POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

AIM, ZAGREB, 26.11.1997. Tri zagonetna slova zaokupila su hrvatsku javnost: PDV ili porez na dodanu vrijednost hit je kraja godine. O njemu pricaju svi - od predsjednika i ministara do bakica na trznici. Porez na dodanu vrijednost, koji ce se naplacivati po stopi od 22 posto, postao je tema poput nogometne reprezentacije: o njemu svi glasno i samouvjereno izricu sudove, iako, u stvari, bas i nisu sigurni kako ta stvar funkcionira...

Novi porezni sistem, koji ce zamijeniti dosadasnji porez na promet proizvoda i usluga, kopija je sistema koji se primijenjuje u Evropskoj uniji (U Engleskoj VAT - Value added tax, u Njemackoj i Austriji - Mehrwehrsteuer...). Naplacuje se - kako mu i ime govori - na dodanu vrijednost: samo na razliku izmedju cijene po kojoj je neka roba (ili sirovina) kupljena i cijene po kojoj se prodaje. Zagovornici uvodjenja toga sistema ukazuju na njegovu jednostavnost i transparentnost ("ne zida se" kao dosadasnji porez na promet koji i s nizom stopom u istim transakcijama u drzavnu kasu donosi vise novca).

Nacin ubiranja PDV-a, tvrdi se, smanjuje porezne utaje - naplacuje se potrosacu, odnosno, kupcu robe ili usluge, a prodavalac ima pravo na povrat novca koji je uplatio na dio robe koji nije "dodana vrijednost". Zvuci komplicirano, zar ne, ali rezultat je slijedeci: da bi platio porez samo na razliku u cijeni (a ne na cijeli proizvod) prodavalac mora kupcu ispostaviti racun, kojim ce od porezne uprave traziti povrat preplacenog.

Izdavanje racuna i uredno vodjenje knjiga omogucava kontrolu uplate poreza. Tako gotovo svi gradjani i poduzeca, veliki i mali biznismeni, prodavaci i trgovacki lanci, samostalna zanimanja (odvjetnici, arhitekti, knjizevnici...), obrtnici, seljaci, ribari ili privatni iznajmljivaci soba postaju "sluzbenici" porezne uprave. Zakon o PDV-u prihvacen je u Saboru jos u ljeto 1995. godine, i to bez velike buke. Kao da tada nitko od zastupnika nije primijetio sto se iza brda valja. Trebao se poceti primjenjivati od 1. sijecnja 1997. godine.

No, bez obzira na odlike zbog kojih ga je uvela Evropa, prijelaz na novi sistem donosi mnogo nepoznanica. Bilo je dovoljno da ministar financija Borislav Skegro, promotor i glavni branilac PDV-a, kaze kako nitko sa sigurnoscu ne moze reci kakve ce efekte novi sistem imati na cijene (osobito osnovnih ziveznih namirnica) - pa da se pokrene prava lavina osporavanja. Jos kad je neodredjeno dodao da ce Vlada "intervenirati na trzistu" kako bi sprijecila "udar na standard", kritike su postale zaglusujuce.

U ovo isto vrijeme prosle godine priblizavali su se lokalni izbori, iza kojih su slijedili predsjednicki. I bas zbog neizvjesnog efekta PDV-a, Tudjman i njegovi savjetnici donijeli su odluku da se primjena novog poreza odgodi za jos godinu dana. Skegro je stoicki podnio taj poraz, ali sada, ionako poznat po upornosti i tvrdoglavosti, ne odustaje: PDV ce se uvesti i to u obliku kakav je donesen prije dvije godine. Kriticare najvise smeta samo jedna porezna stopa. Kazu da u Evropi malo koja zemlja ima takav
model (Danska i Svedska, primjerice, 24 posto), dok su se ostale odlucile na razlicite stope. Nizim stopama oporezuju "socijalne" robe i usluge: lijekove, djecju opremu, osnovne namirnice i slicno. Male porezne skare upotrebljavaju i za kulturu i izdavacku djelatnost, sto je ponegdje i posve oslobodjeno poreza.

Skegro je zasad neumoljiv: osim vrlo uskog kruga povlastica (privatni lijecnici i zubari, medicinske sestre i fizioterapeuti u privatnoj praksi) i izvoznika, u Hrvatskoj ce svi ostali placati PDV. Iako turisticki radnici lobiraju da njihova privredna grana bude oslobodjena, Skegro lakonski porucuje: "Ako ce turizam s 22 posto poreza na dodanu vrijednost propasti, onda nam takav turizan ni ne treba!" Utjecajni lobisti u drustvu su i izdavacka poduzeca, ciji su proizvodi - knjige, novine, periodicke publikacije - kao krajnji proizvod bile oslobodjene placanja poreza na promet. Kriticari upozoravaju da ce poskupiti kruh, jer se prodaje takodjer bez poreza. Poskupit ce struja, benzin, transport... Hoce li ponovo buknuti inflacija? Skegro uvjerava da nema razloga za paniku, jer da je dosadasnji sistem bolovao od skrivenih poreza: ako krajnji proizvod nije bio oporezovan, porezi su opterecivali sirovine i materijale od kojih su izradjeni.

Svejedno, nitko mu ne vjeruje na rijec da ce porezno rasterecenje privrede kasnije donijeti manje cijene: kad vlast zamoli gradjane da radi stednje ugase po jednu sijalicu, oni bas upale dvije nove; trgovci najavljuju "korekcije cijena", ali nitko ne vjeruje da ce to biti na dolje. Stanovnici sto zive blizu granice s Italijom, Austrijom ili Slovenijom pohitali su vec da se opskrbe dok ne proradi PDV, jer ce ga carinici naplacivati pri uvozu. Ocajne vapaje upucuju trscanski trgovci, potpomognuti svojim gradonacelnikom, jer su nanjusili da bi im promet mogao drasticno opasti, kao kad je Jugoslavija u krizi uvela depozite za prelazak preko granice.

Skegro obecava da ce drzava amortizirati cjenovne udare tako da ce pogodjenim drustvenim grupama iz prikupljenog poreza davati izravne novcane subvencije - iz socijalnih ili drustveno-interesnih razloga. Tako je kulturnjacima porucio da ce Vlada poduprijeti vrijedne izdavacke projekte, zaigravsi usput na nacionalnu kartu: rekao je da ce novac ici i javnim knjiznicama da zamijene knjige "na srpskom i drugim slicnim jezicima", odnosno, "u neprimjerenim i zastarjelim prijevodima".

Vecinu gradjana, zabrinutih za ionako nizak standard, to ne moze utjesiti. Dapace, jos ih vise razbjesnjuju simulacije i analize objavljene ovih dana u novinama, koje pokazuju da ce pored poskupljenja osnovnih roba odmah doci i do pojeftinjenja, ali - jahti, dijamanata, krznenih kaputa i kavijara! Luksuzna roba imala je dosad daleko vise stope poreza na promet, pa novi bogatasi mogu zahvaljivati Skegri. A narodu ostaje da se sali: sto znaci PDV - Prazna Drzavna Vreca, ili, Partija Drskih Varalica...

IGOR VUKIC