Tudjman iznova zateze uze
Bosnjaci razmatraju prijedlog o specijalnim vezama RH i FBiH
AIM, SARAJEVO,09.11.97.
Posredstvom Darinka Bage, veleposlanika R Hrvatske u BiH,
najvisim predstavnicima vlasti Federacije i Bosne i Hercegovine,
konacno je urucen nacrt Ugovornog sporazuma o posebnim odnosima
izmedju RH i FBIH. Rijec je o dokumentu kojim se na prijedlog
hrvatskih zvanicnika zele urediti buduci odnosi izmedju R Hrvatske
i Federacije BiH. O tome koliko je ovaj prijedlog hrvatskih
zelja i ambicija u skladu sa Daytonskim sporazumom tek ce biti
rijeci. Odnosno, narednih pet do sest dana pomenutim
sporazumom, na svim nivoima vlasti, Federacije i BiH, vodice se
iscrpne i kvalifikovane rasprave. Prijedlog Ugovornog
sporazuma uskladice se sa dokumentom koji su, po tvrdnjama Ejupa
Ganica, dopredsjednika F BiH, pripremili bosnjacki
predstavnici u vlasti. Sadrzaj bosnjackog prijedloga o uredjenju
posebnih odnosa sa R Hrvatskom, javnosti za sada nije poznat, ali
se u njemu svakako insistira na Daytonskom mirovnom sporazumu.
- Skupit cemo sve ovo pameti sto imamo da dobro prostudiramo ponudjeni nacrt Sporazuma kako bismo uvidjeli je li on zadovoljavajuci. Mi imamo i svoj okvirni dokument - tvrdi Ganic, ne zeleci da iznosi pojedinosti iz tog dokumenta. Tek naglasava da rad na njemu zahtijeva vrlo ozbiljan i odgovoran pristup.
Sustina dokumenta sastoji se u tome da RH i FBiH izgrade posebne odnose uspostavljanjem slobodne trgovinske zone, carinske unije, zajednickog trzista, monetarne unije i to u ovisnosti od opcih i gospodarskih uvjeta, te uz postivanje posebnih interesa FBiH.
Radi provedbe posebnih odnosa predvidjeno je osnivanje Vijeca za suradnju RH i FBiH, koje priprema i usvaja prijedloge i preporuke za nadlezne izvrsne i zakonodavne, te znanstvene, kulturne i druge institucije. Vijece moze prakticirati posebne ministarske odnose i osnivati posebna tijela. Ona bi se sastojala od osam clanova, po cetiri iz RH i FBIH. Predsjednik bi bio predsjednik RH, a dopredsjednici su predsjednik i dopredsjednik F BiH. Radi uskladjivanja i ucinkovitosti u radu, osniva se i zajednicko tajnistvo Vijeca sa sjedistem u Zagrebu. Predvidjeno je i osnivanje Savjetodavnog parlamentarnog vijeca sastavljeno od 40 clanova kojeg iz svog sastava odredjuju Sabor RH i Parlament FBIH, radi razmatranja bitnih pitanja iz medjusobnih odnosa.
Sto se tice aktuelne problematike vezane za najam luke Ploce i prolaz kroz Neum, sada je sasvim izvjesno da ce rjesavanje ovog pitanja sacekati. Toliko, koliko bude potrebno da se urede specijalni odnosi i veze izmedju RH i FBIH. Naime, clanak 3, stav 7 predvidja da se sporazum o pristupu Jadranu i koristenju luke Ploce, te prolazak kroz Neum, urede posebnim aneksom ugovora. Sugerise se da potpisnici sporazuma o posebnim odnosima poduzmu korake za uspostavu koridora od luke Ploce do sjeverne granice BiH i preko Neuma s potrebom izgradnje cestovne prometnice Dubrovnik-Neum-Bihac-Zagreb, preko teritorija BiH. U cilju ucvrscivanja posebnih odnosa osnovao bi se zajednicki odbor, konzorcij, za uskladjivanje infrastrukturne izgradnje i odvijanja kopnenog i zracnog prometa za povezivanje RH i FBIH. Uporiste za uslovljavanje razgovora o luci Ploce sa uredjivanjem posebnih odnosa, hrvatski zvanicnici nalaze u Washingtonskom i Daytonskom sporazumu.
Kako bi pomenuti nacrt Ugovora bio u duhu Daytona, hrvatski zvanicnici ponudili su i nacrt Sporazuma o uspostavljanju medjudrzavnog Vijeca za suradnju izmedju RH i Bosne i Hercegovine. Vijece bi obavljalo medjusobne konzultacije, planiralo i koordiniralo aktivnostima od interesa dviju drzava, i to u odnosima s trecim zemljama, medjunarodnim organizacijama i asocijacijama, suradnji s medjunarodnom zajednicom u obnovi i razvitku RH i BiH, rjesavalo pitanja sukcesije bivse SFRJ, te druga pitanja.
Smatrajuci da je preuranjeno analizirati i ocjenjivati Sporazum, u uredu predsjednika Federacije BiH Vladimira Soljica, rekli su nam da ce se prvo sagledati njegove pravne osnove, pa tek onda ga komentirati.
Da je rano davati bilo kakve komentare o ponudjenim specijalnim odnosima izmedju RH i FBIH, potvrdio je i Zlatko Lagumdzija, predsjednik SDP BiH i clan bh. Parlamenta: "Suvise je rano za bilo kakve izjave jer su to ozbiljne stvari da bi se reagovalo na prvu loptu. Bosna i Hercegovina prvo mora sama da uredi svoje odnose pa onda vidi s kim ce od susjeda sklapati ugovore i kakve".
- Incijativa zagrebackog rezima za jacanjem medjusobnih veza izmedju jednog entiteta, F BiH, i RH, predstavlja nikad prezaljeni dogovor o podjeli BiH iz Karadjordjeva. Jedino drzavne institucije BiH mogu i trebaju njegovati dobrosusjedske, posebne veze na osnovu ucesca cjelokupne drzave i afirmiranja suvereniteta i jedne i druge drzave - smatra Sejfudin Tokic, potpredsjednik UBSD i premijer Vlade BiH u sjeni.
Ponudjeni nacrt Ugovornog sporazuma, nema sumnje, vrlo ce se temeljito i kvalifikovano razmotriti i to ne samo na nivou institucija Federacije vec i BiH, a drzavni Parlament je taj koji bi mu morao konacno dati zeleno svjetlo.
U iscekivanju ishoda rasprave i analiza ponudjenog hrvatskog prijedloga, nema sumnje,izvjesno je jedino to da ce se njime ponajvise baviti bosnjacki predstavnici u vlasti. Ovo tim prije, sto su hrvatski, HDZ-ovi predstavnici, u svakom slucaju suglasni sa onim sto je ponudjeno iz Zagreba i tesko je vjerovati da bi neko od njih u Sarajevu imao primjedbi na ono sa cime su upoznati direktno u razgovoru sa predsjednikom Tudjmanom. S druge strane, iluzorno je ocekivati da se pomenutom hrvatskom prijedlogu usprotive i predstavnici Srba (SDS-a) u vlasti BiH, jer njima Ugovor sasvim sigurno odgovara. Otvara im mogucnosti da i oni na nivou RS uspostave specijalne veze sa SR Jugoslavijom. Pocetkom ove godine Republika Srpska potpisala je odredjeni sporazum sa SRJ. Medjutim, kao sto je poznato, medjunarodna zajednica nikada ga nije prihvatila niti je on dospio do parlamenta BiH na ratifikaciju. To je i logicno kada se zna da puni diplomatski odnosi BiH sa SRJ do dana danasnjeg nisu uspostavljeni.
Kakav ce ishod biti i hoce li i koliko, u regulisanju medjusobnih odnosa izmedju RH i FBiH, biti ugrozen suverenitet i cjelovitost Bosne i Hercegovine, ostaje da se vidi.
Mirjana Micevska (AIM, Sarajevo)