Slovenija vraca Bosance

Povratak izbjeglica

AIM, SARAJEVO, 19.07.97. Na osnovu odluke Vlade Republike Slovenije usvojene u aprilu 1997. godine, drzavljanima BiH koji poticu sa podrucja u kojima predstavljaju vecinu izbjeglicki status bice ukinut sa 31. ovim mjesecom. Nakon ovog roka, prema proracunima Vlade Slovenije, u BiH vratice se oko 2000 nasih drzavljana. Izuzetak ce ciniti stara i iznemogla lica, djeca na skolovanju, mjesoviti brakovi, ali i oni koji se u medjuvremenu odluce na odlazak u trece zemlje. Kako smo saznali u Ambasadi BiH u Sloveniji, takvih je nemali broj.

Ured za izbjeglice Republike Slovenije ovu odluku sigurno nece povuci. Povratak ce teci kontinuirano, vec pocetkom augusta i trajace najmanje dva do tri mjeseca. Za pocetak ce biti vracene izbjeglice koje predstavljaju vecinu u podrucjima u koja se vracaju, dok ce povratak manjina, prema dogovoru nase i Vlade Slovenije poceti krajem godine. Pretpostavka je i da ce Slovenija finansijski pomoci nase povratnike, i to u vidu novcane pomoci onim opstinama u koje se budu vracali - kaze Ferhat Seta, otpravnik poslova bh. ambasade u Sloveniji.

Novcana pomoc Slovenije, kako smo saznali u ambasadi ove zemlje u Sarajevu, iznosice najmanje 3,5 miliona dolara godisnje, I to u roku tri naredne godine.

Bilateralni sporazum o vracanju bh. izbjeglica izmedju BiH i Slovenije je u fazi uskladjivanja. Slovenija je ponudila ovu pomoc, a na koji nacin ce ona biti upucena, odlucice resorska komisija Vlade Slovenije. Za sada se zna da ce povratak teci organizovano, ili individualno. Oni koji se odluce na individualni povratak dobice pomoc od po 150 USD po svakoj osobi. Ovu pomoc daje UNHCR - kaze Jasminka Trklja, prva sekretarica u Ambasadi R Slovenije u Sarajevu.

Prema podacima Ureda za izbjeglice Slovenije, interes Bosanaca za povratak je velik. Prema rijecima gospodje Trklje, na adresu Ureda svakodnevno stize i po dvadesetak molbi za dobrovoljno vracanje, i to ne samo osoba iz Federacije BiH, nego i iz srpskog entiteta. Medjutim, pouceni iskustvom velikog broja dosadasnjih povrataka, gospodju Trklju pitali smo i za mogucnost odgode povrataka, u slucaju da neko izrazi zelju za produzetkom boravka u ovoj zemlji.

Na osnovu Uredbe Vlade Slovenije iz jula ove godine, obje kategorije pomenutih osoba, imace pravo na podnosenje zahtjeva za dobivanje privremenog utocista. O tim zahtjevima ce odlucivati nadlezni upravni organi - kaze Trklja.

Osobe koje dolaze sa podrucja gdje su u manjini svoje zahtjeve moraju podnijeti do 31. ovog mjeseca, dok izbjeglice koje imaju status iz posebnih humanitarnih razloga taj rok mogu prolongirati do kraja godine - saznali smo u Ambasadi R Slovenije u Sarajevu. Uslov za dobijanje ovog statusa je da vazeca putna isprava, a za osobe koji je ne posjeduju, potvrda o drzavljanstvu, s tim da se putna isprava mora izvaditi u roku od sest mjeseci od dana podnosenja zahtjeva. Novorodjena djeca ce imati isti status na osnovu dokaza o postojanju ovog statusa za jednog od roditelja.

U Republici Sloveniji, inace, trenutno boravi najmanje 7.202 osoba (toliko je registrovano) sa izbjeglickim statusom. Od toga 3200 zivi u kolektivnim centrima dok su ostali smjesteni kod rodbine. Koliki je broj neregistrovanih izbjeglica pouzdano se ne zna. Po misljenju Sete, otpravnika poslova u Sloveniji, pretpostavlja se da je i njih dosta velik broj.

Sve vrijeme ovdje je bilo ljudi koji su imali status sa radnim i boravisnim vizama. Bilo je i onih koji su u medjuvremnu dobili slovenacko drzavljanstvo, ali i onih koji su dosli kod rodbine ili prijatelja i nisu se nigdje prijavili. Sada, kada im trebaju pasosi, pokusavaju da dobiju status stranog drzavljanina sa boravistem u Sloveniji - kaze Seta.

Po njegovim rijecima, zainteresovanost za povratak je podijeljena. Ono sto ih najvise interesuje je nacin zivota u domovini - da li ce imati gdje da se vrate, kakva je situacija sa zaposlenjem, mogucnoscu skolovanja i sl.

Jedan broj izbjeglica zeli da se vrati, ali pod uslovom da ih ovdje nesto ceka. Mislim da oni u stvari cekaju da se u BiH sve sredi, pa da se onda oni vrate na gotovo. Veliki uticaj na odluku o povratku ima i najnoviji Zakon o carinskoj politici koji vecini ne odgovara. Svi oni ovdje su stekli neka materijalna dobra i nikako im ne odgovara da sada sve to ostave u Sloveniji. Placanje carine na to malo ko bi sebi mogao priustiti - kaze Seta.

Placanje carine, ili pak neki drugi razlozi ipak uticu na odluku Bosanaca o odlasku preko okeana. Prema rijecima Sete, za odlazak "dalje" krive su razne nevladine organizacije koje ovaj posao obavljaju vrlo "profesionalno".

Nazalost, broj onih koji se odlucuju na odlazak u trece zemlje je velik. Medjutim, to se od nas u Ambasadi vjesto skriva. Stavise, adrese tih agencija ne mogu se naci u imeniku. Problem je sto vani odlaze najkvalifikovaniji kadrovi, upravo oni koji su zemlji u ovom trenutku najpotrebniji - kazao je na kraju Seta.

Broj od oko 2000 izbjeglica, koliko je Vlada Slovenije planirala vratiti u BiH, po svemu sudeci nece biti definitavan. Kada se oduzmu svi oni koji ce se odluciti na promjenu izbjeglickog statusa, ali i odlazak preko okeana, u Bosnu ce se vratiti opet oni koji zaista nemaju gdje. U zavisnosti od ugla gledanja, cak i ako se bude radilo o polovini bice dobro.

Zana Andrijevic(AIM Sarajevo)