SVI POSTENI, A PALACE NICU

Dvije komisije o zloupotrebama donatorskih sredstava

* Dokaza ili nema ili se ne traze na pravi nacin. Jos nisu utvrdjene nikakve nepravilnosti o trosenju sredstava medjunarodne pomoci Bosni i Hercegovini.

AIM, SARAJEVO, 15.10.97. U narodu se kaze "svako cudo za tri dana". Ipak, za nagovijestenu aferu o eventualnom nenamjenskom koristenju sredstava koja su u vidu pomoci medjunarodne zajednice dodjeljuju BiH moze se reci da je potrajala i neki dan duze. Naime, kao grom iz vedra neba u sarajevskom politickom vrhu odjeknula je ljetosnja izjava britanskog ministra inostranih poslova Robina Coocka kako postoje ozbiljne indicije da se dio tih sredstava ne koristi u predvidjene svrhe. Drugim rijecima kazano, dio para sliva se u mutne kanale i privatne dzepove. Bio je to zestok samar ovdasnjoj vlasti, udar na obraz i postenje, blamaza koja je dobila svjetski eho, a pristigla je od prvog covjeka britanske diplomatije samo dan uoci njegove zvanicne i sluzbene posjete BiH. Reagovao je energicno, zucno i zustro predsjedavajuci Predsjednistva BiH, Alija Izetbegovic. Trazio je da se stvari izvedu na cistac, moguci krivci izvedu pred sud pravde, u cilju trazenja potpune informacije o dotoku i otoku novca sa velikim ovlastenjima formirao je i petoclanu komisiju. Ostala dvojica clanova Predsjednistva, Kresimir Zubak i Momcilo Krajisnik, ostali su nijemi kao da ih se ova stvar uopste ne tice. Petoclana komisija postade tako Alijina komisija. A to znaci jednonacionalna (bosnjacka) i jednopartijska (Stranke demokratske akcije). Osim stranacke privrzenosti i discipline ona kao takva u formalno-pravnom smislu nikakav legitimitet i nema.

Bura prije bonace oko mogucih mahinacija sa trosenjem para od medjunarodne pomoci trajala je jos odredjeno vrijeme. Robin Coock dodje u Bosnu i ode ne demantujuci sebe i u diplomatskoj oblandi naglasavajuci da je dug pred narodom trositi novac u namijenjene svrhe. Na insistiranje poslanika i predsjednika Republikanske stranke BiH, Stjepana Kljujica, Predstavnicki dom parlamenta Federacije uz Izetbegovicevu, formira i svoju komisiju za ispitivanje nenamjenskog koristenja sredstava. Sada o svojim motivima za formiranje komisije Kljujic za AIM kaze:

"S obzirom da je Alijina komisija nelegitimna mislio sam da je Federalni parlament ona institucija koja mora imati uvid u zakonitost oko donosenja odluka o trosenju para. A spominju se velike cifre kojima se trag ne zna , milioni dolara i maraka. Sumnja pada i na neke duznosnike, ako i medju njima ima lopova neka odgovaraju, neka to narod zna. Jer, vidite, narod se jos pati, penzioneri gladuju, a neki se razbacuju s parama, grade vile i poslovne prostore u centru Sarajeva, vozikaju se najskupljim autima, a do rata ni prebijene marke u dzepu nisu imalli. Nazalost, vec sada tvrdim da ni ova skupstinska, kao ni Alijina komisija nece uraditi nista".

Predsjednik skupstinske komisije, poslanik i predsjednik Hrvatske seljacke stranke za BiH, Stanko Sliskovic ne slaze se sa Kljujicem. S ponosom istice da je od devet clanova komisije njih cak sedam iz opoziocionih partija, da su prihvatili vruc krompir, ali da ce svoj zadatak uspjesno obaviti. Pokazuje nam i pismo britanskog ambasadora u Sarajevu, Charlsa Crawforda u kome se izrazava zelja ambasade za pruzanje pomoci u radu komisije zbog velikog medjunarodnog interesa za opsta pitanja javne odgovornosti u BiH. Britanski ambasador u pismu navodi da mu je i novi americki ambasador Richard Kauzlarich rekao da je voljan licno pomoci kod pokretanja i rjesavanja ovih pitanja. Na nase pitanje sta je Komisija do sada konkretno uradila, Stanko Sliskovic za AIM kaze:

"Mi smo nas rad podijelili u tri faze. Sada smo u fazi prikupljanja relevantnih informacija, podataka i dokumentacije. Do sada smo odrzali devet sjednica i uputili smo cirkularna pisma svim relevantnim domacim i stranim faktorima u cilju dobijanja odgovarajucih podataka. Odgovore od nekih smo vec dobili, druge ocekujemo. Sa Komisijom koju je formirao Alija Izetbegovic za sada nemamo nikakvu saradnju mada mislim da su nam ciljevi isti".

Pogledali smo neke od odgovora koji su pristigli u Komisiju. Pausalni, neodredjeni, uopsteni, nigdje naznake ni o jednom krivcu. I uz sav optimizam Stanka Sliskovica, zakljucili smo da je vjerovatno Stjepan Kljujic u pravu kada kaze da ni ova Komisija nece uciniti nista. I mada je sam bio inicijator za njeno formiranje upravo nas je Kljujic podsjetio na Churchilovu izreku da ako ne zelis da ucinis nesto formiraj komisiju. Ako je jedna malo, onda po starim receptima jos jednu, pa tako do unedogled, ne sumnjajuci pritom u dobre namjere. Ali, davno je receno: i put u pakao poplocan je dobrim namjerama. Javnost je vec s razlogom ocekivala rezultate, ova komisija svoj rad mjeri brojem odrzanih sjednica. Brojcano ubjedljivo nadmocna opozicija u ovom skupstinskom tijelu u prilici je da prokocka svoju dobijenu sansu. Za sada bar stvari tako stoje. Bilo bi dobro da grijesimo...

Sve je po redu i zakonu

Guverner Narodne banke BiH, Kasim Omicevic, prvi je covjek Komisije koju je formirao Alija Izetbegovic. U njoj se jos nalaze sef finansijske policije, Zulfo Dervisevic, zamjenik direktora agencije za bankarstvo, Mustafa Brkic, finansijski direktor "Elektroprivrede", Smail Abaza, i federalni javni tuzilac Suljo Babic. Funkcije zvucne, rjesenje o njihovom postavljenju datirano je sa 4. avgustom, bilans o ucinjenom prilicno mrsav. Kasim Omicevic za AIM kaze:

"Za pocetak rada Komisija se opredijelila da svim donatorima posalje pismo i zamoli ih za saradnju, kao i da nam kazu da li su oni uocili neke nepravilnosti ili da nam cak sugerisu sta bi Komisija posebno trebala da pregleda. Takvo pismo otislo je na adrese 42 donatora".

Odgovor je do sada stigao od njih dvanaest. Po pravilu, to su one strane institucije koje same vrse kontrolu nad svojim ulozenim sredstvima. Medju njima su i tako znacajne organizacije kao sto je americki USAID i Svjetska banka, Kuvajt fond i vise ambasada. Svi se oni povoljno izrazavaju o trosenju sredstava i niko od njih ne ukazuje na nepravilnosti, cini im se cak suvisno dalje ceprkanje o donatorskom novcu. Zadovoljni su tako odgovorili, nezadovoljni jos uvijek cute. Njih 30 cak jos nije poslalo svoje odgovore, a vjerovatno imaju sta da kazu. Nije stigao odgovor ni iz britanske ambasade, a pretpostavlja se da oni dosta toga znaju i da rijeci Robina Coocka ni u kom slucaju nisu bile obicna improvizacija, jos uvijek se ceka i sta ce reci predstavnici Evropske Unije, kao i mnogi drugi. Politicki vrh, a i mnogi drugi, bi najzadovoljniji bili kada bi se sve to ovako i okoncalo, kada bi mogli reci da je sve bilo samo necija ishitrena ocjena i napad na nevinost bez zastite. Ovdje ionako neprijatni dogadjaji utrkujuci se preticu jedni druge. Pa bar da se ovo kao jedna neprijatna epizoda zaboravi. Procesi za sada nazalost idu u tom pravcu. Nekadasnji najpopularniji sarajevski sastav "Bijelo dugme" to ljepse u svom stihu kaze: "Sve ce to, o mila moja prekriti ruzmarin, snjegovi i sas ".

Bas kao i mnogo toga drugog sto se ovdje dogadjalo i jos uvijek dogadja.

Mladen PAUNOVIC (AIM, Sarajevo)