POCELA BORBA ZA FOTELJE

CD koalicija se raspada

AIM, SARAJEVO, 05.11.97. Vladajuca koalicija na podrucju Federacije uoci implementacije izbornih rezultata se svadja. Sarajevski mediji uspjeli su otkriti da se dojucerasnji partneri danas medjusobno optuzuju u borbi za opcinsku fotelju vise, ali o tome jos nisu spremni javno govoriti. O unutarnjem razdoru saznaje se uglavnom iz druge ruke, ili se dubina neslaganja saznaje iz pokojeg saopcenja ili skrte izjave nekog od celnika.

Koaciju za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu, takozvanu CD Koaliciju a poznatiju kao SDA Koalicija, sacinjavaju Stranka demokratske akcije, Stranka za BiH, Liberalna stranka i Gradjanska demokratska stranka. Postizborna vlast trebala bi se dijeliti po stranackoj moci, a prva i najaca stranka je, naravno, SDA. Ona bi trebala dobiti od 70-75 posto vlasti, stranka Harisa Silajdzica 20 posto, a ostatak vlasti (5 do 10 posto) na dva jednaka dijela dijelice partije na cijem su celu Rasim Kadic i Ibrahim Spahic.

Zelje kolacionih partnera su razlicite pa tako SDA smatra da u sve 44 opcine u kojima je CD koalicija osvojila vecinu birackog tijela imaju svoje ljude u rasponu od nacelnika opcine pa do poslanika u opcinskom vijecu, naravno u omjeru od 75 procenata. Stranka za BiH, pak, zeli dvadesetprocentnu vlast u svim opcinama, dok Gradjanska demokratska stranka insistira da tamo gdje je CD koalicija na izborima osvojila vecinu ima bar jednog predstavnika u vrhu opcine ili opcinskoj vlasti. Liberali su zainteresirani tek za jednu bosanskohercegovacku opcinu u kojoj bi samostalno formirali vlast. Prema do kraja neprovjerenim informacijama, lako bi se moglo desiti da se Liberalnoj stranci povjeri formiranje vlasti u opcini Visoko ili Srebrenik.

"Kolacija je skup ravnopravnih stranaka bez obzira na to sto objektivno nemamo isti uticaj medju gradjanima i ne vucemo istu masu birackih glasova. Medjutim, nijednog trenutka necemo dozvoliti da nas neko tek tako ignorise, ni u Sarajevu ni bilo gdje", izjavio je Ahmed Halilovic clan Predsjednistva Gradjanske demokratske stranke.

GDS je inace jedina partija koja je u vise navrata javno protestvovala zbog naznaka da bi raspodjela vlasti unutar koalcije mogla biti na stetu Silajdziceve, Kadiceve i Spahiceve partije.

Stranka za BiH obratila se javnosti saopcenjem "da je dosadasnje konstituiranje opcinskih vijeca postignuto izvan odredbi koalicionog ugovora, te da ne izrazava punu politicku suglasnot svih koalicionih partnera". Prije svega - ove stranke.

Problem unutar Kolacije kulminirao je prije petnaestak dana, tacnije od onog dana kad je pregovarac i predstavnik SDA unutar Kolacije, Halid Genjac, demonstrativno napustio sastanak na kojem se trebalo dogovoriti o podijeli izvrsne vlasti. Od tog dana do danas proteklo je nesto vise od dva tjedna i u tom periodu nije se desio nijedan ozbiljniji sastanak koalicionih partnera. U medjuvremenu SDA se nije zvanicno oglasavala.

Sarajevsko "Oslobodjenje" objavilo je, medjutim, izjavu jednog clana Koalicije CD koji je zelio ostati anoniman. Njegova anonimnost govori da stvari unutar Koalicije ipak nisu dovedene na cistac, a njegov komentar odnosi se na sporenja izmedju dvije najjace partije unutar Koalicije - SDA i Stranke za BiH. Ono izgleda ovako:

"Stranka za BiH htjela je 20 posto od vlasti, dakle i 20 posto mjesta nacelnika opcina tamo gdje je Kolacija pobijedila. S druge strane SDA svaku opcinu smatra kao autonomnu, pa je taj postotak od 20 posto primjenjiv samo kad je u pitanju sudjelovanje u opcinskoj vlasti. Dakle, 20 posto od vlasti u Parlamentu, upravnim odborima preduzeca, javnim ustanovama, pa naravno, i nacelnika."

Saznajemo da je Stranka za BiH tako pretpostavljala da iz svojih redova moze predloziti (i ocekivati da bude usvojeno) deset ili bar osam nacelnika iz ove stranke. U igri su bili prvi ljudi u opcinama Maglaj, Gracanica, dvije sarajevske opcine, a mozda i Konjic.

Stranka za BiH smatra da njena specificna tezina u Koaliciji mora biti iskazana sa stvarnom vlascu, dakle olicena prije svega u nacelnicima opcina. Prema nekim informacijama, iz ove stranke nesporazum sa SDA nastao je upravo zbog pritiska clanova Stranke za BiH na njenog predsjednika Harisa Silajdzica. Sa terena su zahtijevali i malo vlasti u zamjenu za "pretrpljeno" u proslim vremenima. Njemu se sada spocitava da nastavlja topljenje stranke u stranku najjaceg koalicionog partnera. Mnogi od clanova Stranke za BiH su upravo zbog toga sto jesu njeni clanovi otupustani sa posla, smaknuti sa visokoh funkcija, sikanirani na razne nacine. Sad je red na SDA da plati, a u Stranci za BiH misle da bi to mogli mjestima nacelnika opcina.

Prema izjavi anonimnog celnika SDA, u Stranci za BiH koriste ultimatume, ali ni u SDA ne pokazuju pretjerano dobru volju. On pretpostavlja da ce uskoro biti postignut kompromis, jer bi u slucaju raspada CD Koalicije (i slabljenja bliskih veza sa SDA) u pitanje dosla i Silajdziceva fotelja u Savjetu ministara.

Liberali, pa i GDS, potpuno su svjesni da bi bez ulaska u Koaliciju bili potpuno zaboravljena stranka, a i da svoj izborni uspjeh duguju upravo SDA. Stranka za BiH, medjutim, kao da toga nije svjesna. Ni ona, kao ni liberali i GDS nemaju jakih imena, aduta, jake stranacke infrastrukture, no unatoc tome trazi od izbornog kolaca i dio koji joj realno ne pripada.

Za pretpostaviti je da ce SDA ustupiti dio svojih mjesta "zbog mira u Koaliciji", a clanovi Stranke za BiH nece dobiti onoliko koliko smatraju da im pripada. Ostale dvije zadovoljice se onim sto ostane.

Sve cetiri partije, ni dva mjeseca nakon izbora pokazale su stvarne namjere svog ulaska u partnerske odnose. Mudrim su se pokazali oni koji su to odbili.

Sandra KASALO (AIM, Sarajevo)