Ukidanje ratnog zakonodavstva u F i RS?
Povrat stanarskih prava i privatne imovine
AIM, Sarajevo, 27.08.1997. Najvisi predstavnici vlasti Federacije BiH, te celnici vladajucih SDA i HDZ stranaka, nedavno su prihvatili prijedlog medjunarodne zajednice da se zakoni kojima su se tokom rata regulisala pitanja napustenih stanova i privatne imovine i nekretnina konacno stave van snage. Odnosno, da Vlada Federacije BiH i Parlament usvoje nove zakone po kojima bi se stanarska prava, privatna imovina i nekretnine vratili njihovim ranijim, predratnim vlasnicima. Prijedloge ovih zakona uradio je Ured visokog predstavnika, a oni su uporedo uradjeni i za Republiku Srpsku, kako bi se ovo izuzetno vazno pitanje rijesilo na nivou oba entiteta.
Zakonima iz Ureda visokog predstavnika, javnosti poznati kao "Biltovi", van snage se stavljaju svi zakoni i propisi doneseni u periodu izmedju 30. 4. 1991. godine i dana stupanja na snagu novih zakona. Podsjecanja radi, na osnovu trenutno vazecih zakona i propisa privremeno napustenim proglasavani su stanovi i nekretnine lica koja su napustila zemlju i privremeno ili trajno dodjeljivani novim korisnicima. Najkrace, novom pravnom regulativom, veliki broj izbjeglica i prognanih, a koji su tokom rata napustili svoje stanove ili posjede, bice omoguceno da ih povrate.
Na znacaj zakona iz Ureda iz visokog predstavnika, za povratak izbjeglica, posebno iz Njemacke, nedavno je federalnim celnicima ukazao i sam ministar vanjskih poslova ove zemlje, Klaus Kinkel.
Naravno, usvajanje ovih zakona samo po sebi ne znaci da ce se armija ljudi, narocito boraca, a koji nisu bez razloga zaposjeli tudje stanove, naci na ulici. O sudbini onih sa privremenim rjesenjima brinuce opcine na cijoj teritoriji su dodjeljeni stanovi, obezbjedjujuci im nuzni smjestaj. Sto se tice onih koji su dobili trajna rjesenja, zakon im nije predvidio nuzni smjestaj, ali brigu o njima ce preuzeti vlasnik stana, rjesavajuci prioritetno njihovo stambeno pitanje.
Zakonima je, inace, predvidjeno, da se sva trajno dodjeljena rjesenja, kako u Federaciji tako i RS, tretiraju kao privremena. To jest, da oni kojima je stanarsko pravo oduzeto sudskim putem, imaju pravo zalbe na tu presudu. Raniji vlasnik u roku od 6 mjeseci nakon stupanja na snagu zakona duzan je da podnese zahtjev za povrat stanarskog prava, odnosno, to moze da ucini i u periodu do godine dana ukoliko valjano moze da dokaze da u predvidjenom roku nije bio u mogucnosti da se upozna sa zakonom. Zahtjev za vracanje stana, ali i povrat imovine, pismeni uz potpis vlasnika ili usmeni, licno ili putem punomocnika, treba da sadr`i sve potrebne podatke o stanu, odnosno imovini, dokaze o tome da je podnosilac zahtjeva nosilac stanarskog prava, vlasnik imovine, kao i datum kada se nosilac stanarskog prava, to jest vlasnik imovine namjerava vratiti u stan, odnosno, ponovo koristiti svoju imovinu. Nadlezni organ o zahtjevima za povrat stanarskog prava, napustene imovine duzan je da odluci u roku od 3o dana.
Nema sumnje da ce donosenje predlozenih zakona iz Ureda visokog predstavnika unijeti vise reda i razrijesiti sustinu problema koje postoje oko koristenja tudjih stanova i privatne imovine. Medjutim, namece se pitanje kako ce se oni provesti u praksi. Ovo tim prije sto je Parlament Federacije BiH, istina samo Predstavnicki dom, a ne i Dom naroda,vec usvojio Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo a cije odredbe su uveliko u koliziji sa zakonima iz Ureda visokog predstavnika? Kao i kako ce predstavnici vlasti, i u Federaciji i Republici Srpskoj, objasniti svojim gradjanima da su im do sada samo podgrijavali nadu i uvjerenje kako ce im iznaci rjesenja za trajno koristenje, prije svega, tudjih stanova? Pitanje je utoliko akutnije sto predstavnici medjunarodne zajednice na rjesavanju ovih pitanja insistiraju u vrijeme predstojecih, lokalnih izbora u BiH, sto bi u svakom slucaju moglo da bude dobro za otreznjenje sirokih narodnih masa.
M. MICEVSKA (AIM, Sarajevo)