Tajne igre oko tajne policije

aim/pod/pubs/zi

Sta se tajno priprema za tajne sluzbe u Jugoslaviji

Na jednoj adresi?

Pokusavajuci da odgonetnu otkud sef bezbjednosti Srbije Jovica Stani- sic u avionu Slobodana Milosevica, koji se nedavno u ime vaskolike Jugoslavije zaputio na Daleki Istok, analiticari su, smatrajuci to sasvim logicnim ignori- sali pitanje: Zasto nije putovao nacelnik crnogorske DB Vukasin Maras?

    Dilema se cini besmislenom bez dodatka da su prije dvije godine sefovi

tajnih sluzbi Crne Gore i Srbije, u vrijeme kada je u Peking puotovao bivsi predsjednik SRJ Zoran Lilic, sjedjeli jedan pored drugog, tik uz kabinu sefa drzave, te da je slican aranzman i ovom prilikom nudjen Marasu, ali je ovaj ljubazno odbio "zbog zauzetosti". Mjesta dvojice sefova tajnih sluzbi kako proistice iz tekucih politickih zbivanja, vise nijesu jedan pored drugog.

    S obzirom na zanemarljivu ekonomsku razmjenu sa Kinom, ne racuna li 

se u to ogromni jugoslovenski dug za naftu, kao i na tesko dokazive tvrdnje o kupovini dalekometnih raketa, sto je Peking kategoricno demantovao, ovo putesestvije moglo bi ostati upamceno jedino po neformalnoj inauguraciji Jovice Stanisica u "savjetnika predsjednika SRJ za nacionalnu bezbjednost". Odluka o tome nije javno objavljena. Najvisi funkcioneri Saveznog ministarstva pravde nezvanicno su rekli ovom autoru da su tim "imenovanjem" i sami zateceni zaklinjuci se da, uprkos "zlonamjernim tvrdnjama" ne postoji bilo kakav tajni sluzbeni list, odnosno da oni nijesu culi za njega.

    Dugo najavljivano preseljenje najvaznijih poluga vlasti ka saveznoj 

drzavi, posebno bezbjednosti, po mjeri i ukusu Slobodana Milosevica, tako je pocelo da se odvija i naocigled javnosti, mada se najveci dio priprema za neki buduci zavrsni udarac kojim bi republike bile stavljene pred svrsen cin, obavlja iza kulisa. U tom kontekstu moze se posmatrati i imenovanje Zorana Lilica za novog, petog potpredsjednika Savezne vlade. Poslije neuspjeha na izborima za predsjednika Srbije, Lilic kao drugi povjerljivi Milosevicev covjek za specijalne zadatke (prvi je, bez sumnje, Jovica Stanisic), samo se vratio u svoj raniji kabinet predsjednika SRJ na dunavskoj strani Palate federacije, gdje su ga sacekali isti sto, sekretarica i fikus. Novo je bilo samo zaduzenje. Vlada je ekspresno promijenila svoj poslovnik o radu i formirala svoje novo radno tijelo Odbor za odbranu i bezbjednost - sa Lilicem
na celu.

    Ovaj odbor, kako pise u odluci koja je nedavno objavljena u "Sluzbenom 

listu SRJ", nadlezan je za "pitanja koja se odnose na bezbjednost SRJ, Vojsku Jugoslavije, prelazenje drzavne granice i carinsku i drugu kontrolu prometa robe i usluga i putnickog saobracaja preko drzavne granice", zatim za bezbjednost u svim vrstama saobracaja i zastitu od jonizujuseg zracenja, proizvodnju, promet i prevoz oruzja, otrovnih, zapaljivih, eksplozivnih, radioaktivnih i drugih opasnih materija".

    Lilicev dolazak i formiranje ovog odbora poklapa se sa pripremama 

zakona o "vrsenju obavjestajne i bezbjedonosne funcije SRJ" koji se priprema iza masivnih zidova zdanja Saveznog ministarstva za unutrasnje poslove u Ulici kneza Milosa, mada upuceni tvrde da se original tog akta vec nalazi prekoputa, u sefu novopecenog savjetnika za nacionalnu bezbjednost i sefa svih tajni Srbije. Ovim zakonom Milosevic bi, zobilaznim putem
mogao da zada konacni udarac svima koji smatraju da ce njegov "talenat za akumuliranje neogranicene vlasti" moci da obuzdaju insistiranjem na ustavnim odredbama i da ce ga tako zadrzati u ceremonijalnim okvirima u kojima je Lilic prethodno maestralno odradio cetiri godine nemijesanja u svoj i tudje poslove.

    Izvjesno je da se aktuelni jugoslovenski predsjednik sa formalnim 

ovlascenjima "engleske kraljice" orocenim na cetiri godine , bez prava novog izbora, osjeca kao u odijelu bar dva broja manjem. Njegove namjere da sa time prekine posredno su objelodanjene jesenas u crnogorskom parlamentu, dok je letjelo perje izmedju dva krila Demokratske partije socijalista. Ukazujuci na unitaristicke teznje i drugo stvarno lice "istine" koju nude sljedbenici dosadasnjeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovica, sef crnogorske policije Filip Vujanovic objelodanio je da se u Beogradu priprema zakon o drzavnoj bezbjednosti, cija radna verzija predvidja ukidanje republickih sluzbi DB. Pripreme takvog zakona Bulatovicevi poslanici su u pocetku negirali. Kada je u Skupstini pokazan i plan rada Savezne vlade u kojem se pominje i ovaj akt, onda su pokusali da ubijede ostale kako se u stvari nista lose po republike ne desava, te da ni Crna Gora nema razloga da brine za svoje institucije i nadleznosti. Ispostavilo se iz njihovih izlaganja da su, ipak, dobro upoznati sa detaljima buduceg zakona i nimalo bezazlenim posljedicama. Galama u Skupstini Crne Gore u svakom slucaju bila je razlog da se radna verzija tog zakona vrati - na doradu.

    Savezna vlada, planom za posljednje tromjesecje, predvidjela je da 

na svojoj sjednici 25. decembra utvrdi predloge zakona o vrsenju obavjestajne i bezbjedonosne funkcije SRJ i da ga sa ostalim propisima iz takozvanog policijskog paketa uputi Skupstini SRJ. U ovom drugom setu najznacajniji je zakon o unutrasnjim poslovima, odnosno o javnoj bezbjednosti na cijoj se centralizaciji takodje insistira. Izvori iz savezne policije, cak, tvrde da ce to biti prvi udar na republicke policije i lakmus papir za korake koji slijede.

    Potpredsjednik Savezne vlade Vojin Djukanovic, iz prve borbene linije 

svog prezimenjaka crnogorskog premijra Mila Djukanovica, koji za sada ne pokazuje mnogo razumijevanja za jacanje Miloseviceve funkcije, tvrdi da republicke sluzbe drzavne bezbjednosti nece biti ukinute.

    - Po Ustavu, unutrasnja bezbjednost  stvar je svake republiek. Izvjesno 

je da ce se graditi sistem bezbjednosti na nivou Jugoslavije, koordiniran izmedju dvije republike. Ne bi zato sa dolaskom Lilica u saveznu vladu trebalo ocekivati da krene proces unitarizacije, jer se mora iskljucivo po Ustavu i zakonu - smatra Djukanovic.

    Ozbiljni napori Milosevicevom shvatanju federalne vlasti za sada mogu 

se ocekivati samo iz Podgorice. Bez obzira na ishod predsjednickih izbora u Srbiji u ovoj republici nema relevantne politicke snage koja bi se toliko zamjerila Milosevicu i Stanisicu, pogotovo dok oni drze kljuceve dosijea.

Citava kampanja za centralizaciju policijskih a kasnije i drugih sluzbi izvjesno je da ce biti predstavljena kao jos jedna "bitka za Jugoslaviju", uz uobicajenu logistiku i jos snazniju medijsku harangu. Milosevicevi oponenti moraju sa tim da racunaju.

Nastupaju opet "zanimljiva vremena".

Slavoljub Scekic AIM Podgorica