Kad dinari glume konvertibilne marke

Centralna banka umjesto dvije narodne

AIM, Sarajevo, 12.08.1997. Centralna banka BiH, kao jedna od temeljnih zajednickih institucija, pocela je da radi 11. avgusta, a istovremeno postojece, Narodna banka BiH sa sjedistem u Sarajevu i Narodna banka RS, prestale su funkcionisati kao centralne banke entiteta.

Nakon sto je Centralna banka BiH preuzela od Narodne banke BiH oko 150 miliona maraka deviznog pokrica za postojece bh.dinare u opticaju i na racunima izvrseno je pretvranje bh. dinara u novu zajednicku valutu BiH - konvertibilnu marku (KM). Ova konverzija izvrsena je samo za bh. dinare koji se nalaze na racunima i to po kursu od 100 bh. dinara za jednu konvertibilnu marku.

U praksi se, bar sto se gradjana tice, nista bitno ne mijenja. Zbog jos nepostignutog sporazuma oko izgleda novih novcanica njihovo stampanje i pustanje u opticaj je neizvjesno, i sve dok se nove banknote ne pojave kao gotovinsko sredstvo placanja i dalje ce cirkulisati novcanice bh. dinara, s tim sto ce se prilikom svih uplata izrazavati vrijednost u konvertibilnim markama.

Za sada, na podrucju RS, gdje je u upotrebi jugoslovenski dinar, kao i na podrucju Federacije, gdje se kao zvanicno sredstvo placanja koristi hrvatska kuna, sve ostaje po starom.

"I druge strane valute ce se nastaviti koristiti u BiH, ali ce konvertibilna marka imati status zakonitog sredstva placanja",
objasnio je guverner Centralne banke BiH, Serge Robert.

Formiranje Centralne banke BiH, kao institucije ciji je glavni zadatak izdavanje nove valute BiH koja mora biti konvertibilna i u svakom momentu zamjenjljiva za njemacku marku - po kursu jedna KM za jednu njemacku marku - predvidjeno je Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH.

Nakon visemjesecnog natezanja predstavnika RS I Federacije, Zakon o Centralnoj banci BiH Parlament BiH usvojio je 20 .juna ove godine. Prema odredbama ovog zakona, najvisi organ CB BiH je Upravno vijece na cijem celu se nalazi guverner, Francuz Serge Robert, koga je imenovao MMF. Osim njega, clanovi Upravnog vijeca su i Kasim Omicevic i Jure Pelivan, u ime Federacije BiH i Manojlo Coric, kao predstavnik RS. Prilikom donosenja odluka, i RS i Federacija BiH, imaju po jedan glas, a u slucaju da su njihovi stavovi razliciti, presudan je glas guvernera. Mandat svih clanova Upravnog vijeca traje sest godina.

Pored Upravnog vijeca, Banka ima i posebno upravno tijelo, odgovorno za globalno upravljanje CB, na cijem celu se takodje nalazi guverner Robert a koga sacinjavaju jos trojica viceguvernera, Enver Backovic, Drago Radic i Ljubisa Vladusic.

Unutrasnja organizaciona struktura Centralne banke prilicno je komplikovana i prakticno predstavlja rezultat kompromisa zasnovanog na trenutnom stanju u BiH. Tako Centralna banka BiH, pored sjedista u Sarajevu gdje je smjesten kabinet guvernera, ima i tri odjela, od kojih su dva - za bankarstvo i za administraciju i finansije - smjesteni u Sarajevu, dok je odjel za istrazivanje i razvoj lociran na Palama.

Osim sjedista i tri odjela, Centralna banka BiH ima i tri "Glavne jedinice" kojima je sjediste u Sarajevu, Palama i Mostaru.

"Formiranje glavnih jedinica je vid decentralizacije funkcja Centralne banke BiH i one ce obavljati poslove u ime Centralne banke na svom podrucju", pojasnio je guverner Serge Robert. Pretvaranjem dosadasnjih bh. dinara, koji se nalaze na racunima banaka i Zavoda za platni promet u konvertibilne marke na dijelu Federacije u kome je i do sada dominirao bh. dinar uradjen je tek prvi korak ka uvodjenju nove, zajednicke valute BiH na citav prostor BiH.

Pravi problemi tek predstoje jer, zahvaljujuci dosadasnjoj stopostotnoj pokrivenosti bh. dinara devizama, njegova konverzija u konvertibilnu marku prakticno je samo tehnicki zahvat. Mnogo komplikovanije bice njegovo uvodjenje na podrucju RS i ostatka Federacije.

Postojeca pat-pozicija oko dizajna buducih novcanica u sustini je tek zgodan povod da se sto duze odlozi pustanje konvertibilnih maraka u opticaj. Kako nezvanicno saznajemo, srpska strana je pokazala spremnost da ipak odustane od vjerskih objekata kao motiva na "svojim" novcanicama, sto je bila jedna od najspornijih tacaka.

"Federacija i RS moraju dati dizajn novcanica koji ce biti prihvatljiv za obje strane. Po ovom pitanju ja imam neka iskustva i mozda bi im mogao pomoci", izjavio je novoimenovani zamjenik Visokog predstavnika Medjunarodne zajednice u BiH, penzionisani americki general Jacques Klein.

Jednostavnje receno, ukoliko i dalje ne budu mogli postici sporazum oko izgleda novih novcanica, lako bi im se moglo dogoditi da im general Klein, u ime Medjunarodne zajednice, nacrta novcanice i time okonca visemjesecno nadmudrivanje. Izuzimajuci njemacku marku, koja je na ovom dijelu Balkana ionako odavno odomacena, na podrucju BiH cirkulise i novac susjednih drzava kao zakonsko sredstvo placanja, a devizne podloge za kunu i ju-dinar nalaze se u Zagrebu i Beogradu, pri cemu je stvarna pokrivenost ovih valuta konvertibilnim novcem vrlo diskutabilna.

Svi prihodi i rashodi budzeta BiH moraju biti vodjeni u novim, konvertibilnim markama dok ce za "obicne" transakcije medju gradjanima i preduzecima i dalje biti moguce koristiti sve postojece valute. Kada se konacno u opticaju pojave papirne novcanice konvertibilne marke, jedini nacin da se dodje do njih bice da ih se jednostavno "kupi" i to iskljucivo za prave njemacke marke i, naravno, za postojece bh. dinare koji, nakon sto su njegove devizne rezerve presle u Centralnu banku, sada u praksi "glume" novcanice konvertibilne marke.

To prakticno znaci da ce postojece jugoslovenske dinare i hrvatske kune, gradjani morati prvo da pretvore u njenmacke marke, a potom da njih zamijene za konvertibilne marke. Isto tako to podrazumjeva izdvajanje iz platnih sistema SRJ i Hrvatske onih dijelova BiH koji su na taj nacin kroz emisju novca "maticnih" drzava rjesavali i svoje socijalne probleme, pa je otud i logicno sto guverner Robert postojecu Narodnu banku RS smatra samo filijalom Narodne banke Jugoslavije.

U svakom slucaju, stabilan novac, bez obzira na to kako se zvao i kako bio "islikan", interes je prije svega obicnih gradjana na podrucju citave BiH. Konvertibilna marka sa stopostotnim deviznim pokricem podrazumjeva ciste racune i "pokrivanje u skladu sa duzinom jorgana", pri cemu ce svi, i gradjani i BH drzava, morati ponovo da nauce da mogu potrositi samo onoliko koliko zarade. To ce, zasigurno, biti velika novost za ove prostore.

Drazen SIMIC (AIM Sarajevo)