MNOGO OBECANJA, MALO OSTVARENJA
Jos jedan Forum Federacije
AIM, SARAJEVO, 21.08.97.
Napravljen je jos jedan pritisak medjunarodnih predstavnika na partnere u
vlasti Federacije BiH. Sef misije SAD, Robert M. Beecroft, te zamjenik
Visokog predstavnika Gerd Wagner uspjeli su na posljednjoj sjednici
Foruma Federacije, koja je odrzana sinoc u Sarajevu i kojom su oni
predsjedavali, privoljeti najvise predstavnike vlasti Federacije da se,
po ko zna koji put, obavezu na realizaciju jos ranije dogovorenih
obaveza. Naravno, najnoviji dogovor sam po sebi mnogo ne znaci, pogotovo
sto je rijec o obavezama koje su jos ranije preuzete, ali do dana
danasnjeg nerealizirane, ukoliko medjunarodni posrednici nisu iznasli
prave i efikasne nacine kako i on ne bi ostao mrtvo slovo na papiru.
Rijec je o pitanjima i problemima iz oblasti policije i sudstva,
povratka ljudi i njihovih prava, te imovinskih zakona, kao i onih drugih
koja su kocila zazivljavanje Federacije.
Predsjedavajuci Forumom, federalnim partnerima ponudili su na usvajanje
i razmatranje 14 tacaka kojima bi se pomenuta pitanja i problemi
rijesili. Medjutim, pitanje zakona o opcinama, narocito onoj
novoformiranoj, Usori, i dalje je ostalo sporno. Ponudjeno rjesenje da se
sporne granice opcine Usora dogovore do 1. septembra ove godine odbijeno
je. Naime, premijer federalne Vlade, Edhem Bicakcic, zatrazio je da se o
tom pitanju odrede Mirsad Ceman i Fuad Sisic, koji su neposredno
ukljuceni u njegovo rjesavanje. Nista konkretno nije dogovoreno ni oko
amandmana na Ustav Hercegovacko-neretvanskog kantona kojim bi se trebao
ustrojiti grad Mostar. Hrvatski predstavnici u vlasti kantona smatraju
da je taj, ranije dogovoreni, amandman neustavan i uputili su zalbu
Ustavnom sudu. Istina, medjunarodni posrednici jos jednom ce pokusati da
se direktno sa predstavnicima kantonalne vlasti dogovore oko ovog
pitanja, cime bi se rijesio status Mostara. Zbog ovog amandmana, ali i
uopce funkcioniranja i rada tamosnjih organa vlasti, ostre kritike
Beecrofta pretrpio je Ivan Bender kojem je cak sugerisano da se, ako
nije u stanju da provede dogovoreno, povuce s vlasti. Benderov odgovor
bio je kratak u smislu da je za to sada prekasno.
Kritike zbog amandmana, ali ovoga puta na Ustav Kantona Sarajevo, kojim bi se konacno ustrojila vlast u ovom gradu, pretrpjeli su i bosnjacki predstavnici u vlasti. Americki posrednik u tom pogledu bio je jasan smatrajuci da se ustroj gradske vlasti u Sarajevu mora izvrsiti neovisno o Mostaru i to u skladu sa ranije potpisanim Protokolom.
Predstavnici vlasti Federacije, ali i partijski SDA i HDZ aktivisti i celnici nisu se slozili sa prijedlogom predsjedavajucih da se razgovara i oko nekih javnih korporacija koje bi trebale da djeluju na podrucju Federacije, te oko nekih nerijesenih pitanja vezano za organizaciju elektronskih medija, posebno RTV BiH.
Sto se tice ustroja policije federalni partneri dogovorili su da se odmah okonca uspostava zajednicke policije u Hercegovacko-neretvanskom kantonu, a taj proces u Srednjebosanskoj zupaniji trebao bi biti gotov do 31. avgusta ove godine. Zajednickim policijskim strukturama u kantonima sa specijalnim rezimom, po hitnom postupku, moraju se pridruziti integrirane sudske strukture. Sukladno dogovoru, tako bi sva policija u Federaciji trebala biti integrirana i reorganizirana do 9. septembra tekuce godine.
Ucesnici Foruma pozdravili su proces povratka izbjeglih i raseljenih lica u Srednjebosanskom kantonu, narocito Jajcu, a poseban akcenat stavljen je na grad Bugojno. Osudjeni su i nedavni napadi na povratnike u Bugojno i Stolac, s tim sto su pozvane opcinske vlasti i policija da provedu temeljitu istragu, to jest, da do 1. septembra objave svoje nalaze i krivicno gone pocinioce.
Od posebnog znacaja je i dogovor po kojem bi Parlament Federacije BiH, a opet u skladu s obecanjem koje je predsjedavajuci Predsjednistva BiH Alija Izetbegovic dao prilikom posljednjeg susreta sa Tudjmanom u Splitu, do 3o. septebra trebao da razmotri i usvoji zakone o prestanku primjene Zakona o napustenim stanovima, o regulisanju primjene Zakona o privremeno napustenoj imovini u svojini gradjana i o dopunama Zakona o stambenim odnosima.
Nema sumnje, preuzetih obaveza je dosta, a i rokovi za njihovu realizaciju su zgusnuti. Stoga ostaje samo da se vidi hoce li partneri u Federaciji ispostovati ih ili ce, po ko zna koji put, izigrati povjerenje medjunarodne zajednice.
Mirjana MICEVSKA