OPET, NEPODOBNOST

Razaranje Univerziteta

PN: Zasto su "reformski" predstavnici Vlade Crne Gore opstruirali izbor dr Dragana Radonji}a za dekana Pravnog fakulteta u Podgorici

TXT: Dr Dragan Radonjic nije nedavno izabran za dekana Pravnog fakulteta u Podgorici. Prvi put u dvadesetpetpetogodisnjoj istoriji Savjet fakulteta odbio je, vecinom glasova, zvanican prijedlog Nastavno-naucnog vijeca, ignorisuci tako javno izrazeni stav vecine profesora, nastavnika i studenata. Indikativno je, takodje, da Savjet nije smatrao potrebnim da obznani motive odluke koja je presedan u dosadasnjoj praksi. Vijest, naravno, nijesu zabiljezili drzavni mediji u Crnoj Gori. Donekle su i u pravu, nista novo se nije ni desilo na podgorickom Pravnom fakultetu koji se razara vec godinama.

Zbog cega je dr Dragan Radonjic nepodoban? U redovnoj proceduri, na sjednici Nastavno-naucnog vijeca, od dva predlozena kandidata, dr Radonjic je dobio vecinu glasova i predlozen za dekana Pravnog fakulteta. Nastavno-naucno vijece, po Statutu - a i po zdravoj logici - predstavlja osnovno tijelo koje kreira naucnu i kadrovsku politiku ove visokoskolske ustanove. Istini za volju, Statut Pravnog fakulteta dopusta mogucnost da Savjet odbije prijedlog Nastavno-naucnog vijeca, ali, cak i u komunistickim vremenima, vazilo je obicajno pravilo po kojem se to nikada nije desavalo. Jer, ako postoji minimum, pa cak i privid autonomije Univerziteta onda, nakon formulisanja zvanicnog prijedloga, odluka Savjeta fakulteta - koji osim predstavnika profesora i studenata cine i predstavnici Vlade Crne Gore - predstavlja cistu formalnost. Medjutim, ta je "formalnost" grubo narusena dva puta u posljednjih nekoliko mjeseci: prvi put kada je Savjet odbio prijedlog o sistematizaciji radnih mjesta (ignorisao, dakle, nalog struke) i sada, kada je - iz zvanicno nepoznatih razloga - odbio prijedlog za novog dekana Pravnog fakulteta.

Pokazuje se da na Pravnom fakultetu, umjesto strucnih, vaze neki drugi kriterijumi. Osam od trinaest clanova Savjeta glasalo je protiv izbora dr Radonjica. Iako je glasanje bilo tajno lako je identifikovati ko je bio za, a ko protiv njegovog izbora. Cetvorica predstavnika studenata u Savjetu javno su i prilicno hrabro za ovdasnje prilike, cak prije glasanja, saopstili da ce podrzati Radonjicevu kandidaturu. Odmah nakon saopstavanja rezultata, clan savjeta - dr Milorad Ivovic - rezignirano je podnio ostavku na clanstvo u Savjetu, revoltiran nepostovanjem stava Nastavno - naucnog vijeca. Znaci, protiv dr Radonjica su bili cetvorica profesora Pravnog fakulteta i predstavnici drzave, odnosno clanovi Vlade Crne Gore.

Oni koji bolje poznaju stepen poremecenih odnosa na Pravnom fakultetu mogli su pretpostaviti da ce profesori Mihailo Velimirovic (predsjednik Savjeta), Branko Mihailovic, Ljiljana Jokic i Zoran Rasovic glasati protiv Radonjiceve kandidature. U dugogodisnjoj rovovskoj borbi na Pravnom fakultetu dr Dragan Radonjic se pomenutima prilicno zamjerio - odlukom da ne bude "dio klana". Valjda zato, istoga dana kada je Savjet donio odluku, u popodnevnim casovima, u kabinetu dosadasnjeg dekana dr Ranka Mujovica, zabiljezena je slavljenicka atmosfera. Uz probrane profesore hepeningu su prisustvovali i predstavnici Vlade Crne Gore, delegirani u Savjetu fakulteta: obilato se i veselo nazdravljalo jos jednoj u nizu pobjeda "zdravih snaga na Pravnom".

Dogadjaj na Pravnom ipak ima sire dimenzije od dnevnih profesorskih prepucavanja. Za analizu politickih prilika u Crnoj Gori, zanimljivije je rasclaniti ponasanje clanova Vlade Crne Gore koji u Savjetu reprezentuju drzavni interes.

Zasto je, dakle, dr Radonjic bio za Vladu Crne Gore nepodoban kandidat? "Zelim da vam kazem da cu sigurno jos predanije nastaviti da se borim za politiku reformi", porucio je u parlamentu crnogorski premijer, potvrdjujuci da u "Crnoj Gori postoji svijest o nuznosti formiranja reformskog bloka". Ako se zaista tako misli, onda je premijerov mehanizam okupljanja "reformskog bloka" krajnje cudan. Naime, predstavnici Vlade do sada su objerucke glasali za izbor dekana kojeg predlozi Nastavno-naucno vijece: po toj osnovi, i uz taj izgovor, dva puta je dr Mujovic postavljen na celo Pravnog fakulteta. U slucaju izbora dr Radonjica, Vlada je bila jednoglasno protiv. Da li po nalogu ili na osnovu licnog ubjedjenja - mozda i nije bitno.

A bilo je razloga da se vjeruje da Vlada nece praviti probleme pri izboru dekana. Jer, njeni predstavnici u Savjetu Pravnog fakulteta - sve od reda su - "cisti reformisti": Dusko Markovic, Miodrag Latkovic, Rajko Milovic i Mihailo Djuric. Prvi je generalni sekretar Vlade premijera Djukanovica; Latkovic i Milovic - uvazeni ministri i "ljudi od povjerenja", a Djuric predstavnik Ministarstva obrazovanja. Koji je to drzavni ili opstedrustveni interes prevagnuo da predstavnici Vlade glasaju protiv dr Radonjica? Ono, istina, covjek nije clan Demokratske partije socijalista, ali zato nije partijski "povezan" ni u nekoj drugoj stranci. Ako ima preporuku Nastavno - naucnog vijeca, odnosno struke - a ima; ako ima strucne kvalifikacije - a ima; ako za njega glasaju studenti koji su buducnost te ustanove - a glasali su, onda je pitanje koji je to motiv da predstavnici Vlade budu jednoglasno protiv njegove kandidature? Da li su, zarad jednog ili dva glasa u Glavnom odboru ili parlamentu, "reformisti" spremni da potru sopstvene najave demokratskih promjena?

Doduse, dr Radonjic ima za sobom "nepodobnu" proslost: jednom je, kao predsjednik Skupstine, ostavio vladajucu elitu na cjedilu. Mozda je, ipak, prevladala navika da se najlakse bira covjek bez integriteta. U svakom slucaju ostace zapisano: uz organizovanu podrsku predstavnika Vlade Crne Gore prvi put u istoriji podgorickog Pravnog fakulteta nije izabran dekan, uprkos zvanicnom prijedlogu Nastavno-naucog vijeca, nasuprot stavu vecine profesora i studenata. Tim istorijskim potezom "reformisti" u DPS-u zamaglili su vlastite price o demokratiji i opstedrustvenom napretku, bezobzirno gazeci cizmom vlasti ono malo autonomije i slobodnog duha na Univerzitetu.

Drasko DjURANOVIC AIM Podgorica