BOSNA JOS UVIJEK POSTEDjENA

Aids - kuga naseg vijeka

Bosna i Hercegovina je medju drzavama sa najpovoljnijim pokazateljima o oboljelim od AIDS-a, jedan na stotinu hiljada stanovnika i oko 200 zarazenih HIV-om.Vecina oboljelih u BiH su do sada umrli, a u svijetu je zbog oboljenja od AIDS-a do sada umrlo vise od pet miliona lica svih uzrasnih dobi, a zarazeno je na desetine miliona djece, muskaraca i zena.Najnoviji povod za razgovore o AIDS-u je obezbjedjenje uslova za dijagnosticiranje i lijecenje AIDS-a u Sarajevu.

AIM, SARAJEVO, 06.09.97. AIDS ili SIDA je zarazno oboljenje koje se posljednjih godina javlja u pandemijskim razmjerama sirom svijeta. Mnogi to oboljenje vec
nazivaju "kuga ovog vijeka", koja je odnijela u smrt do sada vise od pet miliona djece i odraslih. U nekim zemljama ta je bolest postala vodeci uzrok smrtnosti. Prognoze Svjetske zdravstvene organizacije (SZO - WHO ) nisu nimalo optimisticne, jer predvidjaju da ce do kraja ovog vijeka i pored preventivnih programa vise od 26 miliona ljudi biti inficirano HIV virusom. Kao sto je vec poznato, svi koji se zaraze AIDS-om i obolijevaju, a lijek za to oboljenje ne postoji. Dakle, prije ili kasnije svi i umiru. Osim sto ne postoji efikasan lijek, ne postoji ni zastita kao protiv nekih drugih zaraznih bolesti, u vidu vakcine. Da li dobronamjerno i na osnovu relevantnih pokazatelja, ili iz drugih razloga, za zitelje Bosne i Hercegovine stizu sve opasnija upozorenja svjetskih medicinskih eksperata. Ipak vodeci domaci ekspert u oblasti epidemiologije, a kad je AIDS u pitanju i ekspert SZO - WHO, (ne samo za prostore BiH, nego juznog dijela naseg kontinenta), profesor dr Zlatko Puvacic, nema tako tmurne prognoze, iako ne zanemaruje svaku vrstu zastite.

• Pored velikih napora naucnika da se pronadje vakcina koja ce kao jedina mjera utjecati na suzbijanje sirenja pandemije kuge ovog vijeka, rezultati su vrlo oskudni - govori ovaj lijecnik. - U nastojanjima da se otkrije vakcina protiv ove opake bolesti uz medicinske eksperte vec su se ukljucili i drzavnici nekih vodecih svjetskih velesila. Primjerice, predsjednik USA, Clinton, je obecao da ce i sam u narednih deset godina pomoci da se pronadje vakcina protiv AIDS-a. USA su i do sada vec ulozile znacajna sredstva za otkrivanje zastite i sprjecavanje sirenja bolesti. Najnovije obecanje je dato sa jednog vrlo autoritativnog skupa.

Kakva je, inace, situacija u Evropi?

• Prilicno nepovoljna - rijeci su prof. Puvacica. - Svake godine se u Evropi oko 16 miliona lica susretne sa infektom seksualno prenosivih bolesti. AIDS je jedna od bolesti koja se upravo najcesce prenosi seksualnim putem, od ukupno oko 250 miliona ljudi koji se inficiraju seksualno prenosivim bolestima, 26 miliona se odnosi na AIDS. To potvrdjuje vec recenu konstataciju da je bolest prerasla iz epidemije u pandemiju. Jer, niti jedna zarazna bolest u svijetu nije registrovana u takvim razmjerama , pa ne predstavlja tako veliki zdravstveni problem.

Od cega uopste poceti u zastiti?

• Sve se vise isticu odredjene primjedbe da same promocije individualnog ponasanja nisu toliko znacajne koliko neke masovne pojave - govori prof. dr Puvacic. - Znacajan uticaj na sirenje HIV infekcije imaju neka socijalna kretanja kao: nezaposlenost, rapidna urbanizacija, migracije, pa i los status zene u nekim sredinama. Kod nas su sva ta kretanja takodje veoma izrazena, pa mnogi pretpostavljaju i rapidan porast oboljelih i upucuju upozorenja o naglom sirenju AIDS-a kod nas.

Kakvi su stvarni podaci za Bosnu i Hercegovinu?

• Prvi bolesnici od AIDS-a su u Bosni i Hercegovini registrovani 1986. godine - odgovara prof. Puvacic.- Do sada je ukupno registrovan 21 slucaj. Procjene stvarnog broja inficiranih prema savremenim epidemioloskim studijama ukazuju da se u zavisnosti od rizicnog ponasanja stanovnika broj krece od deset do pedeset lica na jednog oboljelog. U najpovoljnijoj situaciji u ovom trenutku mi, znaci, mozemo imati oko 200 inficiranih koji zbog skrivenih simptoma prakticno zive svuda oko nas. Mislim da su te procjene pouzdane i da se ne bi mogle prihvatiti druge koje govore o oko hiljadu inficiranih. Imamo jedan slucaj na stotinu hiljada stanovnika. Da bi stvarna slika bila jasnija moramo reci da Monako ima vise od 90 na isti broj stanovnika i prva je zemlja po ucestalosti u Evropi. Spanija ima priblizno istu ucestalost obolijevanja. Svicarska ima oko 70 oboljelih na stotinu hiljada zitelja. Finska i Italija vise od 50, susjedne zemlje Hrvatska i Jugoslavija, pa i Slovenija vec imaju izmedju sest i 12 oboljelih na stotinu hiljada stanovnika. Sve to znaci da cak i visestruko povecanje oboljelih, a i inficiranih u Bosni i Hercegovini u dogledno vrijeme nas nece svrstati u zemlje sa vecom ucestalosti obolijevanja, a sada smo pri samom dnu liste.

Da li se kod nas moze govoriti o konkretnim preventivnim mjerama?

• U Sarajevu, pri Klinici za infektivne bolesti, uskoro treba da pocne primjena Western-Blotove metode dijagnosticiranja AIDS-a - istice prof. Puvacic. - Time se ispravlja velika greska ucinjena ovom gradu i Bosni i Hercegovini. Jer u bivsoj Jugoslaviji smo sve uzorke slali na analizu u tri verificirana centra : Zagreb, Beograd i Ljubljanu. Nije cak pomoglo ni to sto sam i licno bio clan Savezne komisije za AIDS i pokusavao izdejstvovati uvodjenje te metode u Sarajevo. Na teritoriju BiH nije bilo dozvoljeno ni lijecenje oboljelih, nego se to vrsilo takodje u pomenuta tri grada. Uskoro ce i to biti rijeseno, pa ce Sarajevo biti referalni centar u Bosni i Hercegovini za lijecenje ove bolesti. U tome je pomogla humanitarna organizacija Vlade Italije "Cooperatione Italiana", kako u nabavci opereme, tako i obuci kadrova u centru "Palanzzano" kraj Rima, jednom od vodecih za dijagnosticiranje i lijecenje AIDS-a u svijetu. Ne smijemo se alarmantno ponasati ni prema oboljelim od AIDS-a, niti inficiranim HIV virusom. Cak ni uz saznanje da se priblizavamo rizicnoj sredini u kojoj ce se povecati i broj inficiranih i oboljelih.

Kako se AIDS siri u Evropi?

• Na nasem kontinentu, a i inace 75 posto HIV infekcije se siri seksualnim putem - naglasava prof. Puvacic. - Znacajno je da su i na seksualnom putu razliciti rizici. Na primjer u Danskoj, Finskoj i Irskoj su najznacajniji homoseksualni kontakti. U zemljama Mediterana su znacajniji biseksualni kontakti. U Srednoj Evropi heteroseksualni. U posljednje vrijeme je znacajan uticaj prenosenja putem droge. U Edinburgu (GB), preko 50 odsto intravenoznih narkomana je inficirano. U Parizu oko 40 odsto. Tamo je znaci krivac droga, ali zbog zajednickog koristenja sprica pri "fiksanju". Kad je rijec o Bosni i Hercegovini mi smo blize takozvanom mediteranskom tipu. Jer medju oboljelim je 28 procenata intravenoznih narkomana, 22 posto su homoseksualci, 33 posto biseksualci, a 17 procenata heteroseksualci. Medju oboljelim kod nas jos apsolutno prednjace muskarci, cak oko 90 procenata, a u dobu su izmedju 21 i 35 godina zivota.

Postoje li ipak nacini zastite?

• Dok nema vakcine tri su najvaznija cilja - upozorava prof. Puvacic.- Prvi je kako prevenirati nove slucajave HIV infekcije? To je moguce postici ucenjem mladih o bezbjednom ponasanju u odnosu na sve vrste prenosenja infekcije. Potrebno je i unaprijediti znanja o riziko ponasanju. Omoguciti da se ljudi sa niskim rizikom stave pod zastitu cijelog drustva. To su promiskuitetne osobe - oni koji cesce mijenjaju seksualne partnere, zatim intravenozni narkomani, pa i rasturaci droga. Mnoge zemlje svijeta, na primjer Engleska, cija vlada daje godisnje cak milion sprica narkomanima besplatno, kako bi pomogla u prevenciji sirenja infekcije na taj nacin. To odslikava i odnos prema narkomanima. Drustvo ih ne smije odbaciti. Treba stvoriti most prema njima. U Zapadnoj Evropi su razne nevladine organizacije, socijalni radnici, kao i humanitarne organizacije "krenuli" prema narkomanima, ne cekajuci da ovi dodju do njih. U Australiji godisnje podijele besplatno oko dva i po miliona sterilnih sprica narkomanima, takodje i stotine hiljada dezinficijensa i tako sprjecavaju sirenje HIV infekcije. Jednostavno moramo zivjeti sa tim ljudima, ne bjezati od njih. To su ljudi koji mogu zivjeti i do 15 godina bez ikakve klinicke simptomatologije. Mogu obavljati svoje poslove, da uz mjere predostroznosti ne ugrozavaju svoju okolinu. Najgore sto se moze uciniti je dati im "oznake" da su HIV pozitivni. Odstraniti ih sa posla. Treba sa njima humano postupati. U svijetu se to i cini. Recimo, testiranja se provode bez imena i prezimena, uz sifre. Cak se niko ne prisiljava na testiranje, ali se preporucuje. Nije, stavise, obavezno saopstiti nalaz ko je HIV pozitivan.

Imate li vlastita iskustva u zastiti od zarazavanja?

• Mogu, na srecu, reci da imam neka pozitivna iskustva sa pet slucajeva - odgovara prof. Puvacic.- Obezbijedio sam takvu podrsku zarazenim i oboljelim da su oni sami u svojim sredinama nosioci zastite. Dolaze po sprice, jer zele zastititi druge.Ozbiljno razmisljamo da u Sarajevu otvorimo i Savjetovaliste za HIV pozitivne, kako ne bismo zatvorili vrata prevenciji. Predstoji i visemjesecna akcija na otkrivanju HIV inficiranih medju rizicnim grupama, sto ce upravo omoguciti pocetak rada laboratorije pri Infektivnoj klinici u Sarajevu. Slicno se cini i u drugim zemljama. Kod nas zvanicno nema prostitutki. U nekim drugim zemljama, kao u Holandiji, te osobe su se samoorganizirale, prihvatili savjete strucnjaka, stite i sebe i druge. Bosna i Hercegovina je za sada u dosta dobroj situaciji. Ali se u narednom periodu, zbog svih pomeniutih riziko faktora i trenutnih zbivanja kao sto su povratak izbjeglica, a i cesce mijesanje stanovnistva, mozemo ocekivati povecanje broja oboljelih. Ipak, i ako budemo imali pet-sest, umjesto jedan na stotinu hiljada stanovnika, to nece biti alarmantno. I tada cemo biti na dnu ljestvice po ucestalosti obolijevanja. Jer bolest ce se siriti i u drugim sredinama. Medjutim, osnovno u svemu je podici nivo znanja o AIDS-u i nacinima -putevima prenosenja. U tome treba da ucestvuju svi, ne samo medicinari.

Amina AHMETASEVIC (AIM, Sarajevo)