Izolacija

Crna Gora u zatvoru

TALAC ZVANICNOG BEOGRADA

TXT:

Slobodan Milosevic, uz pomoc Momira Bulatovica, pravi od Crne Gore jednu od najizolovanijih zemalja svijeta. Blokiranjem crnogorskih granica i medjunarodnom izolacijom citave drzave, aktuelni federalni sef trasira put ekonomskom i politickom urnisanju manje republike clanice. Ponavlja se slican scenario kakav je vidjen pocetkom 90-tih kada je svoju neposlusnost placala Slovenija, kasnije Hrvatska i Bosna.

Pod laznom brigom da Crnoj Gori prijeti opasnost od Albanije Vojska Jugoslavije po direktivi "dedinjskog diktatora" zatvorila je granicu sa zemljom orlova. Granica sa Hrvatskom je, takodje, poodavno blokirana a rampa izmedju Crne Gore i Srbije je za robu "drugog oka u glavi" nepremostiva prepreka. Zvanicni Beograd je na glavnim saobracajnicama na ulasku u Srbiju kod Rozaja i Prijepolja postavio jake policijske snage i izgradio objekte od cvrste gradnje, sto ukazuje da se planira dugotrajna blokada. Uz to, sprovodi se rigorozna kontrola u vozovima koji saobracaju na relaciji Beograd - Bar, cak se ide dotle da se blokiraju i makadamski putevi izmedju Crne Gore i Srbije.

Dok Milosevic sve vise steze obruc oko pobunjene Crne Gore, njen aktuelni predsjednik Momir Bulatovic opravdava blokadu drzave na cijem je celu.

"Crnogorska Vlada se zalaze za otvaranje granica prema Albaniji i Hrvatskoj, samo da bi se lakse svercovalo, odnosno u zemlju lakse unosili droga i oruzje", kazao je Bulatovic na skupu svojih simpatizera u Niksicu. Tokom neuspjele predsjednicke kampanje aktuelni predsjednik je i rampu na srpsko-crnogorskoj granici pravdao navodnom borbom protiv kriminala.

Pored toga sto opravdava blokadu crnogorskih granica Bulatovic, u svojstvu crnogorskog predsjednika, misli da gradjani Crne Gore ne bi bolje zivjeli ni da su dio medjunarodne zajednice: "Produzetak spoljnjeg zida sankcija me ne zabrinjava jer su izjava i pismo Klintona u nasoj stampi preuvelicani...Nista se zapravo nije desilo", tvrdi Bulatovic.

Odluka zvanicnog Beograda da Crnu Goru, pored spoljnih, izlozi i unutrasnjim sankcijama i to zbog odluke vecine njenih gradjana da krenu putem izlaska iz corsokaka, dovela je nasu Republiku u nezavidnu ekonomsku situaciju. Crna Gora uspijeva da ocuva socijalni mir iskljucivo zahvaljujuci poslovima sa tranzitom cigareta i registracijom automobila iz Berkovica. A to je ono sto Milosevic i hoce: da blokiranjem crnogorskih granica i suzbijanjem legalne ekonomije natjera Djukanovica i crnogorsku vlast da se u potpunosti okrenu poslovima "na crno".

"Da je politika zaigrala opasno kolo u kome cemo se tesko snaci, potvrdjuju izjave nekih nasih vidjenih pregovaraca i lidera - ocjenjuje potpredsjednik crnogorske Vlade Milutin Lalic i nastavlja - Prvo je savezni sef diplomatije lansirao biser da u Dejtonskom sporazumu nema ni H od Haga, potom je glavni za sukcesiju Kosta Mihailovic za ponudjeni dokumenat Ser Artura Votsa rekao da "nikad gori" nije vidio, da bi na koncu, predsjednik Crne Gore finisirao zakljuckom da "ne zna zemlju u svijetu" u kojoj se zivi bolje od kredita MMF i Svjetske banke"!

Vlada manje federalne clanice pokusava, u datim okvirima, da preskoci zidove koje joj podize svezni serif. Tako je ovih dana u posjetu Crnoj Gori boravilo niz diplomatskih predstavnika najmocnijih zemalja svijeta, zatim, gostovao je i prvi zvanicnik iz Sarajeva, predjsednik Sindikata Sulejman Hrle, koji je ugovorio i skori posjet Djukanovica Sarajevu. Sredinom prosle nedjelje Vladina delegacija je posjetila i Albaniju, a za pocetak godine se najavljuje Djukanovicev let za Rim. Uporedo sa tim zacinju se i brojne inicijative na tzv. nizim nivoima u kojima se trazi deblokada crnogorskih granica. Tako, gradjani Ulcinja, Kotora, Tivta i Herceg-Novog traze otvaranje granica prema Albaniji i Hrvatskoj.

Akciju deblokiranja crnogorskih granica podrzao je i Crnogorski helsinski komitet koji predlaze da Vlada Crne Gore sa susjedima odmah zapocne pregovore o malogranicnom prometu. CHK zahtijeva i ukidanje vize strancima koji dolaze u Crnu Goru, kao i pokretanje aktivnosti za otvaranje crnogorskih konzulata u Italiji, Hrvatskoj i Albaniji.

Ako je suditi po dosadasnjim medjudrzavnim kontaktima inicijativa za otvaranje crnogorskih granica dobice podrsku Albanije i Bosne i Hercegovine. Na crnogorsku inicijativu podizanja porusenih mostova sa susjedima zvanicna Hrvatska nije odgovorila. Reagovali su njeni drzavni mediji: HTV je intervjuisala vodece funkcionere dubrovacko-neretvanske zupanije. U emisiji je konstatovano da bi od otvaranja granicnog prelaza prema Crnoj Gori koristi imala i Hrvatska. Pa ipak, otvaranje granice je uslovljeno prestankom jugoslovenskog posezanja za Prevlakom, i "dakako, nadoknadom ratne stete sto su je hrvatskom jugu pocinili Srbi i Crnogorci u agresiji 1991. godine".

Dakle, jasno je da Djukanovic otvaranje Crne Gore u ovom trenutku moze usmjeriti ka Italiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini. No, Milosevic preko svoje policije, vojske i diplomatije neutralise sve crnogorske napore za izlazak u svijet. Uz to, preko Momira Bulatovica on ovdje drzi politicke tenzije do usijanja sto dodatno odbija strane investitore.

Ocigledo je: drzavni neprijatelj No.1 Crne Gore je Slobodan Milosevic. On je taj koji ovu Republiku drzi u jednoj vrsti tihe okupacije. S druge strane, Crna Gora je od nekadasnjeg saveznika postala talac zvanicnog Beograda. Prema saveznom Ustavu, otvaranje i zatvaranje crnogorskih granica u rukama je savezne drzave. Poluge su kod Milosevica. Zvanicni Beograd ce nastaviti sa zidanjem, vec visoko podignutog zida izmedju Crne Gore i demokratskog svijeta.

Seki RADONCIC AIM Podgorica