DODATNA ISTRAGA PROTIV TUTE NALETILICA

AIM, ZAGREB, 14.10.1997. Tesko je, zapravo, dokuciti radi li se o prstu sudbine ili tek pukoj slucajnosti, ali cinjenice kazuju da se vecina glavnih protagonista hrvatske secesionisticke politike u Bosni i Hercegovini iz svojih prostranih ureda i koznih fotelja preselila na groblja, u bolnice i kaznionice, te na margine politickih zbivanja. Mate Boban vise nije medju zivima, Gojko Susak vec nekoliko mjeseci ne napusta zdravstvene ustanove, Tihomir Blaskic i Dario Kordic mogli bi zapoceti pripreme za utemeljenje srednjebosanskog zavicajnog kluba u Haagu, Mijo Brajkovic, Pero Markovic i Ivan Bender odleprsali su ili ce vrlo skoro odleprsati sa svojih funkcija, a i glavni lik ovoga teksta - Mladen Naletilic Tuta - sasvim sigurno pamti bolje dane.

Zapovjednik sirokobrijeske Kaznjenicke bojne i samoproglaseni general Hrvatskoga vijeca obrane Mladen Naletilic uhapsen je 24. veljace ove godine oko 19 sati u mjestu Cistarovo, koje se nalazi na putu od Splita prema Hercegovini. U akciji uhicenja sudjelovali su pripadnici specijalnih policijskih postrojbi, te je Tuta iste veceri sproveden u zagrebacki istrazni zatvor u Remetincu. Tamo ce doznati da je toga dana uhapsen i drugi vodeci covjek mostarske ratne mafije - Vinko Martinovic Stela. Optuznica je Tuti na dusu stavila krivicna djela poticanja na ubojstvo, otmice, sudjelovanja u skupini koja je pocinila kazneno djelo, napada na sluzbenu osobu, te nasilnickog ponasanja. Sva djela za koje ga tereti hrvatsko pravosudje Tuta je pocinio u BiH, preciznije u onom njezinom dijelu koji sam sebe jos uvijek naziva Herceg-Bosnom. Premda u optuznici nisu konkretizirana Tutina zlodjela u javnost je procurila prica o otmici Roberta Nosica, pripadnika HOS-a iz Ljubuskog koji je u otvorenom sukobu prije cetiri i pol godine ubio jednog "tutica", odnosno pripadnika Kaznjenicke bojne. Nosic je nakon toga smjesta bio sproveden u mostarski zatvor, ali se tamo nije dugo zadrzao - Tutini su vojnici, naime, ubrzo okupirali mostarski zatvor, te su Nosica odnijeli u nepoznatome pravcu. Njegovo tijelo nikad nije pronadjeno i bas zbog te cinjenice Hercegovinom je krenula prica da je spaljen.

Osim ove price koju mnogi smatraju kljucnom tockom u optuznici protiv Naletilica, hrvatskoj je javnosti gotovo nepoznata storija o trodnevnom mostarskom zatocenistvu Kresimira Zubaka, koju su izveli Tutini ljudi. Pored toga, u Hercegovini vec dugo nije nikakva tajna da su svoje sukobe sa zapovjednikom kaznjenicke bojne zamalo zivotom platili bivsi nacelnici Glavnog stozera HVO- a Slobodan Praljak i Ante Roso - prvome je malo nedostajalo da bez glave ostane u Prozoru, dok je drugi proveo nekoliko teskih sati zarobljen u svom kabinetu u Posusju. Takodjer, mnogi su spremni staviti ruku u vatru da je Tuta izravno umijesan u likvidaciju generala Blaza Kraljevica i osmorice njegovih boraca, no buduci da istraga o tom slucaju nikad nije dovrsena, te da ne postoje objektivni svjedoci zlocina, Tutinu je ulogu u toj prici gotovo nemoguce dokazati.

Nepunih osam mjeseci nakon sto je Naletilic lisen slobode citava je stvar vracena na pocetak. Vanraspravno vijece zagrebackog Zupanijskog suda ukinulo je, naime, postojecu optuznicu protiv Tute, te je izdalo nalog za dodatnom istragom. Prema onome sto je u interviewu zagrebackom Radiju 101 kazao Tutin odvjetnik Kresimir Krsnik (koji, usput, brani i osumnjicene za ubojstva u Pakrackoj Poljani - Igora Mikolu, Nebojsu Hodaka i Muniba Suljica, te bivseg zamjenika ravnatelja Drzavnih robnih zaliha Petra Petrica), takav je sudski cin motiviran nedostatkom dokaza i cinjenicom da su sva djela koja se Tuti stavljaju na teret pocinjena na teritoriju druge drzave, u ovom slucaju Bosne i Hercegovine. Krsnik istice da Hrvatska moze suditi svojim drzavljanima za krivicna djela pocinjena u inozemstvu, ali samo pod uvjetima koje zakon taksativno nabraja - mora, naime, postojati ovlasteni zahtjev drzave u kojoj je djelo pocinjeno, jer se (teorijski) moze dogoditi da ono sto Tuti stavlja na dusu hrvatsko sudstvo u BiH i ne predstavlja krivicno djelo. Isto tako, Krsnik smatra da drzava koja nekoga goni po sluzbenoj duznosti mora pokazati svoj interes za progonom doticnoga pojedinca, pa njemu nije jasno kakav je interes hrvatske drzave da sudi za djela pocinjena u Bosni i Hercegovini, pogotovo zato sto recena drzava zasada nije pokazala nikakav interes za sudski progon Mladena Naletilica.

Interes hrvatske drzave u slucaju Tuta, a to sasvim sigurno dobro zna i Kresimir Krsnik, nije pravdoljublje nego iskljucivo politicke naravi. Naletilic je, naime, uhapsen dva tjedna nakon hrvatskog divljanja u mostarskome parku Liska i njegovo je pospremanje u zatvor rezultat ocitoga pritiska medjunarodne zajednice na Franju Tudjmana. Mostarska mafija predvodjena Tutom i Stelom, cije su ratne i pljackaske sposobnosti najvise dosle do izrazaja tijekom hrvatsko-bosnjackog rata, nakon prestanka sukoba bila je na najboljem putu da u potpunosti zagospodari Herceg-Bosnom. Prema izvjestajima specijaliziranih europskih institucija Tuta i Stela nadzirali su hercegovace puteve droge, potom sverc ukradenih vozila, a pod njihovom je reketarskom sapom stenjala vecina mostarskih kafica, izuzev naravno onih koji su bili u njihovom vlasnistvu kakvih uistinu nije mali broj. Tuta i Stela su, isto tako, bili i neformalni vlasnici svih stanova u Mostaru, pa ste za odredjenu svotu novaca mogli kupiti stan koji zelite, premda ga njegovi vlasnici nisu nudili na prodaju. Ukoliko su vlasnicima u osobnim iskaznicama bila zapisana bosnjacka ili srpska imena i prezimena "kupoprodaja" je bila uvelike olaksana.

Nakon sto se Mladen Naletilic Tuta, zajedno s Vinkom Martinovicem Stelom, obreo u remetineckom zatoru situacija se u Hercegovini bitno smirila, premda ima glasova da je nedavna eksplozija automobila-bombe pred zgradom zapadnomostarske Policijske postaje rucni rad Tutinih ljudi, koji su na bucan nacin izrazili svoje nezadovoljstvo cinjenicom da njihov boss vec osam mjeseci umjesto na sirokobrijeskom Ciganskom brdu dane provodi u zagrebackoj Bolnici za osobe lisene slobode. Inace, za Krsnikova gostovanja na Stojedinici glasovi slusatelja bili su ekstremno podijeljeni - jedni su Tutu krstili zlocincem i razbojnikom, dok su ga drugi proglasavali herojem koji je "Herceg-Bosnu spasio od cetnicko- mudzahedinske najezde". Po tom je principu otprilike podijeljen i narod u Hercegovini, ali je problem u tome sto oni koji Tutu smatraju herojem imaju oruzje i ne prezaju ni od cega.

Kresimir Krsnik je Vrhovnom sudu Hrvatske nedavno uputio zahtjev da se Naletilica pusti iz pritvora. Sudeci po konstantnom nedostatku dokaza, ali i Tutinom zdravstvenom stanju, vrlo lako bi se moglo dogoditi da Krsnikov zahtjev bude prihvacen. A onda bi, vjerojatno, reagirao Haaski sud i uslijedili bi novi pritisci na rezim Franje Tudjmana.

IVICA DjIKIC