MALO TEBI, VISE MENI
STATUS LUKE PLOCE
AIM, NEUM, 11.09. Prema izjavi 9americkih mirovnih posrednika Richarda Holbrookea i Boba Gelbarda, datoj nakon sastanka Tudjman - Izetbegovic 6.kolovoza Splitu, do kraja ovog mjeseca trebalo bi se naci rjesenje po kojem bi Bosna i Hercegovina nesmetano koristila luku Ploce, a Hrvatska prolaz kroz Neum.
Sporazum oko luke Ploce ima za osnovu Washingtonski sporazum po kojem bi Federacija BiH dobila koncesiju na dio luke Ploce u vremenu od 99 godina.
Prvi koraci u trazenju konacnog rjesenja poduzeti su prosle srijede (09.09.) u Zagrebu kad potpredsjednica hrvatske vlade Ljerka Minstas Hodak sastala s americkim predstavnicima ekspertne skupine Louisom Sellom i Dwayneom Kochom koji ce sudjelovati na pregovorima izmedju Republike Hrvatske i BiH o statusu luke Ploce i prolazu kroz Neum. Prema njihovom dogovoru vec ovog tjedna (15. - 22.09.) drzavna izaslanstva bi se trebala sastati i uz pomoc medjunarodnih predstavnika dogovoriti smjernice daljnjih razgovora.
Zakljucak Washingtonskog sporazuma po kojem bi BiH slobodno raspolagala dijelom plocanske luke svojevremeno je izazvao zestok otpor Plocana, pa je i sam potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr.Mate Granic morao dolaziti u Ploce da bi na javnoj sjednici Gradskog vijeca umirio tamosnje stanovnistvo koje se boji da ce s takovom koncesijom ostati bez posla sto bi ih s jedne strane ekonomski ugrozilo, a s druge strane - kazu Plocani - dolaskom radne snage iz BiH promijenila bi se etnicka struktura stanovnistva.
Iste bojazni je prije samog splitskog sastanka Tudjmana i Izetbegovica ponovo izrazilo Gradsko vijece Ploca u kojem HDZ ima vecinu.
- Gradsko vijece je donijelo zakljucak u kojem kaze da se svaki sporazum Republike Hrvatske s BiH, odnosno s Federacijom BiH, kojim bi se narusavao suverenitet Hrvatske, ili u provedbi imao elemente eksteritorijalnosti, ili mijenjao demografsku sliku, neprihvatljiv - kaze Ratko Giljevic, predsjednik Gradskog vijeca Ploca. - Prihvatljiv je svaki sporazum koji na obostrano zadovoljstvo regulira gospodarske odnose gospodarskih subjekata. To je od samog pocectka ovog problema stav Gradskog vijeca. Drugim rijecima, mi jasno naglasavomo da je luka Ploce dio grada Ploce, dio Republike Hrvatske i da s lukom Ploce nikavih trgovanja nema i da se s tim ovaj narod i ovaj grad ne mogu sloziti. Mi pozdravljamo sve kontakte, sve odnose koji ce se uspostaviti, kako je to uobicajeno u svijetu, na cistim gospodarskim osnovama. Mi smo svijesni da je luka Ploce prvenstveno luka svog zaledja, odnosno BiH, da smo mi tijesno povezani s njima i oni s nama, te da smo mi njihov izlaz u svijet. Ali, kazem, nase odnose gradit cemo s njima iskljucivo na gospodarskim odnosima. Drugih ustupaka nema. Izdavanje luke na 99 godina je neprihvatljivo, nedozvoljivo i to ovaj narod ne moze prihvatiti i ne moze se pomiriti s tim - kaze Giljevic.
Gradsko vijece ne odustaje od svojih stavova premda je na konferenciji za tisak poslije sastanka 6.kolovoza u splitskoj vili Dalmacija Alija Izetbegovic na pitanje sto znaci sporazum o Plocama odgovorio da je rijec o provodjenju Washingtonskih sporazuma.
- Tome se nema sto dodati - rekao je tom prigodom predsjednik Tudjman. - Jedno od vaznih pitanja za odnose Republike Hrvatske i Federacije BiH je slobodna zona u Plocama za Federaciju i za razvitak gospodarskih i politickih odnosa izmedju Hrvatske i Federacije BiH.
No, ni Tudjmanovo potvrdjivanje washingtonskog sporazuma ne koleba Ratka Giljevica.
- U prvom redu mi imamo potpuno povjerenje u politiku Republike Hrvatske, prvenstveno u stavove i misljenje predsjednika Tudjmana u pregovorima i mi uopce ne sumnjamo da ce Tudjman donijeti bilo kakvu odluku koja bi isla na stetu naroda u Plocama i dolini Neretve. Mi imamo povjerenje u drzavnu politiku i gospodina Tudjmana i ne razmisljamo da bi se mogli donijeti neki zakljucci protiv ovog naroda.
Po direktoru Luke Ploce Ivici Pavlovicu washingtonski zakljucak o unajmljivanju luke Ploce jest upitan posto je on dio konfederalnog ugoora od kojeg se odustalo.
Nas stav je uvijek isti - kaze Pavlovic. - To znaci u Washingtonu 94.godine je nesto dogovoreno u drugim uvjetima. I to je bio aneks konfederalnog ugovora. Koliko svi u Hrvatskoj znamo - vjerojatno od konfederacije nema nista, pa bi bilo logicno i da nema nista od tog aneksa. Mi, iskreno govoreci, i to smo uvijek napominjali, nemamo nista protiv toga da radimo s privredom BiH. Mi smo uvijek za njih radili - i za vrijeme rata - bez ikakvih problema. Ja mislim da ce svi gospodarstvenici u BiH to potvrditi. Takve su nam namjere i ubuduce i ne vidim razloga da se luka iznajmljuje na 99 godina, jer mislim da danas u svijetu ne postoji ni jedna luka koja je iznajmljenja na taj nacin. Naravno, odredjena poduzeca iz BiH mogu ulagati u luku Ploce. Mi smo otvoreni za takve stvari, ali mislim da drzava drzavi ne bi trebala iznajmljivati luke. Uostalom, ja cesto spominjem Rotterdam - tamo 80 posto roba ide iz i za Njemacku. I sve druge luke su otvorena za vlastita zaledja. Nama je zaledje BiH, sutra su to i Srbija i Madzarska... Mislim da nikavih razloga nema da bi se luka Ploce iznajmila bilo kome. Mi cemo raditi ono sto smo i do sada radili - po nasem misljenju radili smo dobro s gospodarstvom iz BiH. Vjerujem da su i oni zadovoljni. Ne vidimo razloga zbog cecga bi se to mijenjalo. Mislimo da ne postoji ni jedan ekonomski razlog za to.
Ima li, po vasem misljenju, politickih razloga za to?
U jeku najvecih sukoba izmedju Hrvata i Bosnjaka roba i humanitarna pomoc za BiH su kroz luku Ploce i kroz hrvatski teritorij normalno prolazile. Izvan granica RH mi nismo mogli uticati na to sto se dogadjalo. I bosanska strana vam moze potvrditi da nikad u luci Ploce nije bilo problema. Osim toga postoji povelja UN koja regulira kako zemlje bez mora i luka imaju nesmetan prolaz do mora. Ja mislim da je inzistiranje na unajmljivanju dijela luke Ploce politicki motivirano i vjerojatno se nesto drugo iza toga krije, a ne ekonosmki motivi. Sto se nas tice - sve robe za BiH mi smo utovarali i pretovarali i to cemo raditi i ubuduce. I nase cijene su na razumnoj razini, tu nije bilo vecih primjedbi. Ja bih to objasnio politickim motivima - eto da bi Federacija BiH, odnosno BiH, imala nesmetan nekontroliran pristup moru, da nitko ne bi imao uvida u robe koje se prevoze...
Plocani se boje da bi davanje luke u najam moglo dovesti i do njihove ekonomske ugrozenosti i do promjene strukture stanovnistva...
- Luka Ploce je temelj gospodarstva ne samo u dolini Neretve, nego, rekao bih, i u Dubrovacko - neretvanskoj zupaniji. Unatoc ratu, neimanju roba, unatoc tome da ni jedne kune nismo dobili od drzave, mi smo se na neki nacin drzali, radilo se koliko - toliko, i primale su se redovito place. S druge strane iz Luke je poginulo u ratu 19 ljudi, puno ih je ostalo invalidima... Tu luku nije stvarao nitko nego lucki radnici i mi nemamo nista protiv da sve ono sto su napravile firme iz BiH, nekav terminal, da oni s time upravljaju kao sto to radi Energopetrol. Tu nema nikakvih ni pravnih ni drugih zapreka. Ovdje su generacije radile s minimalnim placama da bi se ulagalo i tesko je da danas netko drugi kaze - to je nase. To je prije svega vlasnistvo onih ljudi koji su u luci Ploce radili ili rade. I sigurno je da se ljudima u Plocama jako tesko toga odreci.
Direktor razvoja luke Ploce Mladen Dugandzic drzi da je unajmljivanje dijela luke Bosni i Hercegovini na rok od 99 godina upitno i iz samih tehnoloskih razloga.
- Nitko nije protiv gospodarskih koncesija - kaze Dugandzic. - A ako se vec govori o iznajlmljivanju luke onda bi trebalo dobro pogledati njenu situaciju. Ona ima oko 200 hektara prostora. A to podrucje tehnoloski cijepati, odnosno stvarati posebne tehnoloske cjeline, bilo bi vrlo tesko izvodljivo i vjerojatno bi to bilo smetnja tehnoloski normalnom radu luke Ploce.
Dugandzic smatra i da je luka Ploce najperspektivnija u Hrvatskoj s tim da njen razvoj zavisi od razvoja privrede BiH. Direktor Luke Ploce Ivica Pavlovic prognizira da ce vec 1999. Ploce biti prva hrvatska luka. Ocekuje se da ce se tada vratiti razinu prijeratnog prometa - na 4,5 milijuna tona. Ove godine, ako bi krenuo ugalj za BiH, oni ocekuju izmedju 800 i 900 tisuca tona prometa. I to pokazuje nedjeljivi ekonomski interes bosanskohercegovackog gospodarstva i plocanske luke. Toga su u Plocama svi - od gradskih vlasti do pripravnika u luci
- svijesni. Samo sto isto tako svi uglas kazu - zelimo da nas spaja samo ekonomski interes i nista drugo. (kraj)
Goran VEZIC