OPET NA DJELU TRIPARTITNA KOALICIJA

Parlament BiH

OPET NA DJELU TRIPARTITNA KOALICIJA AIM, SARAJEVO, 17.09.97. Da li zbog novcanih naknada koje im pipadaju za (ne)rad u Parlamentu BiH, zbog jakog pritiska medjunarodne zajednice, ili zbog nagomilanih obaveza, zastupnici i delegati Predstavnickog i Doma naroda, nakon duze pauze, u utorak, sastali su se u Lukavici. Dnevni red sjednica, te zakljucci oba doma Parlamenta BiH bili su istovjetni, i veoma formalni. Ratificiran je ugovor Bosne i Hercegovine sa Svjetskom bankom, na osnovu kojeg ce se moci realizirati 39 miliona americkih dolara kredita za transport i 11 miliona za obrazovanje. Usvojen je i zakon o sluzbenom bh. glasilu, te izabrani predsjednici sedam skupstinskih komisija. S obzirom na cinjenicu da je predlozeni red dogovoren na skupstinskom kolegiju, neposredno pred pocetak sjednice Predstavnickog doma, nerealno je bilo ocekivati da se bilo sta u toku sjednice promijeni. To jest, da prodju prijedlozi zastupnika, pogotovu onih iz reda opozicionih stranaka. Partneri u vlasti, predstavnici SDA, HDZ i SDS jos jednom su pokazali medjusobnu solidarnost i kooperativnost., odnosno, predstavnici opozicije ostali su usamljeni kod svojih zahtjeva.

O cemu se zapravo radi? Nakon sto je novi predsjedavajuci Predstavnickim domom, Slobodan Bijelic, procitao dnevni red, za govornicu je izasao Sejfudin Tokic, zastupnik Zdruzene liste. On je zatrazio da parlamentarci raspravljaju i formiraju komisiju koja bi se bavila vrlo aktuelnom, vrucom temom, medjuentitetskog sverca i drugih malverzacija. O tome se, kako je rekao Tokic, javnost u Republici Srpskoj mnogo zna. Medjutim, stice se utisak kao da nije sva svercovana i krijumcarena roba zavrsila u Federaciji. Zbog toga, Tokic je predlozio da se ovim pitanjima i problemima bavi Parlament BiH i formira komisija koja bi radila na utvrdjivanju i iznalazenju dokaza za razne malverzacije.

Tokicevom prijedlogu usprotivio se poslanik SDA Rijad Rascic, smatrajuci to izlisnim s obzirom da je na nivou Predsjednistva, kako je rekao, Alija Izetbegovic formirao Komisiju za ispitivanje (ne)namjenskog trosenja donacija. Po Rascicu, prijelog Tokica je zabluda i pokusaj formiranja neke vaninstitucionalne komisije. Naravno, Rascic pri ovoj konstataciji ocito nije imao na umu znacaj i vaznost Parlamenta BiH, kao najviseg organa demokratskog odlucivanja. Prijedlog o formiranju komisije nije prosao, odnosno, za njega je glasalo tek nekoliko zastupnika, ali je odluceno da se o tome raspravlja na nekom od narednih zasjedanja.

Ni Tokicev zahtjev da Predstavnicki dom raspravlja o spoljnopolitickoj platformi BiH, dokumentu koji je deset opozicionih partija pripremilo u cilju jedinstvenog politickog nastupa buducih bh. ambasadora i dilomata sirom svijeta. Tokic se zalozio za to da bez ovakvog, jedinstvenog dokumenta, na osnovu kojeg bi se predstavljala drzava BiH u svijetu, novi ambasadori ne stupaju na duznost.

Zastupnici su odbili i ovaj prijedlog, a Jadranko Prlic, ministar vanjskih poslova BiH i zastupnik u Parlamentu, obavijestio je Predstavnicki dom o dokumentu koji se na nivou ministarstva priprema, i o kojem se mora prethodno izjasniti Predsjednistvo BiH.

Koliko se zastupnici iz reda vladajucih stranaka oglusuju na prijedloge i sugestije opozicije, odnosno, koliko su nedodirivi i u sprezi kada je u pitanju opozicija, govori i primjer zastupnika iz reda SDP-a, Zlatka Lagumdzije. On je, u skladu sa svojim poslanickim pravom, na prethodnom zasjedanju Predstavnickog doma, predlozio razmatranje i usvajanje dva zakona koja je sam prilozio. Rijec je o zakonu kojim bi se kroz institucije sistema BiH rijesilo pitanje privodjenja i hapsenja, te kaznjavanja ratnih zlocinaca i utvrdile obaveze i postupak nadleznih drzavnih i pravosudnih organa u vezi sa kaznjavanjem ratnih zlocina. Samim tim bi se izbjegle brojne neugodnosti, ali i vaninstitucionalna hapsenja i privodjenja osumnjicenih za ratne zlocine. Drugim, Lagumdzijinim zakonom, uredili bi se uslovi i nacin ostvarivanja prava i duznosti zastupnika Predstavnickog doma u vezi sa vrsenjem njihove funkcije na cijeloj teritoriji BiH. Zakonom se osigurava pravo poslanika koje su izabrali gradjani da nesmetano kontaktiraju sa gradjanima, da ih informisu o svom radu, te da imaju punu slobodu kretanja i djelovanja.

Naravno, ovi zakoni ne samo da se nisu nasli na dnevnom redu pomenutog zasjedanja, nego o tome da su prilozeni na prethodnoj sjednici ne postoji nikakav pismeni trag. Naime, zapisnik o radu Predstavnickog doma sa ranije odrzane sjednice, ne samo da nije dostavljan zastupnicima, nego izgleda da uopste i ne postoji. Tako je i Lagumdzijin prijedlog da se raspravlja o pomenutim zakonima ostavljen za neka bolja vremena, a zastupnici iz reda vladajucih stranaka bili su misljenja da je to tematika koju treba da uredi Vijece ministara BiH. Pitanje je, da li bi i kada, ali i kome od vladajucih struktura palo na pamet da se zakonski osmisli pomenuta problematika. Nezadovoljan ovakvim ponasanjem svojih kolega, parlamentaraca, Lagumdzija je napustio sjednicu.

Naravno, taj gest nije uopce dojmio zastupnike iz reda vladajucih stranaka, ali je sasvim sigurno Lagumdziji olaksao bespomocnost koju on i njegove kolege, iz reda opozicije, imaju i osjecaju u Parlamentu.

Desavanja u Predstavnickom domu Parlamenta BiH jos jednom su jasno ukazala na cvrstu koaliciju koja postoji medju vladajucim strankama i koja dolazi do izrazaja bez obzira na znacaj i vaznost pitanja, to jest interese BiH u cjelini, svih njenih naroda i gradjana. Zastupnici iz reda SDA svojim ponasanjem demantovali su svoje ranije uporne tvrdnje i odbijanja bilo kakve koalicije sa HDZ i SDS. Nisu, sa casnim izuzecima Hasana Muratovica, te Jadranka Prlica podrzali prijedlog opozicije, onaj o komisiji za ispitivanje malverzacija i medjuentitetskog kriminala, cime su jasno stavili do znanja ko su im partneri u vlasti i ko na koga moze da racuna.

Mirjana MICEVSKA (AIM Sarajevo)