Probijeni rokovi Sintre

Upravni odbor mirovnog sporazuma

AIM, SARAJEVO, 21.07.97. Zastoj u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, te neizvrsenje obaveza, koje su predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine preuzeli u Sintri, ne samo da je zabrinulo medjunarodnu zajednicu, vec je clanove Upravnog odbora za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH, nagnalo da, krajem proslog tjedna, dodju u Sarajevo. To jest, da se na licu mjesta upoznaju sa situacijom u BiH, posebno onom u Republici Srpskoj, ali i konsultuju i dogovore sa Karlosom Vestendorpom, Visokim predstavnikom, sta i kako dalje. Ovo tim prije sto su odluke iz Sintre ponovo potvrdjene ali je iznesen veliki broj primjedbi na dosaadasnji tok (ne)realizacije njenih zakljucaka.

Jedno je izvjesno da odstupanja od Dejtonskog mirovnog sporazuma i zakljucaka iz Sintre nema, a Upravni odbor podrzao je Vestendorpa u nastojanju, odnosno, aktivnostima kojima bi se ubrzala implementacija dogovorenog. O kojim aktivnostima se radi, Vestendorp nije zelio da govori na pres konferenciji odrzanoj nakon sastanka sa Upravnim odborom. Medjutim, On nije propustio priliku da javnosti da do znanja da ce medjunarodna zajednica podrzati sve one autoritete u entitetima koji budu suradjivali. Oni koji ne budu koperativni, odgovorni su za to i morace svom narodu objasniti zbog cega im izostaje pomoc.

Sto se tice koperativnosti predstavnika vlasti BiH na realizaciji zakljucaka iz Sintre, ona do sada nije dala ocekivane rezultate. Rokovi po kojima bi se do 1. septembra ove godine trebala uspostaviti jedinstvena DKP mreza, usvojiti zastava i bh. simboli, te zakoni o putovnicama i drzavljanstvu, ne samo da nece biti ispostovani, vec se sa tom cinjenicom pomirio i Ured visokog predstavnika. Za ove poslove Vestendorp je najavio dodatnih dva do tri mjeseca. Samim tim, nakon 1. septembra medjunarodna zejednica nece predloziti svojim clanicama i organizacijama uklanjanje sadasnjih bh znamenja i simbola, kako je to bilo predvidjeno u zakljuccima iz Sintre. To ne znaci, medjutim, da Ured visokog predstavnika nece poduzeti odredjene mjere kako bi se, nakon prolongiranja sadasnjih rokova, oni sa odredjenim zakasnjenjem ipak ispostovali.

Zakljucci iz Sintre nisu bili jedini razlog zbog kojeg su clanovi Upravnog odbora, vise od sest sati, razgovarali sa Vestendorpom iza dobro zatvorenih vrata. Medjunarodna zajednica vidno je zabrinuta i zbog situacije u Republici Srpskoj, gdje se u posljednje vrijeme pojavio terorizam i ugrozavaju se ljudska prava.

"Mi osudjujemo terorizam i sve akcije u RS kojima se krsi Daytonski sporazum. Medjunarodna zajednica podrzace onu vladu koja suradjuje i izvrsava svoje zadatke.Mi moramo odgovornima u RS jasno dati do znanja da moraju hitno suradjivati na provedbi Mirovnog sporazuma", izjavio je Vestendorp poslije sastanka, dodavsi da su predstavnici medjunarodne zajednice izrazili interes da se situacija u RS rijesi mirnim putem i dijalogom. Bilo je rijeci i oko ponasanja medija u RS i policije, koja po rijecima Visokog predstavnika vrsi opsadu medija. Ukoliko se mediji ne budu ponasali demokratski, medjunarodna zajednica poduzece odredjene akcije. O kojima se konkretno radi Vestendorp nije htio reci, kao ni to do kada ce se tolerirati takvo ponasanje medija i policije, koje ce se u narednom periodu kontrolirati On je, medjutim, naglasio da je od zvanicnika RS dobio verbalna uvjeravanja da ce se problemi sa medijima i policijom rijesiti.

S obzirom na cinjenicu da se situacija u Republici Srpskoj reflektuje i na rad zajednickih bh organa, Predsjednistvo, te Vijece ministara, jer na sjednice ne dolaze predstavnici ovog entieteta, Vestendorp je, kako je sam rekao, predlozio medjunarodnoj zajednici neke korake koje treba preduzeti. On je ujedno porucio autoritetima iz RS da ce im zbog toga izostati pomoc.

Vjerujuci da nema mira bez pravde, i samim tim izvodjenjem pred sud optuzenih za ratne zlocine, Upravni odbor jos jednom je podcrtao da ce biti u kontaktu sa Haskim tribunalom.

Predmet razgovora bio je i povratak izbjeglica. Medjunarodna zajednica odlucna je pomoci onim opcinama koje otvore svoje granice, a ujedno je i svjesna da su imovinski zakoni u oba entiteta problem za povratak izbjeglica. Ured visokog predstavnika insistirace na donosenju pomenutih zakona kako bi se stvorile i pravno-zakonske pretpostavke za povratak ljudi na svoja ognjista.

Medjunarodni predstavnici dotakli su se i situacije u Mostaru. Po rijecima Vestendorpa veliki problem u gradu na Neretvi su ekstremisti, a od hrvatskih zvanicnika zatrazeno je da se oni izdvoje.

Nema sumnjem, sastanak najvisih predstavnika medjunarodne zajednice zaduzenih za pracenje i pomoc mirovnom procesu u BiH, bio je prilika da se izvrsi dosadasnja revizija uradjenog ali i zauzme odlucan kurs u daljim aktivnostima. Sintra je bila jasna, Uredu visokog predstavnika date su odredjene nadleznosti za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, medjutim, kako to objasni Vestendorp, provedba Mirovnog sporazuma ipak se zasniva na odgovornosti entiteta, a medjunarodna zajednica nije ta koja ih moze zamijeniti.

Mirjana MICEVSKA (AIM Sarajevo)