TRIJUMF BILJANE PLAVSIC

Parlamentarni izbori u RS

Banjaluka, 25. novembar 1997. (AIM)

Prema nezvanicnim podacima Republicke izborne komisije (RIK), na osnovu prebrojanih glasova u 45 opstina, Srpska demokratska stranka (SDS) osvojila je 31,51 posto glasova, Srpski narodni savez (SNS) Biljana Plavsic 21,78, Srpska radikalna stranka (SRS) 16,62 posto, Socijalisticka partija RS 12,62 posto, Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) 4,3 i Koalicja za cjeloviti BiH 1,38 posto.

Podaci koji su poceli pristizati iz opstina odmah nakon prebrojavanja glasova najavljivali su trijumf najmladje politicke partije - SNS, na cijem celu je predsjednik Republike. SNS je na prvom mjestu po broju osvojenih glasova u tri najvece krajiske opstine - Banjaluci (38 posto), Prijedoru (40 posto) i (Bosanskoj) Gradisci (34 posto). U Bijeljini SNS je osvojio 17 posto glasova, u Doboju 13 posto, dok se u ostalim opstinama broj osvojenih glasova krece od 5 do 10 posto. "Zadovoljni smo rezultatima jer smo medju vodecim politickim strankama, ako ne i vodeca, u srpskom nacionalnom korpusu", izjavio je novinarima potpredsjednik SNS Svetozar Mihajlovic.

Srpska demokratska stranka (SDS) i dalje pokazuje tendenciju pada. U odnosu na proslogodisnje parlamentarne izbore (54 posto), SDS je izgubio skoro polovinu birackog tijela. Najvise glasova SDS je ponovo osvojio u istocnim dijelu RS i u tri najvece opstine Posavine - Bijeljini, Brckom i Doboju. U Bijeljini je SDS-u pripalo 30 posto, Brckom 31 i Doboju 44 posto glasova. U Prijedoru, gdje je na proslim parlamentarnim izborima ostvario apsolutnu vecinu, SDS je osvojio 25 posto glasova, a u Gradisci 22 posto. Najslabiji rezultat SDS je ostvario u Banjaluci - svega 10,56 posto.

Srpska radikalna stranka (SRS) sa 16,62 posto ukupno osvojenih glasova zadrzala je biracko tijelo sa lokalnih izbora i popravila saldo sa proslogodisnjih parlamentarnih izbora (7 posto). Najslabiji izborni rezultat ova stranka je ostvarila u zaoadnokrajiskim opstinama. U Banjaluci su radikali osvojili 6,41 posto, u Prijedoru 12 posto, a u Gradisci 4,4 posto glasova. Oko 25 posto glasova radikali su dobili u Bijeljini, Brckom, Doboju i opstinama u istocnom dijelu RS. U saopstenju koje je ova stranka dostavila javnosti po objavljivanju prvih rezultata tvrdi se da je potvrdjen rezultat sa lokalnih izbora i istice zadovoljstvo povecanjem izbornog rezultata u Banjaluci (oko 2 posto). Nikola Poplasen, predsjednik SRS, izjavio je novinarima u Bijeljini (prije saopstenja RIK) da je SRS osvojila u ukupnom iznosu 25 posto glasova i da ocekuje 15 poslanickih mandata.

Socijalisti su "pali" u odnosu na rezultate proslogodisnjih parlamentarnih izbora (15,6 posto) za cijela 3 posto. Procjenjuje se da su na ovim izborima izgubili oko 15 hiljada glasaca. Socijalisti smatraju da je najveci broj njihovih simpatizera medju apstinentima, a njih je na ovim izborima bilo preko 30 posto. Ovaj put su, zacudjujuce, apstinirali biraci u krajiskim opstinama iz kojih je potekao zahtjev za promjenama i u kojima je nastao talas demokratizacije.

Potpuni izborni poraz dozivjela je Srpska stranka Krajine i Posavine (SSKiP). Trijumf na lokalnim izborima u Banjaluci (19 posto) i u nekoliko krajiskih opstine istopio se za samo dva mjeseca. U Banjaluci je za SSKiP glasalo samo 3.457 biraca (4,37 posto), dok je u ostalim opstinama broj osvojenih glasova manji. Procjene da su za ovu stranku na lokalnim izborima glasale pristalice Biljane Plavsic (cija stranka nije ucestvovala na izborima), pokazale su se tacnim. Porazu je, svakako, dobrinijelo nepotrebno taktiziranje lidera ove stranke oko izbora gradonacelnika Banjaluke. U nekoliko televizijskih nastupa nakon lokalnih izbora lideri SSKiP uzivali su u nadmudrivanju sa socijalistima i pokazali da nemaju mnogo smisla za politicki pragmatizam.

Od ostalih stranaka, uglavnom lokalnog i regionalnog znacaja, uspjeh je ostvarila samo Stranka nezavisnih socijal-demokrata (SNSD) Milorada Dodika. Ova stranka je, prema podacima njenog izbornog staba, osvojila ukupno 20.050 glasova, od cega najvise u Laktasima (5.648), Banjaluci (7.660), Gradisci (1.819) i Prijedoru (1488). To bi joj moglo obezbijediti tri poslanicka mjesta. Nakon osvojene apsolutne vecine na lokalnim izborima u dvije opstine (Laktasi i Srbac) i sadasnjih 4,3 posto osvojenih glasova, SNDS pokazuje uspon sa dobrim izgledima da postane stranka buducnosti.

Posto je RS jedna izborna jedinica, broj potrebnih glasova za jedno poslanicko mjesto utvrdice se dijelenjem ukupnog broja biraca sa brojem poslanika u Parlamentu (83). Broj biraca koji su glasali jos nije poznat, tako da nije poznat ni izborni poslanicki cenzus.

Mali kuriozitet izbora predstavlja cinjenica da nije saopsten tacan broj registrovanih biraca u RS. Johan Verhajden, portparol OESC u Banjaluci, izjavio je da OSCE nema precizan podatak, a da se procjenjuje da ih ima oko milion. Dan prije izbora predsjednik RIK Nedjo Draskovic je izjavio da je za parlamentarne izbore registrovano 1.147.906 biraca. U danasnjem saopstenju RIK se tvrdi da je na izbore izaslo 580.000 biraca i da je to odziv od 68 posto, sto se ne uklapa u objavljeni podatak o broju registrovanih.

Prema saopstenju RIK, rezultati glasanja iz 16 opstina, za koje glasovi jos nisu prebrojani, nece bitno izmijeniti saopstene rezultate. Otuda bi se na osnovu njih mogle praviti procjene sastava buduceg Parlamenta RS. Ono sto je vec sada jasno jeste da ni jedna stranka nece imati apsolutnu parlamentarnu vecinu. Vecinu nece imati ni dosadasnji koalicioni partneri SDS i radikali (ukupno 48 posto). Medjutim, ni ostale opzicione stranke (SNS, SP RS, SNDS) nemaju natpolovicnu skupstinsku vecinu (38,6 posto). Jezicak na vagi mogu biti glasovi iz inostranstva, ali je najvjerovatnije da ce glasovi stranaka iz Federacije BiH biti presudni za skupstinsko odlucivanje. Malo je vjerovatno da ce sa njima biti otvorenih koalicija, ali su i one moguce.

Svetozar Mihajlovic, potpredsjednik SNS, najavio je mogucnost koalicionog povezivanja sa strankama koje su pruzale podrsku predsjednici Biljani Plavsic, sto bi znacilo okupljanje svih parlamentarnih stranaka iz RS protiv koalicije SDS i radikala. Ovu logicnu varijanu dovodi u sumnju odnos zvanicnog Beograda prema Biljani Plavsic i opziciji u RS, aktuelizovan nedavnim incidentom prilikom otvaranja banjaluckog Aerodroma. Otkazivanje ugovorenog leta JAT-a iz Beograda, Biljana Plavsic je objasnila planom Beograda i Pala da u Banjaluku sleti samo avion iz Sarajeva sa drzavnom delegacijom Federacije BiH, kako bi se u jeku predizborne kampanje kompromitovala njena politika i program njene stranke. Izvori bliski vrhu Socijalisticke partije Srbije tvrde da postoji plan, iza koga stoji Milosevic, da socijalisti udju u koaliciju sa SDS i radikalima i tako ostvare nacionalnu parlamentarnu vecinu, te na taj nacin marginalizuju uticaj Biljane Plavsic i stranaka iz Federacije BiH. Ne treba zaboraviti da je slican dogovor socijalista uslijedio i nakon lokalnih izbora za opstine u kojima SDS i radikali nisu ostvarili vecinu zbog uspjeh stranaka iz Federacije BiH.

Organizator izbora (OSCE) moze biti zadovoljan dobrom organizacijom i uspjehom izbora. Ovakvu ocjenu dijele i predstavnici politickih partija. Kritike su se mogle cuti jedino iz redova SDS i drzavnih zvanicnika sa Pala, koji su izbore okvalifikovali kao nametnute (Krajisnik) i suprotne Beogradskom dogovoru Milosevic - Plavsic - Krajisnik, prema kome su istovremeno trebali biti organizovani i predsjednicki izbori, i to po propisima RS.

Branko Peric