KOME SE TO ZURI?

Raspodjela vojnog stambenog fonda

AIM, SARAJEVO, 29.09.97. Izmjenom Pravilnika o podjeli vojnih stanova, na kome se uzurbano radi u Ministarstvu odbrane FBiH, a koji bi trebao biti zavrsen do kraja mjeseca, gotovo sve do sada izdata privremena rjesenja za koristenje vojnih stanova bice proglasena trajnim. Slicna situacija mogla bi se ocekivati i kada su u pitanju stanovi civila. Problem raseljenih, prije svega demobilisanih, ratnih vojnih invalida, te porodica poginulih boraca, time bi, dakle, mogao biti i rijesen. Pitanje je, ipak, do kada?

Prije gotovo mjesec dana, uoci odrzavanja opcinskih izbora u BiH, u jednom od svojih brojnih istupa, premijer Federacije BiH, Edhem Bicakcic, od svih federalnih i kantonalnih vlasti, te direktora vecih drzavnih firmi, zatrazio je hitno rjesavanje stambenih problema ove kategorije stanovnistva. Drugim rijecima, navedenim institucijama uputio je Dopis o izdavanju trajnih, umjesto dosadasnjih privremenih rjesenja na stanove, u kojima su smjestene ove tri kategorije stanovnistva. Iako tada vrlo dobro primljen od strane bosnjackih predstavnika u vlasti, ovaj prijedlog ipak do sada nije ostavio velikog odjeka. Jedini koji su reagovali bili su predstavnici Armije BiH, na koje se, uostalom, pomenuti dopis najvise i odnosi.

Ministarstvo odbrane FBiH upravo ovih dana radi na izmjeni Pravilnika o dodjeli vojnih stanova, po kojem bi, osim aktivnih oficira i podoficira, pravo na vojne stanove stekli i demobilisani borci, te njihove porodice. Prakticno, njime bi oko 70 posto preostalog vojnog stambenog fonda, koji trenutno koriste civili, bilo dodijeljeno na trajno koristenje. Po kojim kriterijima, pitali smo Nuru Pinjo, vojnog pravobranioca.

"Na osnovu izmjena postojecih zakona, vojna stambena komisija stekla bi i pravnu osnovu za dodjelu stanova i za ove tri kategorije stanovnistva. Sasvim je jasno da se vojni stanovi nece moci dodijeliti bas svim sadasnjim korisnicima, vec samo na one koji budu stekli pravo na njih. Jedan broj demobilisanih morale bi preuzeti i njihove bivse firme, a jedan broj vec radi na adaptaciji svojih stanova ili kuca u koje se namjeravaju vratiti. Jos je rano govoriti o kriterijumima, ali ce se svakako gledati na staz, tj. vrijeme provedeno u odbrani, koliko je stanara ucestvovalo u oruzanim snagama, kao i neke posebne nagrade, odlikovanja i slicno", kaze Nura Pinjo.

Prema nezvanicnim izvorima, slican obrazac o dodjeli stanova vec su pocele primjenjivati i odredjene "civilne" institucije. Posebno u Sarajevskom kantonu, gdje po podacima Ministarstva odbrane, postoji najveci broj napustenih stanova. Da li i trajno napustenih, pokazace vrijeme.

Naime, javnosti je poznat podatak da su celnici vladajucih SDA i HDZ stranaka vec nacelno prihvatili prijedlog medjunarodne zajednice, po kojem se, prakticno, zakoni kojima su tokom ratnih dejstava regulisana pitanja napustenih stanova, privatne imovine i nekretnina, konacno stave van snage. Ukoliko ti zakoni i zvanicno budu prosli Vladu FBiH i Parlament, sve pravne posljedice, proizasle iz Zakona o stambenim odnosima, ukljucujuci i trajna rjesenja, ugovore o koristenju stanova i pravosnazne sudske presude, bice ponistene, a najnoviji Pravilnik o dodjeli vojnih stanova i njegove odluke, time potpuno anulirane. O cemu se zapravo radi?

Prema rijecima Nure Pinjo, Zakon o napustenim stanovima, koji se jednako primjenjivao i na vojne i na civilne stanove, "nije savrsen", ali je, kao takav odgovarao vremenu u kojem je donesen. Pravne eksperte u Federaciji, prema njenim rijecima, ipak mnogo vise brine izmjena Zakona o stambenim odnosima, sto predstavlja ne samo pravni nego i ekonomski nonsens.

"Nama je neprihvatljivo da se jedan zakon uopste moze mijenjati i to retroaktivno. Po nasem Ustavu to je dozvoljeno samo ako je u pitanju opsti interes, sto u ovom slucaju nije rijec. Mi nismo protiv da se neke postojece odredbe izmijene, ali samo onda ako bi one isle u korist svih. Poznato je da je prosle godine Vlada Federacije donijela odluku po kojoj upravljanje vojnom imovinom, pa tako i vojnim stanovima, na sebe preuzima Ministarstvo odbrane FBiH i Vojska Federacije, a mi u svakom slucaju necemo dozvoliti da se oni koji su na svojim ledjima iznijeli teret odbrane sada nadju na ulici", smatra Pinjo.

Za svaki slucaj, Ministarstvo odbrane FBiH upravo ovih dana radi na izradi paketa mjera koji bi bili ponudjeni Uredu Visokog predstavnika, a koji bi, prema misljenju vojnog pravobranioca, Nure Pinjo, uspjeli pomiriti sve zainteresovane strane.

"Iako smo mi vec nekoliko puta trazili da nam se dostave izvorni tekstovi "Biltovih zakona", posebno onaj dio koji se odnosi na vojne stanove, to ni do danas nije ucinjeno. Ipak, na osnovu onoga sto smo procitali u stampi, pojedini dijelovi ovih zakona potpuno su neprihvatljivi. U tom smislu mi smo pripremili nekoliko osnovnih odredbi koje bi se, po nasem misljenju, trebale unijeti u ove zakone. To se prije svega odnosi na kriterije koji bi pokazali ko zaista ima namjeru da se vrati, a kome je u cilju da ih kupi i zatim odmah proda. Vrlo je vazno i precizno utvrditi krivce koji su paljevinom svojih stanova prouzrokovali unistavanje ogromnog stambenog inventara, kao i uvesti odredbe koje bi se odnosile na stanare koji su ulozili ogromna materijalna sredstva za adaptaciju stanova u kojima su sada. Trazicemo, takodjer, da se formulacija "nuznog smjestaja" za trenutne stanare izmijeni tekstom "odgovarajuci", kao i da se tacno definise pojam izbjeglice. Dakle, da se odredi ko je zaista bio prisiljen napustiti svoje domove, a ko je to ucinio samovoljno", kaze Pinjo.

Odgovarajucim izmjenama paketa "Biltovih zakona", prema misljenju Nure Pinjo, zamrsenom stambenom klupku bila bi pruzena posljednja sansa za iole pravicnim razrjesenjem. A kakva ce biti njegova dalja sudbina, ostaje da se vidi.

"Prijedlog cemo prezentirati kada se ova tri zakona nadju na dnevnom redu zasjedanja Federalne Vlade. Mi cemo uciniti koliko je u nasoj moci, a dalje odluke ostaju na Vladi i Parlamentu", kaze na kraju vojni pravobranilac, Nura Pinjo.

Zana ANDRIJEVIC (AIM, Sarajevo)