ZDRUZENI IZDAVACI PROTIV PDV-a

AIM, ZAGREB, 15.12.1997. Dogodilo se cudo: Vjesnik, Glas Koncila i - Feral Tribune, stali su, prvi put, na istu stranu barikade! Iako u politickim sukobima jedni za druge - a osobito desni, provladini, za lijeve, odnosno, nezavisne - ne biraju rijeci pogrde, financijski interes bio je uzrokom da se premoste i duboke ideoloske i svjetonazorske razlike. Hrvatskom, naime, kruzi bauk poreza na dodanu vrijednost i svi su se hrvatski izdavaci, "drzavotvorni" i "antidrzavni", vladini i nezavisni, zuti i ozbiljni, privatni i privatizirani, ujedinili u borbi protiv te opasnosti.

U prigodnoj zajednickoj izjavi - dnevnici Vjesnik i Vecernji list, Slobodna Dalmacija, Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Sportske novosti, zatim, veliki privatni izdavac Europapress holding (izdaju desetak tjednika, medju ostalim, Globus, Arenu, Milu, Gloriju, a pripremaju Jutarnji list, nove dnevne novine koje trebaju izaci u veljaci), sve do crkvenog Glasa Koncila i najostrijeg kriticara vlasti, Feral Tribunea - upozoravaju na velike teskoce koje ce novinskim izdavacima donijeti primjena novog poreznog sistema.

Pritom, kompromisno, naglasavaju da podrzavaju uvodjenje poreza na dodanu vrijednost, ali ih plasi jednaka porezna stopa na novine kao i za druge proizvode. Porezna stopa od 22 posto najvisa je u Evropi, a istodobno je citanost novina u Hrvatskoj medju najslabijima, pisu izdavaci hrvatskoj vladi, trazeci hitni sastanak. Zbog novog poreznog sistema sto na snagu stupa pocetkom iduce godine, dnevne ce novine morati poskupjeti s cetiri na pet kuna. Cijena ce porasti i tjednicima i ostaloj periodici, za oko 16 posto. Opast ce broj citalaca, prihodi citave grane smanjit ce se, procjenjuje se, bar za 18 posto, i citava ce graficka djelatnost biti dovedena u pitanje - tvrde izdavaci.

Pridruzio im se i Hrvatski centar PEN-a, ocjenom da ce uvodjenje poreza na dodanu vrijednost "ozbiljno i dugorocno ugroziti sve segmente intelektualnog stvaralastva". PDV-a se pribojavaju kulturni stvaraoci koji samostalnim radom zaradjuju na trzistu, pa PEN ocjenjuje da ce porez djelovati kao cenzorski instrument, jer ce - suprotno poveljama UNESCO-a - sprijeciti slobodan protok kulturnih dobara, posebice knjiga. Jedini pozitivni element PDV-a priznao je menedzment Slobodne Dalmacije. Naime, placanja poreza na dodanu vrijednost oslobodjeni su izvoznici, pa ce Slobodnoj Dalmaciji zato biti smanjeni troskovi plasmana u Hercegovinu i Srednju Bosnu, gdje se medju Hrvatima dosta dobro prodaje.

Na zborne kritike koje novom poreznom sistemu upucuju knjizari, a koje su slijedili i izdavaci stampe, vec je reagiralo i Predsjednistvo HDZ-a. Vrh stranke naredio je svojoj vladi da hitno razmotri mjere kojima ce amortizirati negativne ucinke PDV-a, kako ne bi bili ugrozeni "nacionalni kulturni interesi". No vlada jos nije sluzbeno objavila kako ce mjere izgledati, niti je s izdavacima, zasad, dogovorila sastanak. Potpredsjednik vlade Borislav Skegro samo je nedavno napomenuo da ce se novcem prikupljenim od poreza subvencionirati izdanja "u drzavnom interesu". Izjavom "knjiznice ce dobivati novac da zamjenjuju knjige tiskane na srpskom i drugim, hrvatskom slicnim jezicima", izazvao je jetke komentare u stampi lijevog politickog spektra. Objasnjenjem da ne moze poreza biti oslobodjeno sve sto je na papiru kao mediju, poput telefonskih imenika i pozivnica, odnosno, da protiv PDV-a kampanju vode utajivaci poreza, Skegro je uvrijedio ozbiljne izdavace, koji se, stampanjem knjizevnih djela, skolske literature i slicnog, smatraju cuvarima nacionalnog ponosa. Tako je navukao i bijes kulturnih radnika clanova HDZ-a, kojima je postalo sve jasnije da ce prepolavljanjem izdavacke djelatnosti opasti i njihovi honorari.

Ekonomsko-politicki komentatori, kriticni prema vladinim potezima pretpostavljaju jos i da ce subvencije biti upucivane izdavacima cije novine nisu previse kriticne prema vlasti. Nagadja se i da ce vlada narocito pogodovati vecim izdavackim poduzecima, da bi ih imala lakse pod nadzorom i ucjenjivala subvencijama. Ipak, ocito jos ni vladi bliski izdavaci nisu sigurni u efekte novog poreza, pa su pristali na zajednicki nastup. Svi zajedno vladi predocuju evropski primjer: od 15 zemalja Evropske unije, 14 ima povlastenu poreznu stopu za novine. Evropska unija preporucuje da knjige i novine, buduci da imaju vazno mjesto u demokratskim porecima, budu posve oslobodjene poreza ili da se oporezuju po povlastenim stopama. Ta se preporuka posebno upucuje zemljama u tranziciji.

Tako je dosad i bilo u Hrvatskoj: porez na promet nisu placale skolske knjige i izdanja s kulturnom vrijednoscu (sto ocjenjuje ministarstvo kulture), a automatski je oslobadjan i periodicki tisak, definiran kao stampano djelo koje izlazi bar dvaput godisnje u nakladi vecoj od 500 primjeraka. Dnevne novine su ulazile u taj kriterij, pa izdavaci naglasavaju da ne traze neke nove povlastice, vec samo zadrzavanje postojecih, koje je zakonodavac ukinuo uvodeci PDV. Dodaju, zatim, da samo Rusija (sa 20 posto), te Bugarska i Hrvatska s 22 posto PDV-a, oporezuju novine i knjige.

Izdavacima ce veliki problem predstavljati i nacin placanja. PDV se mora platiti poreznoj upravi dvaput mjesecno, a novac od prodanih primjeraka koje dostavljaju distributeri stize puno sporije. Izdavaci ce - da bi mogli premostiti to razdoblje - morati posegnuti za ne bas povoljnim kreditima na trzistu. Kako metodologija naplate jos nije razradjena, vladi je predlozeno da se PDV naplacuje kao u Italiji, gdje novinska poduzeca PDV placaju po modelu pausala, kojim su tamosnji izdavaci donekle zadovoljni. Porezne uprave su i same jos prilicno nesigurne kako ce se u novoj godini naplacivati PDV pa, primjerice, ne znaju odgovoriti kako ce se porez obracunavati na primjerke koji se citaocima dostavljaju pretplatom, a to sve unosi dodatnu zabunu i nakladnicima istanjuje zivce.

U Sabor je ovih dana stigao i konkretan opozicijski prijedlog izmjene zakona o PDV-u u kojem je predvidjeno izuzimanje novina iz sistema PDV-a. Prijedlog su podnijeli zastupnici SDP-a, prepisujuci prijedlog Samostalnih sindikata s kojima su odnedavno uspostavili tijesnu suradnju. Prijedlog je trebao biti raspravljen po hitnom postupku, ali su ga vecinski hadezeovcii uputili u sporiju proceduru, tako da ce se o njemu odlucivati tek kad budu vec poznati prvi rezultati primjene PDV-a. I iz cinjenice da prijedlog ipak nije odbacen, izvodi se zakljucak da ce HDZ mozda pristati na promjene u korist izdavaca, ali zeli sam biti inicijator promjena i zadrzati sve zasluge.

Zasad se jos po novinama ne komentira transideolosko udruzivanje novinskih izdavaca niti se javno ocekuju neke dugorocne politicke posljedice. Udruzivanje je zanimljivo, ali vjerojatno i nece biti duga vijeka i vec ce se, cim se malo priviknu na nove porezne uvjete, opet svi vratiti na svoje uobicajene, nepomirljive pozicije.

IGOR VUKIC