"MULTIETNICKI PENDRECI"

Reagovanje Beograda na intervenciju policije na Kosovu

Izmedju odobravnja i osude primjene sile prema studentima na Kosovu postoje politicke snage "centra", koje u dijalogu vide predupredjivanje onog najgoreg

AIM, BEOGRAD, 4. 10. 1997.

Primjenu sile u rasturanju studentskih demonstracija u sest kosovskih gradova zvanicne vlasti u Beogradu su, kroz saopstenja i izjave pojedinaca, ne samo pozdravile kao legitimni metod nego i patriostki cin. Prvo se oglasila republicka vlada sa stavom da "demonstracije studenata separatisti zele da predstave svetskoj i domacoj javnosti kao protest protiv navodnog krsenja ljudskih prava Albanaca na Kosovu, posebno prava na skolovanje". Slicno je intonirano i saopstenje vladajuce Socijalisticke partije Srbije u kome se "pruza puna podrska nadleznim organima u ocuvanju javnog reda i mira u zemlji".

Slobodan Cerovic, predsjednik beogradskog odbora Jugoslovenske udruzene ljevice, koalicioonog partnera SPS, direktno povezuje protestne setnje u glavnom gradu Jugoslavije, povodom smjene gradonacelnika i celnih ljudi Studija B, i studentskih demonstracija na Kosovu: "U utorak vece nije bila mirna setnja, vec neprijavljene demonstracije koje su se, ne slucajno, poklopile sa demonstracijama albanskih studenata na Kosovu". Povezivanje ova dva dogadjaja ima nekoliko ciljeva. Prvo, ozivljavanje teorije urote i zavjere dijela opozicije u Srbiji da zeli rasturanje Republike po "separatistickim" i "autonomaskim" programima. I drugo, opravdava se primjena svih sredstava za o cuvanje drzave.

U izjavi saradniku AIM-a, predstavnik za stampu Gradjanskog saveza Srbije, Goran Silanovic, kaze da su politicki motivi protesta u Beogradu i na Kosovu sasvim razliciti, ali da je policija premlacivanjem mirnih demonstranata u Beogradu " zelela da pokaze zestinu koju je spremna da iskali i na Albance" te da su demonstracije na Kosovu posljedica izostanka bilo kakvog sluha vlasti u Srbiji i Jugoslaviji za probleme na koje ukazuju predstavnici Albnaca sa Kosova. Zanimljivo je samo po sebi reagovanje predsjednika Demokratske stranke Srbije, Vojislava Kostunice: "Nekome je ocigledno odgovaralo da izazove sukobe u Beogradu uoci najavljenih demonstracija u Pristini, kako bi pokazao da srpska policija ne bije samo Albance vec da je multikulturalna i multietnicka". Sarkazam prilicno tvrdokornog politicara, kakav je Kostunica, izazvao je nedoumice u dijelu politicke javnosti sklonoj vidjenju kosovskog problema iskljucivo kroz sopstvenu prizmu bez sagledavanja njegovih pravih uzroka.

Gotovo sve stranke u Srbiji, izuzimajuci albanske (kosovske), potpuno odbacuju ideju o samostalnosti Kosova, ali jedan broj insistira na neophodnosti srpsko-albanskog dijaloga i sprovodjenju proslogodisnjeg Dogovora o obrazovanju, koji su potpisali Slobodan Milosevic i Ibrahim Rugova.

Demonstracije studenata na Kosovu poklopile su se i sa TV duelom predsjednickih kandidata - Zorana Lilica i Vojislava Seselja. Predsjednik radikala izrekao je, bar na prvi pogled, nesto "fleskibilniji" stav o nekim segmentima kosovskog problema:

• "Treba lepo reci Siptarima: Ako zelite fakultete na svom jeziku sa svojim programima - formirajte ih sami. Kupite plac, sazidajte zgradu, izvodite nastavu i sami finansirajte. Stancujte diplome do mile volje, a hoce li vam neko priznati te diplome sami o tome razmisljajte.. Funkcionisanjem pravne drzave sve se moze resiti, ali kada se ugusi korupcija na podrucju Kosova i Metohije, jer tamo su najgori socijalisticki kadrovi..."

Kandidat Socijalisticke partije, Zoran Lilic : "Ja im ni pod kojim uslovima ne bih dao da cak i svojim parama otvore fakultete i uspostave pareleno obrazovanje. Oni to i sada rade. Tamo je resenje u jacanju medjusobnog poverenja onih Siptara koji su lojalni Republici Srbiji...

U beogradskim medijima malo je komentarisano prisustvo velikog broja diplomata i predstavnika organizacija zastitu ljudskih prava prije i za vrijeme demonstracija na Kosovu. Vise stranaka osudilo je primjenu sile, kako u Beogradu, tako i na Kosovu. Oglasili su se, izmedju ostalih, Srpski pokret obnove i Socijaldemokratija. Predsjednik Studentskog politickog kluba, Cedomir Jovanovic, koji je aktivno ucestvovao u antiizbornoj kampanji tvrdi da vlast u Srbiji vodi katastrofalnu politiku na Kosovu: "Mi pokusavamo da stupimo u kontakt sa albanskim studentima, jer nasoj zemlji ne treba novo zariste. Smatramo da dijalog izmedju obe strane moze da resi novonastalu situaciju".

Na brutalan obracun policije sa mirnim demonstrantima na Kosovu reagovali su ostrim i upozoravajucim saopstenjima i Helsinski odbor za ljudska prava Srbije i Fond za humanitarno pravo. Sinocni protesni skup beogradskih studenata na platou Filozofskog fakulteta bio je takodje organizovan povodom nasilja nad gradjanima Beograda i pristinskim studentima. Zanimljivo je da policija nije intervenisala pa su se studenti slobodno prosetali beogradskim ulicama.

Izuzimijaci odobravanje primjene sile protiv demosntranata na Kosovu od strane zvanicnih vlasti i dijela izrazito nacionalisticki nastrojenih stranaka, u Beogradu preovladava strah, ne samo medju obicnim smrtnicima, da je primjena sile prema albanskim studentima na Kosovu "isuvise opasna igra vatrom". Mnogi od gradjana, koji su ucestvovali u tromjesecnim protestima prosle zime, smatraju da studenti - Albanci na Kosovu imaju pravo da i javnim protestima izraze svoje nezadovoljstvo zbog nerjesavanja pitanja njihovog obrazovanja. Alternativni univerzitet, po ocjenama nekoliko profesora Beogradskog univerziteta, "te mlade ljude ne moze da zadovolji, jer njihove diplome nece niko priznati, osim mozda u Albaniji". Po ocjenama vecine sagovornika rjesenje jeste "u pravom dijalogu, a ne u frazama i obecanjima".

Podsjecanja radi: postovanje ljudskih prava i rjesenje problema Kosova jedan je od uslova za skidanje "spoljnog zida" medjunarodnih sankcija prema sadasnjoj Jugoslaviji.

Ejub Stitkovac (AIM)