacilo da zeljenicki saobracaj u BiH mora funkcionisati po poznatim svjetskim standardima.

U ovom trenutku, na 440 kolimetara (postoji jos 30 km mimo ove tehnoloske cjeline) pruga u Republici Srpskoj saobraca ukupno 30 zeljeznickih kompozicija u odlasku i isto toliko u povratku. Redovni putnicki saobracaj odvija se pravcima Banja Luka-Prijedor-Novi Grad, Banja Luka-Doboj-Samac, Doboj-Petrovo, Dobrljin-Novi Grad-Blatna, Brezicani-Ljubija i Omarska-Tomasica. "Zeljeznice RS" raspolazu sa 48 teretnih vagona, cime u potpunosti zadovoljavaju potrebe privrede republike, i 35 putnickih vagona, sto je nedovoljno za prevoz putnika.

Nedavno su "Njemacke zeljaznice" nacionalnom prevozniku u Republici Srpskoj poklonile pet dizel-lokomotiva i deset komfornih putnickih vagona, koji su odmah nakon tehnickog pregleda pusteni u saobracaj na pravcima Doboj-Petrovo i Doboj-Banjaluka-Novi Grad. U naredna tri mjeseca trebalo bi da stigne jos 40 putnickih kola od strane "Njemackih zeljeznica", tako da bi se vec u prvom kvartalu 1998. godine prugama Republike Srpske putovalo udobnim i komfornim vagonima.

U planu razvoja zeljeznicke mreze i infrastrukture u

1. godini prioritetan zadatak je nastavak izgradnje pruge Bijeljina-Milosevac, koja je od izuzetnog politickog i ekonomskog znacaja u povezivanju istocnog i zapadnog dijela Republike Srpske i uspostavljanju veze sa SR Jugoslavijom. Do sada su zavrseni radovi na "trupu" pruge u duzini od osamnaest kilometara i zbog nepovoljnih vremenskih uslova bice prekinuti i nastavljeni na proljece.

Ocekuje se da ce prvi voz od Bijeljine, preko Milosevca do Samca, na pruzi dugoj 78 kilometara, proci krajem sljedece godine. Pruga je projektovana za brzine od 160 km/h, vrijednost citavog projekta prelazi 350 miliona njemackih maraka, a od dinamike kojom budu pristizala potrebna sredstva zavisice dinamika izgradnje.

I dok "Zeljeznice RS" nastoje da uhvate "korak sa svijetom", "Zeljeznice BiH" cekaju dogovor federalnih partnera o jedinstvenom preduzecu i organizacionom i pravnom ustrojstvu po zakonima Federacije BiH. "Oni su vec nekoliko puta izigrali potpisani sporazum o uspostavljanju zeljeznickog saobracaja prema Maglaju, Tuzli i na pruzi Doboj-Zvornik, preko Tuzle, neprestano trazeci nove ustupke", optuzuje Spremo za opstrukciji svoje kolege u "Zeljeznicama BiH".

Goran Vukanovic