KRAJISNIK NA MUKAMA

Izborni sunovrat SDS-a

Banjaluka, 15. oktobar 1997. (AIM)

Prvobitne izjave stranackih funkcionera visokog ranga kako je SDS zadovoljna rezultatima lokalnih izbora, "jer je u najvecem broju opstina osvojila najvise glasova", ublazena je zvanicnim saopstenjem nakon maratonske sjednice Glavnog odbora u kome se kaze da "Glavni odbor nije do kraja zadovoljan rezultatima opstinskih izbora".

Aleksa Buha, vrsilac duznosti predsjednika SDS, obrazlagao je neuspjeh razlozima "subjektivne i objektivne" prirode, izdvajajuci raskol u drzavnom rukovodstvu i slabosti u nekim opstinskim rukovodstvima kao najvaznije uzroke neuspjeha. Buha nije propustio a da za neuspjeh SDS-a ne okrivi i medije, koji su, po njegovim rijecima, blokirali zapadni dio Republike Srpske.

Neocekivano slabi izborni rezultati nisu unijeli samo uznemirenost u redove stranke, nego su produbili raskole koji SDS potresaju duze vrijeme. Ovaj puta ostar sukob izbio je u najuzem rukovodstvu stranke. Dvodnevno zasijedanje Glavnog odbora, tvrde pouzdani izvori, proteklo je u trazenju krivca za neuspjeh i medjusobnom optuzivanju. Grupa uticajnih clanova Glavnog odbora, na celu sa Aleksom Buhom, optuzila je Momcila Krajisnika da je uzurpirao svu vlast na Palama i da za vodjenje politike prema medjunarodnoj zajednici nikome ne polaze racune. Buha je, kazu, okrivio Krajisnika zbog toga sto je u Beogradu pristao na odrzavanje parlamentarnih izbora, optuzivsi ga da je obmanuo partijski vrh tvrdnjom da ce se oni odrzati po pravilima koje utvrdi rukovodstvo RS. Buha je uvjeravao najvisi partijski organ da SDS zajedno sa radikalima na parlamentarnim izborima nece moci ostvariti natpolovicnu vecinu i da ce izgubiti vlast.

Krajisnik je ovaj neocekivani udar pokusao da amortizuje razgovorom sa Buhom u cetiri oka nakon prvog dana sjednice. Razisli su se, tvrde izvori bliski kabinetu Krajisnika, bez ikakvog dogovora nakon zestoke svadje i teskih optuzbi.

Mucnu raspravu u Glavnom odboru Krajisnik je okoncao u svom poznatom maniru prijedlogom da se odluka o odrzavanju parlamentarnih izbora donese na sledecoj sjednici najviseg partijskog tijela. Predah izmedju dvije sjednice Krajisnik ocigledno namjerava iskoristiti za sondiranje partijskog terena i pridobijanje ili eliminisanje protivnika.

Ovaj puta Krajisnika ceka tezak i ozbiljan posao. Protiv sebe je dobio nekoliko bliskih saradnika koji sebi pripisuji iste zasluge za "srpsku stvar" i koji se nece libiti da njega oznace kao krivca za sve sto se u medjuvremenu dogodilo mimo njihove zelje i ocekivanja. Milorad Dodik, predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske, nekada narodni poslanik u Skupstini RS i dobar poznavalac prilika na Palama, tvrdi da ce se rasulo u SDS-u na kraju zavrsiti tako sto ce oko Krajisnika ostati nekoliko ljudi, a svi ostali ce se politicki dezangazovati ili angazovati u drugim politickim strankama. "Za ocekivati je da ce uskoro stranke formirati Buha, Sendic, ili neko drugi", kaze Dodik.

Prvi ozbiljan sukob Krajisnik je sa partijskim vrhom imao nakon suspendovanja Srpske radio-televizije i preuzimanja TV predajnika od strane SFOR-a. Krajisnik je, tvrde izvodi bliski vrhu SDS-a, za gubitak predajnika optuzio Toholja i tvdu struju u Glavnom odboru, rekavsi im da su stvorili problem koji potkopava temelje RS. Ovi su mu uzvratili optuzbom da je on potkopao temelje RS svojim predlogom Biljane Plavsic za predsjednika RS. Glavni odbor je svojevremeno na tu funkciju predlagao Aleksu Buhu, ali je Krajisnik uspio da misljenje vecine preokrene i "progura" Biljanu Plavsic. Lavina je ocigledno krenula i nece se lako zaustaviti. Glavni odbor je na poslednjoj sjednici ostao bez nekoliko radikalnih nacionalista i uticajnih partijskih ljudi. Borivoje Sendic, poslednji povjerljivi i uticajni covjek iz Banjaluke, podnio je ostavku. Iz Glavnog odbora su iskljuceni Jovo Rosic, sudija ustavnog suda, i Jovan Mitrovic, predsjednik opstine Zvornik. Odlazak ljudi iz osjetljivih regija ionako podijeljene republike prizvesce lancanu reakciju i procese koji se nece moci lako kontrolisati.

Zbog ozbiljnosti situacije Krajisnik je vjerovatno zatrazio pomoc Milosevica pa je ovaj, treci dan po okoncanju neprijatne sjednice Glavnog odbora, pozvao u Beograd Krajisnika i Biljanu Plavsic. Milosevic je trebao da sa Krajisnikovih pleca skine teret optuzbi koji su mu natovarili dojucerasnji partijski poslusnici na Palama i tako mu se oduzi za kooperativnost i saradnju. Medjutim, sudeci po objavljenom dogovoru, Krajisnik je i u Beogradu prosao kratkih rukava. Parlamentarni izbori su pomjereni samo za sedam dana, sto SDS-u nece biti dovoljno za unutarstranacku konsolidaciju.

Procjene su da bi Milosevic mogao krenuti u spasavanje Krajisnika i SDS-a zrtvovanjem Socijalisticke partije RS. Analiticari politickih zbivanja ovu tezu obrazlazu neocekivanim susretom Zivka Radisica, predsjednika Socijalisticke partije RS, sa Nikolom Poplasenom, prvim covjekom Srpske radikalne stranke RS i Draganom Kalinicem, predsjednikom Narodne skupstine RS, u Bijeljini istog dana kada je Krajisnik "gostovao" u Beogradu. "Dogovor oko konstituisanja organa vlasti", kako je za javnost objasnjen iznenadni susret do juce nepomirljivih protivnika, najavljuje neku vrstu koalicije socijalista sa nacionalistickim strankama koje su zajedno osvojile apsolutnu vecinu u najvecem broju opstina RS. Po nekim tvrdnjama, Milosevic vrsi pritisak na socijaliste u RS da se vrate u skupstinu i daju legitimitet drzavnim organima koji su jos u rukama SDS-a a koji bi prije izbora trebali donijeti neke vazne odluke. O kakvim se kombinacijama radi, uskoro bi se moglo saznati.

Raskoli u SDS-u i sve zesci pritisci medjunarodne zajednice stavili su rukovodstvo ove stranke na velika iskusenja. Partijska disciplina, koja se napajala iz harizme Radovana Karadzica, prestala je da funkcionise onog momenta kada je shvaceno da se gubi apsolutna vlast. Neizgradjeni demokratski odnosi unutar stranke jedino su mogli rezultirati iskljucenjima nepodobnih i stalnim trazenjem krivaca. Taj proces medjusobnog optuzivanja ce se nastaviti i uskoro bi mogao dovesti do definitivnog silaska SDS-a sa politicke scene. Svaki drugaciji ishod jedne totalitarne strukture vlasti bio bi neprirodan.

Branko Peric