Predstoji li rast "indeksa neugodnosti" ?

EKONOMSKO POLUGODISTE FEDERACIJE BiH

AIM, SARAJEVO, 21.07.97. Zvanicni statisticki pokazatelji o sestomjesecnim privrednim i drustvenim kretanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ne odstupaju mnogo od trenda koji je zabiljezen tokom prosle godine. Pazljivija analiza, medjutim, upucuje na zakljucak da je federalna ekonomija stigla u predvorje ozbiljnih problema ukoliko ne dodje do intenzivnijih promjena, prevashodno u dotoku novih sredstava nakon donatorske konferencije. Pokazuju se tacnim predvidjanja da ce maratonsko odlaganje donatorske konferencije, usljed medjuentitetskih politickih nesuglasja, donijeti ekonomske komplikacije na neodredjen rok. Istina, izolovano posmatrani, pojedini statisticki podaci na prvi pogled ne pruzaju podlogu za zabrinutost: industrijska proizvodnja veca je 44,8 odsto tokom sest ovogodisnjih mjeseci u poredjenju sa istim lanjskim periodom; zasijane povrsine obuhvataju 6,6 procenata vise; vrijednost izvrsenih gradjevinskih radova porasla je 73 odsto; tezina roba prevezenih zeljeznicom udvostrucena je; biljezi se rast plata od desetak procenata...

Ipak, industrijska proizvodnja dostigla je tek 12 procenata predratne, zasijano je trecinu povrsina u odnosu na 1991. godinu, broj zaposlenih (336.000) stagnira, uvoz je pokriven izvozom sa sest odsto, prosjecna plata ( 361 DEM) dostatna je tek za nesto vise od polovine "potrosacke korpe" (556 DEM) za cetvoroclanu porodicu, rast maloprodajnih cijena je 11,9 i troskova zivota 9,7 odsto...

Pozicionirani u siri kontekst, suhoparni statisticki indeksi i procenti trebalo bi da znace pravi povod za brzo promisljanje i efikasno djelovanje, prije svega Vlade Federacije. U protivnom, socijalna napetost i politicko raspolozenje krenuce neizvjesnim stazama ekonomske nesigurnosti.

Ekonomisti to zovu indeks neugodnosti sto je eufemizam za indeks siromastva ili cak bijede. Karakteristican je i trajno visok u zemljama u razvoju - africkim, azijskim, juznoamerickim. Racuna se zbrajanjem stopa nezaposlenosti i inflacije i odrazava privredne aktivnosti, odnosno temeljne probleme ekonomije. Takav pokazatelj u postratnim uslovima Federacije BiH stajao je na priblizno konstantnoj vrijednosti. Visoka stopa nezaposlenosti plus inflacija ravna nuli davali su indeks koji je minimalno oscilovao, a koliki je tacno bio tesko da zna bilo ko jer su se procjene o broju onih koji traze posao kretale od 40 pa do 70 odsto radno sposobnog dijela populacije, zavisno od izvora iz kojeg se podatak uzimao.

Prema oficijelnim pokazateljima, za koje i sam Zavod za statistiku u zvanicnom izvjestaju kaze da su "daleko manji od stvarnog stanja", evidentirano je preko 197.000 nezaposlenih. Istovremeno, broj sretnika koji su u radnom odnosu mjesecima stoji na 336.000, ali je cak 90.000 od toga - na cekanju. Sa vise strana najavljivano ozivljavanje privrednih aktivnosti i pokretanje proizvodnih kapaciteta u tekucoj godini se ne ostvaruje pa nema ni novih radnih mjesta, armija nezaposlenih se ne smanjuje. Razumljivo, jer u zemlji nema izvora kreditiranja i investiranja, a strani kapital je prestao priticati zbog kasnjenja donatorske konferencije. Potraje li aktuelna privredna pat pozicija, realno je pretpostaviti da ce doci do reduciranja broja zaposlenih. Time bi porasla, vjerovatno ne mnogo, prva komponenta nepozeljnog indeksa neugodnosti. Znatno ozbiljniji uticaj, medjutim, imace proces privatizacije drzavnih preduzeca ciji pocetak se najavljuje za jesen i u kojem je neminovan pad stope zaposlenosti, bez obzira sto federalni premijer Edhem Bicakcic, sasvim neuvjerljivo, pokusava dokazivati suprotno. Za utjehu onima koji ce morati pokucati na vrata zavoda za zaposljavanje ostace, bar izvjesno vrijeme, vlasnicki certifikati koji ce ih uciniti potencijalnim dionicarima i primaocima dividendi gdje i kada ih bude.

Otvaranje novih radnih mjesta u sklopu priprema za amortizovanje privatizacijskog "udara" urgentni je zadatak. Njegovo izvrsenje vecim dijelom zavisice od injektiranja stranog kapitala u krvotok ovdasnje privrede, ali je na domacim faktorima odlucivanja da sto brze stvaraju uslove za to. Na tom planu do sada se nisu proslavili i ovo je sansa da se iskupe za propuste.

Strucnjaci Medjunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke odavno prognoziraju da ce tokom ove godine stopa inflacije u Federaciji biti oko 10 odsto, sto znaci da bi se jos uvijek nalazila u domenu koji se smatra umjerenim i podnosljivim. Takva prognoza vjerovatno je utemeleljena na ocekivanjima da ce rasti zaposlenost, a u takvim slucajevima je izvjestan stepen inflacije neminovan pratilac kretanja na trzistu rada, neka vrsta cijene napretka.

Najavu medjunarodnih strucnjaka pokusava opovrgnuti Hasan Zolic, direktor Zavoda za statistiku tvrdnjom da je u prvih sest mjeseci ove godine doslo cak i do povecanja kupovne moci stanovnistva, odnosno da inflacije nema. Pokazatelji koje prezentira institucija na cijem celu je Zolic, medjutim, kazu da je tokom prvog polugodja u odnosu na isti lanjski period, rast maloprodajnih cijena 11,9 odsto, a troskova zivota 9,7 odsto. Mjerena takvim pokazateljima, sto je uobicajeno u svijetu, inflacija ipak postoji iako ne zabrinjavajuca jer se moze, na godisnjem nivou od oko pet odsto, tretirati kao blaga ili puzajuca.

Ono sto predstoji moglo bi biti uzrok ozbiljnijih poremecaja. Tokom juna Vladi je upucen zahtjev za povecanje cijena elektricne energije, ranije je odobreno poskupljenje PTT usluga, u Sarajevu su skocile cijene stanarina...

Vlada jos nije odobrila novo poskupljenje elektricne energije za oko 25 posto, ali nema sumnje da ce to u dogledno vrijeme uciniti. Bice to prva karika u neminovnom lancu rasta proizvodjackih i maloprodajnih cijena, sto znaci rastu inflacije. Kolikom tek ce se vidjeti, ali je objektivno moguce da joj granica bude upravo oko onog nivoa koji su predvidjali strucnjaci iz svijeta. Ocigledno, i druga komponenta indeksa neugodnosti mogla bi krenuti na vise. Ne poduzmu li se blagovremeno adekvatni preventivni koraci, to bi moglo znaciti novo iskusenje za stanovnistvo i teskoce za Vladu. Od konkretnih mjera zavisice kretanje svih, pa i indeksa neugodnosti.

Ibrahim POLIMAC (AIM Sarajevo)