SPORAZUM BEZ POKRICA

Dvojno drzavljanstvo

AIM, BEOGRAD, 16. 12 1997.

Kako koji izbori u Srbiji udju u svoj fins, 'ko o cemu, a ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije Milan Milutinovic o dvojnom drzavljanstvu. Pred prvi krug predsjednickih izbora od

1. septembra - kad je Zoran Lilic bio kandidat "levice" - obecao je nakon susreta sa hrvatskim ministrom vanjskih poslova dr Matom Granicem da ce "SR Jugoslavija u dogledno vreme omoguciti svim Srbima i Crnogorcima u Hrvatskoj, kao i u drugim bivsim republikama da steknu jugoslavensko drzavljanstvo".

Sedam dana pred drugi krug ponovljenih predsjednickih izbora ( 21. decembar), u kojim je sada upravo Milutinovic kandidat "levice ",a u svojstvu ministra, eto sasvim slucajno, potpisao je sa clanom Predsjednistva BiH iz Republike Srpske Momcilom Krajisnikom Sporazum o dvojnom drzavljanstvu. Sasvim konkretno: "SR Jugoslavija i BiH su se sporazumele da gradjani BiH mogu, pored drzavljanstva BiH sticati i drzavljanstvo SR Jugoslavije." Kanditat i ministar je osjetio potrebu i da javnosti "strucno objsni" sto to u stvari znaci: "Ovaj ce Sporazum omoguciti i da Srbi i Crnogorci u BiH dobiju jugoslavensko drzavljanstvo , kao i da ojacaju vezu sa maticom". Reciprocitet ni Milutinovic ni Krajisnik nisu pomenuli niti jednom rjecju.

Ovdasnji drzavni mediji nareceni Sporazum eksplatiraju do besvjesti. Izborni stabovi "levice", vjerojatno, izracunavaju koliko je to hiljada glasova vise...

Milutinovicev protukandidat, lider Srpske radikalne stranke (SRS) dr Vojislav Seselj pozdravio je Sporazum, ali i ocjenio da postaji realna opasnost "da ostane samo mrtvo slovo na papiru". Njegove rijeci i nisu neutemeljene. Sajmon Hejzlok, portparol Visokog predstavnika medjunarodne zajednice za BiH Karlosa Vestendor izjavio je "da nema dokaza da je Krajisnik ovlasten da ga potpise", odnosno da ne moze potpisivati takve dokumente nezavisno od ostalih clanova Predsjednistava. Savejtnik predsjednika Alije Izetbegovica, Mirza Hajric, opet, pojasnio je da je Predsjednistvo BiH dalo nacelnu izjavu da je saglasno sa dvojnim drzavljanstvom, ali ne i da je donijelo relevantnu odluku. On navodi i da se takvo pitanje mora rjesavti medjudrzavnim ugovor SR Jugoslavije i BiH, a da bi se takav akt postigao, tek treba uspostaviti normalne diplomatske odnose...

Ne treba se cuditi sto su u Srbiji gotovo sve nezavisne ili opozicione reakcije o Sporazumu Milutinovica i Krajisnika skepticne ili rezevirane. Naime, kada je u SR Jugoslaviji prije nekoliko godina donesen Zakon o drzavljanstvu, u njemu nije predvidjeno dvojno drzavljanstvo za Srbe i Crnogorce van granica zemlje. Visoki drzavni funkcioneri tvrdili su da to, zapravo i nije potrebno - da oni imaju drazvljanstvo Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. U medjuvremenu, Krajina je propala i postala bivsa, a od takve sudbine, Republiku Srpsku je spasio samo Dejtonski sporazum. Propalo je, uostalo jos i mnogo cega drugog - ostalo je na stotine hiljada izbjeglica i raseljenih lica. Najveci dio tog svijeta, sem izbjeglickih legitimacija nema nikavih drugih relevantnih dokumenata, a kamoli drzavljanstvo. A upravo dvojno drzavljanstvo za nijh je od izuzetnog zancaja bar iz dva razloga.

Prvi - kao drzavljni one zemlje koju su napustili (Hrvatska ili BiH) i ne zele se vise vratiti, bar mogu pod noramalnim okolnostima regulirati pitanja u vezi sa svojim nekretnima, a takodjer, isto tako nesto ovdje i zapoceti. I drugi

• ukoliko se namjeravju vratiti (sto bi trebalo da predstavlja najnoramlniji izbor) kao drzavljani SR Jugoslavije imaju odredjenu vrstu sigurnosti: ako nista drugo, onda bar da ukoliko ocjene da im se u svojim mjestima iz nekog razloga ne isplati zivjeti, imaju se gdje vratiti. O cemu je rijec vidi se iz primjera istocne Slavonije. Naime, smatra se da do velikog vala iseljavanja tamosnjih Srba nije doslo uglavnom zbog toga sto im je obecano dvojno drzavljanstvo.

Ovdje se postavlja pitanja zasto SR Jugoslavija nije dala drzavljantvo Srbima iz istocne Slavonije, ali i iz drugih djelova Hrvatske? Zasto je to omoguceno Srbima u BiH koji, ipak, mnoga svoja statusna pitanja mogu rijesti u okviru Republike Srpske? Odgovor je, cini se, banalan. Milutinovic je Sporazum o dvojnom drzavljanstvu potpisao sa Krajisnikom i taj komad papira ne obavezuje niti jednog niti drugog - izmedju ostalog i zato sto u BiH nije postignut sporazum izmedju "konstitutivnih naroda" o jedinstvenom tamosnjem drzavljanstvu. Tu naime, nije bilo nikakvog uvjetovanja i sporazumjevanja - Milutinovic je stekao nove poene u izbornoj traci, a Krajisnik opet poene u sukobu sa predsjednikom RS dr Biljanom Plavsic. To u ovom trenuku niposto nije beznacajno posto je pred bosanskim Srbima konstituiranje novoizabrane skupstine i nove koalicione vlade.

Sa Hrvatskom je sasvim drugacija stvar. U njenom vrhu nema nikog slicnog Krajisniku s kim bi se tako mogao "odraditi posao". Tu je rijec o dugotrajnom cjenkjanju i pogadjanju jer je i dvojno drzavljanstvo pitanje "vezane trgovine" - za sukcesiju imovine bivse Jugoslavije, status poluotoka Prevlake, koridore zracnog saobaracaja, politiku prema i u BiH i tko zna sto sve ne.

Uglavnom, cijeli ovaj kosmar sa dvojnim drzavljanstvom prebija se preko obicnih ljudi. No, ne treba biti pesimist. Receno je da je dvojno drzavljanstvo jedna od omiljenih Milutinovicevih tema. A kako stvari stoje, Srbiju cekaju izbori svaka tri mjeseca. Tada ce, pred svake od njih, sa svim bivsim jugoslavenskim republika biti najvljivani ili potpisivani slicni Sporazumi.

Filip Svram (AIM)