OBEZGLAVLJIVANJE GLAVAèA

AIM, ZAGREB, 12.10.1997. Odlazak Branimira GlavaÜa, apsolutno najmoSnijeg hrvatskog ×upana, s Þela osjeÞko-baranjske ×upanije, kontroverznog politiÞara kojem su se s puta micali Þak i ministri (da on ne bi maknuo njih), do sada je dobio tri slu×bene i jednu poluslu×benu verziju. Ako bi se poÜtovala hijerarhija slu×benih verzija, valjalo bi povjerovati onoj koja je stigla s najviÜe adrese - iz Ureda predsjednika Republike. Po njoj, GlavaÜ je ostavku podnio "radi odlaska na novu du×nost", te je istodobno s razrjeÜenjem imenovan inspektorom "za upravno-pravne poslove i odnose izme­u vojnih i civilnih vlasti u Glavnom inspektoratu u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske".

Druga verzija, koju je u tekstu svoje ostavke ponudio sam GlavaÜ, bitno je drugaÞija od one prispjele s PantovÞaka. U njoj GlavaÜ ka×e kako funkciju koju je obnaÜao od travnja 1993. napuÜta "zbog pru×enog bezrezervnog povjerenja" dijelu svojih suradnika, "a koji su to povjerenje iznevjerili". ObjaÜnjavaju}i to moralnim Þinom koji je "potaknut osjeSajem osobne odgovornosti", sad veS bivÜi osjeÞko-baranjski ×upan, nije mogao odoljeti a da ne doda kako vjeruje da Se njegova ostavka "biti poticaj i primjer drugim nosiocima dr×avne vlasti, a sve u namjeri uÞvrÜSivanja povjerenja svih hrvatskih ljudi u Hrvatsku dr×avu".

TreSu slu×benu verziju, i mo×da najzanimljivije objaÜnjenje GlavaÜeva odlaska dao je glasnogovornik hrvatske Vlade Neven Jurica ustvrdivÜi, prema "Glasu Slavonije", kako "GlavaÜev Þin nema nikakve veze" "s napisom u jednim od naÜih tjednika", jer su se ta dva doga­aja, tvrdi Jurica, "sluÞajno poklopila". A rijeÞ je dakako, o tekstu tjednika "Globus", prema kojem Me­unarodni sud za ratne zloÞine u Haagu priprema optu×nicu i protiv Branimira GlavaÜa.

+etvrtu, poluslu×benu verziju, iznio je vlastima blizak "Vjesnik" koji u komentaru naslovljenom "GlavaÜev doprinos reintegraciji", posve odbacuje ×upanovo obrazlo×enje ostavke, tvrdeSi da ono nema nikakve veze s izigranim povjerenjem njegovih suradnika. "ZnajuSi GlavaÜeve 'fajterske' sklonosti to bi bilo prejeftino napuÜtanje politiÞkoga bojnog polja", piÜe "Vjesnik" i nudi svoju verziju odlaska do juÞer moSnog ×upana: "U posljednje vrijeme uÞestali su prigovori UNTAES-a zbog nekih GlavaÜevih izjava, koje po njihovu miÜljenju, koÞe br×u reintegraciju i ne pridonose uÞvrÜSivanju povjerenja u Podunavlju". ZakljuÞak je kako je GlavaÜ "otiÜao u ime mira i tolerancije koji su nadasve nu×ni baÜ u ×upaniji na Þijem je Þelu bio gotovo pet godina".

Mada je teÜko pouzdano reSi koja od Þetiri verzije najbolje "dr×i vodu", joÜ je te×e proniknuti u razloge zbog Þega GlavaÜ - koji sam tvrdi da je do sada bilo bar deset pokuÜaja njegovog micanja - upravo sada iz zgrade ×upanije, odakle je neprikosnoveno vladao, konaÞno izlazi s bijelom zastavom. +injenica je da se oko GlavaÜeva imena dugo plela mre×a sastavljena od Üarolikih niti, sadr×anih u svakoj od ponu­enih verzija, no isto je tako Þinjenica da je GlavaÜ do sada bio dovoljno jak da se iskoprca i onda kad se veS mislilo da je napokon ulovljen. Posljednjih mjeseci, me­utim, bilo je sve oÞitije da GlavaÜ otvara previÜe frontova, ali i da sve te×e kontrolira vlastite poteze. Njegov kri×arski pohod na "svog Þovjeka od iznimnog povjerenja", direktora "Slavonske banke" Ivu MarkotiSa, zbog GlavaÜevog protivljenja da se 35 posto dionica te banke proda Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), ustvari je bila baÞena rukavica premijeru Zlatku MateÜi. Uz svesrdnu pomoS svoje "zagrebaÞke veze", Vladimira èeksa, s kojim je jedan od osnivaÞa HDZ-a u Slavoniji, GlavaÜ je - ne po prvi put - preuzeo "minerske radove" u stalnoj borbi HDZ- ove desnice protiv umjerenog dijela stranke.

Isto je tako Þinjenica da je UNTAES tra×io njegovo micanje, no Tu­man je to odga­ao dokle god je mogao - bojao se da Se bez GlavaÜa izgubiti izbore u Slavoniji (u Osijeku, HDZ nikad nije dobio izbore), ÜaljuSi s PantovÞaka nestaÜnom ×upanu u viÜe navrata janjeSe ruho kojem ono nikako nije pristajalo. Donedavni prijelazni upravitelj Jacques Paul Klein, u krugu svojih suradnika Þak je znao i reSi kako je od Tu­mana osobno dobio obeSanja da Se GlavaÜ biti maknut. No, to se nije doga­alo, a Kleinov nasljednik William Walker morao je Tu­mana podsjetiti na dato obeSanje, zaobilazno poruÞivÜi kako su glavne prepreke mirnoj reintegraciji Podunavlja ministrica Ljilja VokiS i ×upan Branimir GlavaÜ.

No, svakako najneugodnija stvar za GlavaÜa poÞela se povlaÞiti oko njegove navodne upletenosti u ratne zloÞine, o Þemu je posljednjih tjedana bilo viÜe napisa u novinama. GlavaÜ je, neposredno nakon prvih viÜestranaÞkih izbora 1990. i prvih mjeseci Domovinskog rata bio sekretar osjeÞkog Sekretarijata za narodnu obranu, a potom i zapovjednik obrane grada. U izvjeÜSu Srpskog demokratskog foruma i nekih me­unarodnih organizacija, smatra ga se odgovornim za smrt desetak civila pobijenih u Osijeku krajem 1991. i poÞetkom 1992. godine, kao i za pokolj 19 civila u Paulin Dvoru, selu nadomak Osijeka, ubijenih u prosincu 1991. godine. Istra×itelji HaaÜkog suda za ratne zloÞine, koji su tijekom proÜle i ove godine u Þetiri navrata posjetili podruÞje pod upravom UNTAES-a pokazali su veliko zanimanje za te doga­aje.

Dan prije nego Üto se tjednik "Globus" pojavio u prodaji, prema nekim pouzdanim izvorima, GlavaÜ je pozvan u Zagreb, gdje je utanaÞena, bolje reSi iznu­ena, njegova ostavka. Dvije zanimljive okolnosti mo×da najbolje svjedoÞe da je GlavaÜ, po prvi put u svojoj politiÞkoj karijeri, tada bio stjeran u kut. Naime, nova du×nost koju je prihvatio, daleko je ispod njegovih politiÞkih ambicija, ali i ispod mjesta koja su mu nu­ena ranije. Prema onome Üto je sam priÞao, ponude iz boljih vremena odnosile su se na daleko va×nija mjesta u Ministarstvu obrane, Vladi i diplomaciji. Drugo, GlavaÜ je kao rijetko koji politiÞar, znao cijeniti va×nost "tajminga": da nije bio stjeran u kut, teÜko je povjerovati da bi na ostavku pristao samo dan nakon Üto se, kako bi rekao Jurica, "u jednom naÜem tjedniku" pojavila do sad najte×a optu×ba na raÞun bivÜeg ×upana - navodna haaÜka optu×nica za ratni zloÞin.

Sad kad je ×upan oboren naglo su se ohrabrili i novinari dr×avotvornih medija koji su o GlavaÜu ranije pisali samo panegirike. Danas Þak i "VeÞernji list" hrabro zakljuÞuje kako nova GlavaÜeva funkcija vojnog inspektora, neodoljivo asocira ne neÜto veS vi­eno: to je "u prijelaznoj fazi udaljavanja sa svih funkcija bio èpegelj, a sjetimo se i haaÜki optu×enik BlaÜkiS".

Bit Se ipak da se Tu­manov radni stol u jednom trenutku pod teretom papira koji su o GlavaÜu stizali s raznih strana, opasno nagnuo, pa je dr×avni poglavar i sam pred zidom, odluÞio ×rtvovati svog "enfant terriblea". U jednom od posljednjih svojih velikih intervjua, GlavaÜ je jasno poruÞio i samom predsjedniku, kako ljubav mo×e biti samo obostrana, ili je nema. "Svjestan sam svojih prednosti u odnosu na pojedine dr×avne i politiÞke funkcionare, bivÜe ili sadaÜnje, koji su potonuli u glibu zlouporaba, grabe×i i kriminala, ili pak bolesnih politiÞkih ambicija, a koji ×ele moju politiÞku glavu, jer im se takav kakav sam ne uklapam u njihove politiÞke sheme i planove. Svjestan sam da Se ti i takvi sve sile i dalje ulagati kod Predsjednika da me maknu ili 'unaprijede', a da pri tom neSe birati naÞin i metode. Me­utim, dok odgovorne funkcije obnaÜaju kompromitirani politiÞari i visoki Þasnici HV-a iz moje blizine, moje tiho micanje ili 'unapre­ivanje' ne dolazi u obzir. Da budem potpuno jasan, ako i do­e do jednostranog uskraSivanja povjerenja Predsjednika prema meni, a da za to nema opravdanog razloga, Sto Se mi drugo preostati nego da odgovorim na isti naÞin. Kao Üto je za ljubav potrebno dvoje i povjerenje jedino mo×e biti obostrano da bi bilo obvezujuSe", rekao je GlavaÜ jasno, da jasnije ne mo×e biti.

èto }e, me­utim, uÞiniti sada kad se njegova politiÞka karijera zakotrljala nizbrdicom, ponajviÜe ovisi koja je od tri slu×bene verzije njegova odlaska istinita. Kao jedan od najrevolucionarnijih HDZ-ovih kadrova, bez obzira Üto je brzo uÞio i meteorski zasjao na novouspostavljenom hrvatskom politiÞkom nebu, jednu va×nu lekciju iz sustava kojeg je - znao se pohvaliti - i sam ruÜio, ipak nije nauÞio. Onu da svaka revolucija najsla­e jede upravo vlastitu djecu.

DRAGO HEDL