DIOBA DEMONTAZOM
Imovina bivse JNA u BiH
Banjaluka, 11. oktobar 1997. (AIM)
Problem podjele imovine prethodne Jugoslavije stavlja Bosnu i Hercegovinu na posebno mjesto i otvara pitanje na koji nacin ce ova slozena drzavna tvorevina ucestvovati u toj diobi. Rasprava o ovom problemu ima u vidu cinjenicu da se BiH u postupku sukcesije mora pojaviti sa zahtjevom koji ce prethodno morati da se usaglasi izmedju entiteta.
Rasprava o diobi ne moze zaobici cinjenicu da je u BiH bio smjesten najveci dio vojne industrije. Imovina bivse JNA bice ozbiljan kamen spoticanja u razgovorima o diobi.
Bivsa JNA je koristila oko 75 posto sredstava saveznog budjzeta, a njegov najveci dio je niz godina ulagan u nekadasnju SR BiH. Ili, preciznije receno u imovini bivse JNA na BiH prostorima su "deponovana" ogromna materijalna sredstva. Ako sve to prevedemo na jezik cifara docicemo do frapantnih pokazatelja. Izgradnja podzemnog vojnog aerodroma Bihac (ispod Pljesevice), koji je sada na teritoriji Federacije BiH i dijelom Republike Hrvatske, je kostala osam milijardi dolara. U Federaciji BiH ostali su vojni aerodromi Tuzla (Dubrave) i Mostar, cije se vrijednosti takodje iskazuju u milijardama dolara. Slicno stanje je i sa aerodromom Sarajevo koji se uglavnom koristi u civilne svrhe, iako je osposobljen za vojne. Samo dio ubojnih sredstava (avio-bombe) borbenog aviona MIG-21 kostaju oko 12 miliona dolara. Sa tim parama bi u Banjaluci vise od mjesec dana mogla da radi klinika za oko 4.000 pacijenata. Nekoliko borbenih aviona MIG-21 kostaju oko 30.000.000 dolara. Toliko novca su u zadnje dvije godine dobile SRJ i RS na ime humanitarne pomoci. Ili, 14 krstarecih raketa "Tomahavk", koje je NATO ispalio u ljeto 1995.godine, kostaju 20.000.000 dolara.
Imovinu bivse JNA, kako bi rekli pravnici, cine pokretne i nepokretne stvari. U toj masi nekretnine su daleko vaznije i znacajnije. U pokretne spadaju borbena i transportna avijacija, borbeni i transportni helikopteri i borbena i neborbena vozila. Ova imovina bivse JNA je uglavnom ostala u RS ili je izvucena u SRJ. Najvazniji su borbeni avioni (20) i tenkovi (oko 700), cija je ukupna vrijednost oko 2 milijarde dolara. U nekretnine uglavnom spadaju objekti i zemljiste. Objekti obuhvataju vojne aerodrome, vojne bolnice, kasarne, objekte za radarsko osmatranje i izvidjanje, repetitore, mrezu vojnih telekomunikacija, podzemna komandna mjesta i centre veza, sklonista, skladista za municiju, goriva i maziva, objekte na vjezbovnim prostorijama i strelistima, zgrade nekadasnjih Domova JNA, objekte vojnih skola, i tako dalje. U nekretnine spadaju objekti nekadasnje vojne industrije bivse JNA. Zemljiste cine prostorije za vjezbovne aktivnosti (poligone), strelista i nekadasnje vojne ekonomije za poljoprivrednu proizvodnju ili uzgoj stoke.
Sadasnje stanje tih nekretnina je moguce ustanoviti prema nekadasnjoj lokaciji jedinica bivse JNA na ovim prostorima prije pocetka rata. U Sarajevu je bila komanda Druge vojne oblasti i komanda 4. korpusa, a u Tuzli Komanda 17. korpusa. U Banjaluci je bila komanda 5. korpusa. Svaka od tih komandi je odgovarala za dio teritorije sadasnje BiH i bila nadlezna za nekretnine bivse JNA na njima. Iz svega toga je ocigledno da je poslije proslog rata u RS ostao samo manji dio nekretnina bivse JNA. Ukupna vrijednost nekretnina bivse JNA u BiH je basnoslovna. Njen mani dio cine vojni aerodromi Tuzla, Bihac, pa i Sarajevo.
Iz strategijskih razloga, bivsa JNA je razvijala vojnu industriju u nekadasnjoj centralnoj republici. Iz istih razloga (srediste drzave), na tim prostorima su skladistene skoro sve materijalne rezerve (municija, pogonsko gorivo, maziva, rezervni dijelovi, itd.). Izuzev tenkova (Slavonski Brod), kamiona (Maribor i Priboj), streljackog naoruzanja (Kragujevac) i klipne borbene avijacije (Pancevo), sve ostale ratne potrebe bivse JNA (streljacka, artiljerijska i tenkovska municija, eksplozivi, borbena avijacija i helikopteri, artiljerijska orudja, oklopni transporteri, itd.) je obezbjedjivala vojna industrija bivse JNA locirana na ovim prostorima. Najveci dio te industrije (Sarajevo, Mostar, Vitez, Novi Travnik, Konjic, Travnik) i skoro sva skladista ostala su na teritoriji Federacije BiH. U RS su ostali pogoni vojne industrije "Cajavec" i "Kosmos" u Banjaluci.
U martu 1996. godine (iseljenje Srba iz rubnih opstina Sarajeva) RS je demontirala i izvukla masine i uredjaje fabrika "Famos" - proizvodnja oklopnih transportera, "Pretis" - proizvodnja municije, "Orao" - remont motora borbene avijacije i remontnog zavoda "Hadzici" - remont i opravka tenkova i oklopnih transportera. U Federaciji BiH ostali su objekti i zemljista tih fabrika.
Po zavrsetku rata u RS je ostala jedva jedna cetvrtina nekretnina bivse JNA i jedna sestina njene vojne industrije, koja velikim dijelom nije sposobna za proizvodnju. Zbog toga su u pravu oni koji tvrde da RS ima simbolicnu vojnu industriju koja nije u stanju da zadovolji ni mirnodopske ni ratne potrebe njene vojske.
Dragan Marcetic