CRNA GORA I DALJE U KARANTINU
Beograd otvorio granicu prema Hrvatskoj, osim na Prevlaci
tekst: Nakon sestogodisnje pauze ponovo je, od prije neki dan, uspostavljen redovni zeljeznicki saobracaj izmedju Hrvatske i SR Jugoslavije. Ovaj novi iskorak u pravcu normalizacije odnosa Beograda i Zagreba proistekao je iz ranije potpisanog sporazuma dvojice ministrara inostranih psolova Milutinovica i Granica. Kao ni u tom dokumentu, tako ni sada u praksi, niko ne pominje otvaranje granice na Debelom brijegu, koja razdvaja Crnu Goru i Hrvatsku. "Cini se da ce tako i dalje biti, sve dok to pitanje ne pokrene Mate Granic"- pise u svom uvodniku crnogorski nezavisni dnevnik "Vijesti", ironisuci na racun pasivnog odnosa spram tog pitanja jugoslovenskog ministra Milutinovica.
Ocito je, naime, da Milosevicevom rezimu odgovara da sto duze Crnu Goru drzi u podredjenom polozaju i izolaciji. To potvrdjuju i rijeci dr Hrvoja Kacica, sefa hrvatskog ureda za granice, koji je svojevremeno otkrio da je upravo "Jugoslavija trazila da pitanje Prevlake bude izostavljeno iz nasih pregovora". "To je znak da Beograd ignorira interese stanovnistva Boke i Kotorske i da Crna Gora ne moze na medjunarodnom planu istupiti a da to prethodno ne usaglasi sa Beogradom" - rekao je Kacic.
Sa predsjednickim izborima u Crnoj Gori i pobjedom za zvanicni Beograd nepodobnog Djukanovica, ovo betoniranje crnogorsko-hrvatske granice moze jos dugo potrajati. Iako je u preizbornoj kampanji bilo glasina da ce Djukanovic nakon eventualnog trijumfa, odmah otvoriti pitanje izolacije Crne Gore od strane rezima u Beogradu, on se u tom pogledu jos drzi dosta rezervisano. Valjda suocen sa silinom napada i osporavanja iz Milosevicevih medijskih tvrdjava, novi predsjednik Crne Gore se jos ne usudjuje da ode na Prevlaku i razgrne fortifikacijske zapreke, kako je to simbolicno, prije koji mjesec, najavljivao jedan od njegovih saradnika. U nedavnom intervju sarjevskoj NTV 99, na pitanje kada ce kotorski biskup moci sjesti u auto i za sat vremena stici do svog dubrovackog kolege, Djukanovic je odgovorio dosta uopsteno i paraloski, u smislu, kako se on nada da ce vrlo brzo to pitanje biti rijeseno na obostrano zadovoljstvo i korist.
Medjutim, ovo "pravedno" razgranicenje kojim rezimska propaganda u stvari pravda zamrzavanje problema Prevlake, nije presudno za puko otvranaje granice i normalizaciju saobracaja. To je i pokazao slucaj pomenutog normalizovanja zeljeznickog saobracaja izmedju Beograda i Zagreba do cega je doslo iako jos uvijek nije povucena linija razgranicenja izmedju ove dvije zemlje u podrucju tzv. sremsko-baranjske oblasti. Iako je za Hrvatsku pitanje "svih" granica rijeseno jos onog momenta kada je medjunarodna zajednica prihvatila tzv "anojevske granice" kao drzavne, Srbija i Crna Gora, odnosno, vlasti, jos uvijek kalkulisu sa ispraznom terminologijom tipa "pravedno razgranicenje" drzeci stanovnistvo u zabludi da do korekcije granica, ipak, moze doci. Tako i u slucaju Prevlake - ona je za Hrvatksu potpuno teritorijalno nesporna, ali jeste bebjedonosno. Slicno razmisljaju, iako to javno jos ne smiju da iznesu, i partije koje su podrzale predsjednicku kandidaturu Djukanovica na proteklim izborima u Crnoj Gori. Oni se cak pozivaju na zasijedanje Skupstine Crne Gore iz septembra 1991. godine na kome je donesen akt u kome se granica sa Hrvatskom naziva "postojecom", a ne kako je to od tada do danas cinio Milosevic "administrativnom".
"Pozicijom koju ima u federaciji Crna Gora ne odlucuje o svojim granicama cak ni na nivou ekspertskih grupa koje bi mogle razmijeniti svoje stavove i nalaze", ocjenjuje dr Kacic, dodajuci da je hrvatska delegacija na celu sa Stijepom Obadom obavila opsezan posao po pitanju Prevlake, ali da nije imala s druge strane kome to ponuditi i sa kim razgovarati.
Servilnom politikom koja je svih ovih godina vodjena prema Beogradu Crna Gora je i po pitanju utvrdjivanja ili otvaranja granica dovedena u mat poziciju. Ne samo pravno, vec i politicki. Recimo, u postojecoj atmosferi i najmanji samostalni iskorak Djukanovica u pravcu "razgrtanja" prepreka na Debelom brijegu odmah bi od strane Beograda i njegovih satelita u Podgorici bio ocijenjen kao korak ka "otcepljenju". Ali, bilo bi, posebno sada kada se raspolaze i nekim konkretnim polugama vlasti ovdje u Podgorici, besmisleno i dalje cekati i trpjeti jedan zaista ponizavajuci polozaj. Toga bi morao biti svjestan i sam Djukanovic. Njegovi potezi upravo na planu granica, kako ove prema Hrvatskoj, tako i one prema Albaniji (na kojoj ima samo jedan granicni prelaz!) pokazace vjedostojnost toliko puta ponovljenog zalaganja novoizabranog predsjednika Crne Gore za ravnopravnu i dostojanstvenu poziciju ove republike u zajednickoj drzavi.
Dan prije nego 15. januara Djukanovic preuzme predsjednicku duznost, isteci ce mandat posmatracima UN na Prevlaci. U slucaju da Savjet bezbjednosti ne donese odluku o novom produzenju te misije, Djukanovicu ce se odmah ukazati sansa da pokaze da li se zalaze za otvorene granice ili za Bulatovicev "najljepsi zatvor na svijetu".
Beba Marusic AIM Podgorica