SUDOM NA SLOBODU MEDIJA

Novine i novinari sve cesce na sudu

AIM, SARAJEVO, 10.12.97. Tuzbe za klevetu i uvredu, koje su u zemljama bosanskog susjeda Hravatskoj i Jugoslavija postali svakodnevna stvar, poceli su da stizu na adrese nezavisnih, i onih drugih medija u Sarajevu. Tuzbe, naravno, podizu licnosti iz bosanskohercegovackog politickog, privrednog i stranackog zivota, ali i novinari protiv novinara.

Do sada nisu izrecene kazne zatvora za novinare koji su koristili slobodu govora i pisanja, niti su izrecene visoke novcane kazne na racun odstete oklevetanim. Govor predsjedavajuceg Predsjednistva BiH, Alije Izetbegovica, odrzan prije dva tjedna na tribini Vijeca kongresa bosnjackih intelektualaca, upozorava da bi ubuduce moglo biti drugacije.

U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama svijeta, atak na cast i ugled krivicna su djela i stoga zakonom kaznjiva. Zakon za klevetu predvidja kaznu od godinu dana "ako je djelo ucinjeno putem stampe ili drugih sredstava javnog informiranja". Medjutim vrlo cesto oni koji tuze medije posezu za strozijim clanom Zakona u kojem se tretiraju i posljedice nanesene klevetom. Dakle, ako je ono sto je lazno izneseno (ili preneseno) moglo dovesti do teskih posljedica za ostecenog, "ucinilac ce se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine".

Ovakvu tuzbu, naprimjer, podnio je nedavno nekadasnji predsjednik Predsjednistva SFRJ Raif Dizdarevic protiv Nedzada Latica, zamjenika glavnog i odgovornog urednika nacionalnog tjednika "Ljiljan", zbog teksta u kojem je navedeno da je Dizdarevic odgovoran za navodne ratne planove bivse JNA pod imenom "Avala" koji su prethodili agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Dizdarevic osjeca da je zbog optuzbe za kreiranje tajnih planova o agresiji na zemlju oklevetan, te da je prema izjavi njegovog advokata, doveden u poziciju u kojoj moze imati problema.

"Ako nista drugo, moze ga neko na ulici udariti ili pljunuti ako povjeruje tekstu u kojem stoji da je on kovao neke tajne planove protiv zemlje", objasnjava njegov advokat Senka Nozica.

Niko ni u Sarajevu, ni u Bosni i Hercegovini, dakle ni novinarske unije, ni sudske arhive, ni organizacije za zastitu ljudskih prava nemaju podatak koliko su puta novinari bili tuzeni. Ovo, istina, ne iznenadjuje mnogo ako se zna da Bosna i Hercegovina jos uvijek nema Zakon o informiranju (trebala bi ga izraditi kantonalna ministarstva), pa koristi onaj iz jula 1990, kad je BiH bila jugoslovenska republika, kada je drzava bila uglavnom vlasnik svih glasila i kad nista nije bilo kao danas. Propisane kazne za prekrsaje u medijima izrazene su u dinarima (jugoslovenskim) u rasponu od 1000 do 5000, i niko ne zna izracunati koliko je to u konvertibilnim bosanskim parama. I ovo je jedan od razloga zbog kojih sudski sporovi po nekoliko godina bajate u fasciklama.

Lavina tuzbi za klevetu i uvredu pokrenula je, prije nesto manje od dvije godine, direktorica RTV BiH, Amila Omersoftic, tuzeci, pored gotovo citavog rukovodstva Socijaldemokratrske partije BiH, i glavnog i odgovornog urednika nezavisnog dnevnog lista "Oslobodjenje". "Oslobodjenje" je, naime, izvjestavalo sa konferencije za novinare SDP-a na kojoj je rad direktorice Omersoftic kritiziran.

Trenutno se u Opcinskom sudu l u Sarajevu vode sporovi protiv "Vecernjih novina" (nezavisnog dnevnog lista), "Ljiljana" (nacionalnog tjednika), "Dana" i "Slobodne Bosne" (nezavisnih politickih magazina).

Protiv magazina "Dani", do prije samo nekoliko mjeseci nije bila podnesena nijedna sudska tuzba. I onda je krenulo. Prvu tuzbu, i do sada najinteresantniju, podnio je direktor dnevnog lista "Avaz", Fahrudin Radoncic, zbog navoda iznesenih u tekstu "Bosnjacki Aleksa Zunic". Zatim je uslijedila tuzba komentatora "Ljiljana" Dzemaludina Latica zbog naslovne strane sezdesetog broja "Dani" na kojoj se nasao osobno. Trecu tuzbu podnio je Petar Zelenika, jedan od vodja HVO-a u vrijeme rata u Mostaru,zbog dokumenta OSCE-a o kriminalu u zapadnoj Hercegovini. Ovaj dokument "Dani" su gotovo u cijelosti prenijeli, a u njemu se pominje Zelenika. Tuzbu protiv magazina "Dani" podnio je i novoizabrani ambasador BiH u Zagrebu i dojucerasnji ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijecu ministara BiH, Hasan Muratovic, zbog teksta o kradji sumskog bogatstva.

Glavni i odgovorni urednik "Dana", Senad Pecanin, izjavio je da je za tuzbe koje su protiv njega podigli Latic i Muratovic, saznao iz novina.

"Tuzbe koje su u kratkom roku protiv "Dana" podnijeli Radoncic, Latic i Muratovic dovodim u vezu sa politickom odlukom donesenom na vrlo visokom mjestu da to bude kvazidemokratski nacin razracunavanja sa medijima. Mislim da vlast vrlo dobro zna sta znaci direktna presija na medije, pa se kroz sudske tuzbe pokusava u ovom trenutku naci "demokratski" nacin kako bi se ti mediji ucutkali," govori Pecanin.

Radoncic, tuzitelj i direktor novina bliskih stranci na vlasti tvrdi da bi za Bosnu bilo pametno ako bi ona preuzela americke zakone o tisku, koji podrazumijevaju drakonska finansijska obestecenja ili cak ukidanje novina kada se na sudu dokaze da je objavljeno ono sto zove kleveta, neistina, laz.

Sudsko sporenje Radoncic-Pecanin bosanski mediji prate sa paznjom. Radoncic je prije nekoliko dana otvorio "jos jedan front". Istina ne radi se o tuzbi, ali se radi o napadima na nezavisni dnevni list "Oslobodjenje". Njegov list je naime uz demanti jedne vijesti koju je objavilo "Oslobodjenje" primijetilo kako "nekada ugledno, a danas niskotirazno "Oslobodjenja" pod urednickom palicom Mehmeda Halilovica prezivljava tesku profesionalnu krizu". Radoncic je nakon toga telefonom zvao neke ljude u ovom listu i porucivao - ni manje ni vise - nego da ce "ratovati protiv "Oslobodjenja". Rasplet (ili zaplet) se ocekuje.

I treci dnevni list u BiH "Vecernje novine" vodi sudske sporove. On je dobio zahtjev za naknadu stete u iznosu od 32.000 konvertibilnih maraka (32.000 njemackih maraka) koje je od njega trazio Rudarsko-geoloski fakultete iz Tuzle. Rudarsko-geoloski fakultet osjeca se ostecenim zbog teksta koji je u vise nastavaka izlazio na stranicama ovog lista pod nazivom "da li nedavna optuzba Robina Coocka (sefa diplomatije Velike Britanije op. a.) ima uporista u mutnim radnjama na Rudarsko-geoloskom fakultetu". Istrazivacki tim "Vecernjih novina", koji je potpisao ovu seriju tekstova, ustvrdio je da ima "indicija da su sredstva stranih donatora, namijenjena razvoju ovdasnjih rudnika, zavrsavala na otvorenim racunima pojedinih osoba s ovog fakulteta." Sudski proces, takodje, je u toku.

Nezavisni politicki magazin "Slobodna Bosna" u posljednjih petnaestak dana dobio je najavu da ce protiv njih biti podignute dvije tuzbe. Obje za klevetu. Prvu je na jednoj od posljednjih sjednica Stranke demokratske akcije najavio njen dopredsjednik, Halid Genjac, zbog navodnih insinuacija i neistina o dogadjajima u Sarajevu iz vremena kada je njime gazdovao Musan Topalovic Caco.

Drugu tuzbu najavio je glavni i odgovorni urednik Nezavisne RTV 99 Adil Kulenovic zbog teksta u predposljednjme broju ovog magazina ciji je naslov bio "Privatnu igracku Adila Kulenovica svijet je platio dva miliona maraka", a koji govori o silnom medjunarodnom novcu koji je Kulenovic potrosio tokom posljednjih godina na racun osrednjeg i skromnog televizijskog programa kuce na cijem je celu.

"Kako je navedenim tekstom, koji se temelji na laznim klevetama, firmi NRTV 99 nanesena materijalna steta u iznosu od 200 hiljada ekija (ova suma odnosi se na uskracivanja donacija medjunarodne organizacije), te iznos od 100 hiljada maraka na ime otkazivanja reklamiranja - ukupna materijalna steta za NRTV bi iznosila 500 hiljada maraka".

Na srecu, bosanski novinari do sada nisu zbog klevete kaznjeni velikom novcanom kaznom, niti im je presudjena kazna zatvora. U velikom procentu oni su oslobodjeni. Govor predsjedavajuceg Predsjednistva BiH, Alije Izetbegovica, odrzan prije dva tjedna u Sarajevu, stvari bi mogao okrenuti naglavacke. On je tom zgodom bh. politicke magazine optuzio za kampanju protiv bosanske vlasti i bosanske armije (pisali su o zlocinima koje su prvih godina rata pocinili pripadnici bosanske vojske), njihove urednike i novinare nazvao stranim placenicima i huskatorima i na kraju pozvao gradjane da im "ne vjeruju na rijec". A o tuzbama?

"Rekao bih (gradjanima) ako se osjecaju oklevetanim da ih tuze," glasila je kratka poruka predsjedavajuceg drzave.

Dva dana kasnije prvi ljudi sarajevskih nezavisnih politickih magazina ("Dani", "Slobodna Bosna" i "Svijet") osudili su Izetbegovicev govor.

Sandra KASALO (AIM, Sarajevo)