OPOZICIJA JE IZGUBILA IDENTITET

Miodrag Zivanovic, predsjednik Socijalno-liberalne stranke RS

Banjaluka, 27. oktobar 1997. (AIM)

Malo je ljudi koji su svojom politickom doslednoscu obiljezili politcku scenu Republike Srpske. Miodrag Zivanovic, profesor filozofije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, predsjednik Socijalno-liberalne stranke i potpredsjednik Alternativnog ministarskog vijeca, to, svakako, jeste.

AIM: Profesore Zivanovicu, kako ocjenjujete politicku scenu pred parlamentarne izbore u Republici Srpskoj?

Zivanovic: U RS je ocigledna podjela, da ne kazem dvovlasce, na politickom, ali i na planu vrsenja vlasti, sto se ocituje teritorijalnom podjelom. Postoje gradovi i teritorije koje kontrolise gospodja Biljana Plavsic, predsjednik Republike, i oni koji su pod kontrolom Pala. Postoji i razlika u stepenu demokratizacije drustvenih odnosa. U zapadnom dijelu RS su ucinjeni vazni koraci prema uspostavljanju osnovnih demokratskih uslova, dok je u istocnom dijelu jos uvijek dominantna politika Srpske demokratske stranke (SDS) i totalitarni rezim. Otvoreni problem su i mediji, sto ce se veoma tesko rijesiti. Dobro je da se mediji otvaraju, posebno u zapadnom dijelu, ali u istocnom dijelu informativna blokada jos uvijek nije probijena. Dominira propaganda umjesto informacija. Spor proces obnove i razvoja jos jedan je problem zbog kojeg RS bitno zaostaje u odnosu na Federaciju BiH. Predstojeci parlamentarni izbori mogli bi da budu prilika da se promijeni monolitna struktura vlasti i da se otvori proces ekonomske obnove.

AIM: Svjedoci smo ustavne krize u RS i pocetka demokratskih promjena. Koliko je do sada ucinjeno u tom procesu i ko je za to zasluzan?

Zivanovic: Mi jos ne mozemo govoriti o snaznom procesu demokratizacije, ali se mora konstatovati da su se poceli stvarati prvi uslovi. Pocetni udarac je izvela gospodja Plavsic, uz snaznu podrsku i pomoc medjunarodne zajednice. Medjutim, postavlja se pitanje kako krenuti dalje od prvih uslova. To gospodja Plavsic ne moze uciniti, jednostavno, jer je rijec o pojedincu, ali i o njenoj novoj politickoj partiji koja je istog mentalnog i ideoloskog sklopa kao SDS. Srpski narodni savez (SNS) gospodje Plavsic je losa kopija SDS-a. Ona u tu partiju nije pozvala nikoga ko je istaknuta licnost javnog demokratskog zivota, niti je tipovala na ljude iz partija gradjanske orijentacije. I clanstvo i funkcioneri su "prebjeglice" iz SDS-a i svi su naprasno postali demokrate. To je limitirajuci faktor koji treba rijesiti ili na neki nacin eliminisati da bi se krenulo dalje. Procese koje je zapocela gospodja Plavsic koci i nastavak zivljenja u nacionalistickom ambijentu, koji je i nakon lokalnih izbora prisutan i snazan. Promijenila se samo ambalaza, jer neke partije, cak i ekstremnije od SDS, vode kolo u zapadnom dijelu RS. Zato nisam veliki optimista kada je rijec o demokratizaciji drustvenih odnosa. Potrebno je da i trece snage pokrenu jacu ofanzivu.

AIM: Tokom ustavne krize, a prije lokalnih izbora, mnoge opozicione partije podrzale su predsjednika RS i formirali Koordinacioni odbor za podrsku odlukama predsjednika RS. Koliko je Koordinacioni odbor pomogao gospodji Plavsic, a koliko je ona pomogla opoziciji?

Zivanovic: Veoma je tesko ocijeniti kakav je odnos gospodje Plavsic prema opoziciji i opozicije prema njoj. U Koordinacioni odbor usli su i oni koji su bili istinska opozicija i oni koji imaju snazan nacionalni program. Time je napravljena smjesa svega i svacega. Pored svega dobrog sto je taj odbor uradio, opozicija je time u izvjesnom smislu izgubila identitet. Socijalno-liberalna stranka (SLS) i Udruzena ljevica nisu usle u taj odbor. SLS smatra da su neki potezi predsjednice Plavsic doprinijeli stvaranju uslova za demokratiju i razbijanju monolitne strukture SDS, ali da je to, ipak, kao sto se i pokazalo, sukob unutar jedne ideologije i jedne strukture vlasti. Prema strukturi SNS, vidim da smo bili u pravu. Ali, biti u pravu ne znaci mnogo. Nasa partija posto se drzala po strani, veoma lose je prosla na lokalnim, a vidjecemo sta ce biti na parlamentarnim izborima. Bili smo hendikepirani, kao i druge partije, jer je kampanja za lokalne izbore bila u petom planu. Kampanju je vodila partija koja nije ucestvovala na izborima - gospodja Plavsic i njeni saradnici. Politicki profit i veci broj glasova dobili su oni koji su direktno stali na stranu predsjednice. Mi, liberali, nismo htjeli da radi kratkorocnog interesa izgubimo identitet i udruzimo se sa strankama sa kojima nemamo nista zajednicko, politickim protivnicima, poput Srpske stranke Krajine i Posavine, Narodne stranke ili Srpske radikalne stranke.

AIM: Na parlamentarne izbore stranke iz Koordinacionog odbora izlaze pojedinacno, samostalno, kao i SNS Biljane Plavsic. Kako to komentarisete?

Zivanovic: Mislim da je to veliki minus za opoziciju. Opozicija je na lokalnim izborima, kada je dominirala uloga predsjednice Plavsic i njene partije, izgubila identitet. Izgubila je svoj cvrsti polozaj u borbi protiv nacionalizma. Sada se ne zna koja je nacionalno, a koja gradjanski orijentisana partija. Nakon lokalnih izbora prave se gotovo nevjerovatne koalicije, koje granice s naucnom fantastikom, kao sto je prijedlog za koaliciju socijalista sa radikalima i SDS-om u pojedinim opstinama. Opozicija je uprkos demokratskim pomjeranjima i razaranju monolitne strukture SDS-a na lokalnim izborima skoro unistena, kao politicka snaga koja treba da ima poseban profil. Bojim se da ce isto biti i na parlamentarnim izborima i da ce se oni odrzati kao duel SNS i SDS, potpomognute radikalima. Sve druge snage na nivou entiteta ce biti u drugom planu. Rezultate tog duela je u nasim uslovima tesko prognozirati - ko ce dobiti i da li ce uopste dobiti parlamentarnu vecinu.

AIM: Ako imamo u vidu sadasnju medijsku situaciju u RS, da li ocekujete korektnu predizbornu kampanju?

Zivanovic: Kada je rijec o uslovima da poruka dodje do biraca, situacija je nesto bolja. Jos uvijek to nece biti otvorena kampanja, u skladu sa zapadnim standardima, jer mi smo jos daleko od toga. Ja se, ipak, nadam da ce parlament biti visestranacki. To ce biti prilika da se prave postizborne koalicije u parlamentu ili da u njegovom radu ucestvuje vise stranaka. Ipak, dvije struje koje sam pomenuo dobice najvise, a sve ono sto dobiju druge stranke moze da bude za njih plus. Mislim da ce i radikali zadrzati standardni dio glasova, jer su dosta jaki u istocnom dijelu RS i prema mojoj procjeni imace priblizno isti broj glasova kao na prethodnim parlamentarnim izborima. Socijalisticka partija je takodje jaka i ima jaku infrastrukturu, ali bi moralo sto prije da olabavi veze sa rezimom Slobodana Milosevica u Beogradu i napravi moderniju partiju kada je rijec o unutrasnjoj organizaciji. Tada bi mogla igrati daleko znacajniju ulogu nego sada.

AIM: SLS na proteklim lokalnim izborima nije usla ni u jedan opstinski parlament, osim u opstinama gdje je ucestvovala u koalicijama "Za Drvar" i "Zavicaj". Sta SLS moze ocekivati od parlamentarnih izbora?

Zivanovic: Nismo usli ni u jedan lokalni parlament, sto je los rezultat, koji mi ne krijemo. Mi smo se dogovorili da radikalno ne mijenjamo nasu programsku koncepciju. Ostajemo na nasim politickim stavovima uz procjenu da bez obzira na kampanju i na jacanje nase infrastrukture, jos uvijek nije vrijeme za ideje liberalizma. Podsjeticu na izjavu Bogdana Denica, poznatog sociologa i poznavaoca politickih prilika, koji kaze da ce jos dugo u BiH, RS i Federaciji, postojati mogucnost za samo dvije politicke opcije: za populisticku socijaldemokratiju ili za fasizam. Nijanse, kao sto su socijalno-liberalna, liberalna ili neka treca ideja, su za neka kasnija vremena. Mislim da je Denic tu bio u pravu. Na zalost, zivimo u takvom ambijentu i takvim uslovima, sto je i donekle normalno nakon svega sto nam se dogodilo.

AIM: U kojem od ta dva pravca ide RS i da li stranke gradjanske opcije mogu nesto da ocekuju na izborima 1998. godine?

Zivanovic: Uvjeren sam da ce izbori '98. biti odlucujuci izbori. Do tada se i SLS i Socijaldemokrati, ali i druge partije, moraju pripremiti da u formi jakih politickih blokova izadju na megdan protiv nacionalista. Ukoliko i tada pobijede nacionalisti, bez obzira da li je to SDS, HDZ, SDA ili neko drugi, cini se da na ovim prostorima necemo imati sansu za buducnost. Doci ce do toga da ce se projekat nacionalista razvlaciti decenijama.

AIM: Vi cesto kontaktirate sa predstavnicima medjunarodne zajednice. Kakav je njihov stav prema situaciji u RS?

Zivanovic: Sjedinjene Americke Drzave (SAD) i Evropska Unija (EU) daju bezrezervnu podrsku predsjednici Plavsic i koriste sva sredstva u toj podrsci, pocev od vojne sile u obliku SFOR-a, preko politickih pritisaka, do ekonomske pomoci. Neke zemlje EU cak tu pomoc lansiraju samo na teritoriju koja je pod kontrolom predsjednice Plavsic. Americki koncept je nesto drugaciji, jer oni planiraju da pomoc daju i drugim gradovima. Medjutim, postoji problem u medjusobnom odnosu nekih predstavnika medjunarodne zajednice. SAD striktno stoje iza Dejtonskog sporazuma i ne zele nikakve njegove promjene. S druge strane, postoje zahtjevi clanica EU da se neki elementi Dejtonskog sporazuma promijene ili dograde, jer se pokazalo da se ne mogu realizovati kako su postavljeni u samom dokumentu. Taj spor jos uvijek traje i vidjecemo da li ce neka od strana unutar medjunarodne zajednice promijeniti stav.

AIM: Do kakvih promjena bi moglo doci? SDS upozorava na uvlacenje RS u unitarnu BiH.

Zivanovic: Sasvim je moguce, ne odmah nego u daljoj buducnosti, da u BiH ne bude entiteta. To ne znaci da ce BiH biti unitarna. Ona ce dugo funkcionisati kao slozena drzava. Treba samo odrediti unutrasnju strukturu, da li ce to biti dva entiteta, koji su sada pomalo neprirodni, posebno Federacija BiH, ili ce to biti kantoni. U svakom slucaju BiH jos dugo mora funkcionistai kao slozena drzava, jer je to nuzna posljedica svega sto nam se dogodilo.

AIM: SDS predsjednici Plavsic zamjera zbog kooperativnosti i optuzuje je za kolaboracionizam sa medjunarodnom zajednicom. Kakv je cilj podrske medjunarodne zajednice predsjednici Plavsic?

Zivanovic: Cilj je samo da se srusi SDS, jer tada ce se vjerovatno srusiti i SDA i HDZ, posto oni funkcionisu na principu tronosca.

AIM: Da li ce ovi parlamentarni izbori konacno rijesiti krizu u RS?

Zivanovic: Ne vjerujem da ce je ovi izbori rijesiti. Mislim da nece biti velikih problema oko konstituisanja parlamenta. Daleko veci posao predstavlja rjesavanje drugih problema, na kojem treba da radi taj parlament, rjesavanje ekonomske obnove, socijalne rekonstrukcije i situacije koja je sada dramaticna. Ljudi nemaju sta da jedu, nezaposlenost je velika, privreda radi sa osam procenata kapaciteta. Otvorena su i pitanja povratka izbjeglica, koje se odvija jako sporo, kao i odlazak ljudi sa ovih prostora, sto je vise izrazeno u RS, ali postoji i u Federaciji.

AIM: Vi ste potpredsjednik Alternativnog ministarskog vijeca (AMV) BiH. Glas ove institucije se slabo cuje u RS i vecina naroda ne zna cime se bavite. Na cemu sada radite?

Zivanovic: AMV je formirano u martu 1997. godine. Inicijatori su desetak politickih partija i gradjanskih inicijativa iz RS i Federacije BiH, a otvoreni smo i za druge partije koje do sada nisu podrzale AMV. Osnovni razlog formiranja je cinjenica da oficijelne strukture u BiH ne mogu provesti Dejton i da vode svoje narode u katastrofu. Usli smo u posao visokog ljudskog i politickog rizika i zato smo mu pristupili dosta odgovorno i pazljivo. Uradili smo neke prijedloge promjena u ekonomiji i politickom sistemu i spoljnoj politici i neki su vec u proceduri u Parlamentu BiH. Napravili smo Prijedlog platforme za spoljnu politiku BiH, na osnovu kojeg smo zeljeli da se biraju ambasadori BiH, a ne da se biraju odoka, bez politicke osnove njihovog rada. Uslijedili su Prijedlozi strategije ekonomske obnove i razvoja, formiranja Alternativne banke BiH, koja bi mogla biti korektan i koristan servis za investicije medjunarodne zajednice, jer je bankarski sistem BiH destruiran. Radimo na Prijedlogu promjena politickog sistema, onoliko koliko je to moguce u okviru Dejtona i na Prijedlogu novih izbornih pravila za izbore '98. godine. Nasi prvi kontakti sa predstavnicima medjunarodne zajednice i OEBS-om pokazuju da bi jedan dio tih prijedloga mogao biti uvazen. Za sada je u radnoj verziji Prijedlog promjene sistema obrazovanja, koji ukljucuje i reforme univerziteta. Problem rada AMV je u tome sto u nasim rukama nisu izvrsni instrumente, ali mislim da smo doprinijeli prvim promjenama u procesu demokratizacije. Prisutni smo u medijima, za sada vise u Federaciji BiH, nego u RS, ali radicemo i na tom planu.

AIM: Da li javnost RS moze ocekivati da bude detaljnije upoznata sa ovim prijedlozima promjena?

Zivanovic: Cim dokumenti budu zavrseni, izaci cemo s njima u javnost, kao AMV, odnosno Vlada u sjeni. Predocicemo javnosti ono sto mislimo da treba promijeniti.

Orijana Djudjic