SMIJENJEN PREDJSEDNIK BULATOVIC

Podgorica Jul 12, 1997

Kulminacija sukoba u vrhu DPS-a

TEXT:

Teska politicka kriza u Crnoj Gori, izazvana tromjesecnim previranjima u vladajucoj Demokratskoj partiji socijalista, kulminirala je u petak, 11 jula. Struja premijera i potpredsjednika DPS, Mila Djukanovica, odnijela je na sjednici Glavnog odbora te stranke potpunu pobjedu nad grupacijom predsjednika Partije i Republike, Momira Bulatovica. Bulatovic je smijenjen sa funkcije predsjednika DPS, a na njegovo mjesto izabrana je Milica Pejanovic-Djurisic, do tada potpredsjednik zaduzen za unutarpartijske odnose. Glavni odbor je ubjedljivom vecinom izabrao Djukanovica za predstavnika vladajuce stranke na izborima za Predsjednika Republike, koji bi trebalo da budu odrzani u decembru ove godine.

Sve odluke donijela su 62 clana najviseg partijskog organa, sto je gotovo dvotrecinska vecina (ukupno ih je u GO 99). Momir Bulatovic odbio je da odrzi sjednicu GO posto nije ispunjen njegov zahtjev da se omoguci prisustvo novinara cijelom njenom toku. On i njegovi pristalice izasli su van, a "djukanovicevci" su nastavili da rade kao da se nista nije desilo.

Naravno, pitanje "za" ili "protiv" prisustva javnosti na sjednici GO, nije pocijepalo DPS. Bjelodano je bilo jasno kako Bulatovic insistira na prisustvu novinara s ciljem da, kao i na prethodnim sjednicama, opstruira rad tog organa i pokaze ga pred javnoscu nemocnim da rijesi partijske probleme. Time bi dokazao opravdanost (svog) zahtjeva da o njegovom sukobu sa troje potpredsjednika odluci kongres. Druga strana, medjutim, znala je za "jadac" i hladno je dopustila dotadasnjem predsjedniku da sa svojim pristalicama iseta iz sale u kojoj je GO zasjedao, pa nastavila rad.

Na odvojenim konferencijama za novinare, sto su ih celnici obje struje potom uprilicili, samo je potvrdjen zakljucak da se do skora jedinstvena pobjednicka postava DPS nikad vise nece naci u istom sedlu. Bulatovic je zakazao kongres DPS za 23 avgust u Podgorici, a u odbor za pripremu toga skupa postavio je predsjednike sedam opstinskih odbora koji su stali iza njegovog zahtjeva da se "vanredni" kongres odmah zakaze. Drugoj je strani osporio legalitet, tvrdeci da Glavni odbor moze da radi samo ako predsjednik stranke njime predsjedava.

Milica Pejanovic-Djurisic je, pak, ustvrdila kako je statutartni osnov za sve odluke sto ih je GO donio nesporan, a pogotovo njihova legitimnost nije problematicna. "Sta smo mogli drugo uraditi sa covjekom koji kontinuirano opstruira rad najvisih partijskih organa", bilo je pitanje kojim je novi predsjednik DPS, u stvari, objasnila razloge izglasavanja nepovjerenja njenom prethodniku na toj funkciji. "Nista se dramaticno nije dogodilo u Crnoj Gori. Jedan legalan partijski organ donio je legalnu odluku i nema nikakvih razloga za uzbunu i podjele u narodu" - kazao je Svetozar Marovic. Najcinicniji je, ipak, bio lider pobjednicke struje Milo Djukanovic, rekavsi: "DPS je imala problem i danas ga je na sjednici GO rijesila".

Cini se, medjutim, da je "problem" samo dijelom jeste rijesen. Nedvosmisleno je utvrdjena nadmoc Djukanoviceve struje u najvisim drzavnim i partijski organima. Podsjetimo, prosle je sedmice u Skupstini Crne Gore "pao" Bulatovicev kandidat za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, sto je protumaceno kao pokazatelj trenutnog rejtinga Predsjednika Republike u crnogorskom parlamentu. No, nema sumnje da je Momir Bulatovic jos uvijek itekako uticajna politicka licnost i da nema namjeru da lako istakne "bijelu zastavu". Odlukama Glavnog odbora DPS znacajno je prekomponovana politicka slika Crne Gore, a refleksija toga cina nesumnjivo ce biti i na partijskom i na republickom i na saveznom nivou.

Nema sumnje da ce Momir Bulatovic uciniti sve da zadrzi vlast u DPS. No, ako mu to ne uspije, zacijelo je realnije ocekivati osnivanje nove partije (cija bi platforma bila "SRJ po svaku cijenu", a politicki pokrovitelj Slobodan Milo{evic), nego li Bulatovicevo povlacenje sa scene. Procjenjuje se i da c}e dosadasnji celnik DPS izaci na predsjednicke izbore kao nezavistan kandidat, racunajuci na sve "prosrpske" glasace u Republici. Moglo bi se desiti i da pravni spor o "vlasnistvu" nad DPS potraje sve do decembra, pa da i Momir Bulatovic bude nominalno, predsjednicki kandidat te partije.

Realnom se cini i mogucnost odrzavanja dva paralelna kongresa vladajuce partije. Sedam opstinskih odbora DPS podrzalo je Bulatovicev zahtjev za hitno sazivanje najviseg partijskog tijela i oni ce, izvjesno je, svoj skup upriliciti 23. avgusta u Podgorici. Ni druga strana ne spori potrebu za sazivanje kongresa. Svetozar Marovic tim povodom kaze: "Ne mogu biti dva kongresa DPS. Moze biti samo jedan legalan kongras nase partije. I to onaj sazvan po kriterijima i sa ciljevima koje odredi Glavni odbor".

Sve, dakle, upucuje da je rascijep partije koja je sedam godina apsolutno i nedemokratski vladala Crnom Gorom, definitivan. Ovdasnji politicki analiticari procjenjuju da su i vanredni izbori u Republici, takodje, neminovni. Opste su ocjene da ce tek time istinski poceti visestranacki zivot u Crnoj Gori, a ona postati barem nalik parlamentarnoj demokratiji. Jer, smatra se da nijedno krilo u raspolucenoj DPS ne moze biti toliko snazno da opet osvoji preko 50 odsto mjesta u parlamentu. Time bi, napokon, i crnogorska vlast trebalo da postane kontrolisana, drzavni organi i glasila izgubili bi (jedno)partijski karakter... Ukratko, stvorili bi se uslovi za objektivno demokratizovanje crnogorskog politickog ambijenta.

Ukoliko se narednih mjeseci Bulatovicev politicki poraz ispostavi definitivnim, a Djukanoviceva koncepcija postane dominantna, ni odnosi na relaciji Podgorica-Beograd ne mogu ostati isti. Ne samo zbog licne netrpeljivosti izmedju crnogorskog premijera i Predsjednika Srbije, nego, prije, zbog Djukanoviceve, cini se ne samo verbalne, namjere da ogranici Milosevicev uticaj na saveznim Ustavom propisane okvire. Uveliko se prica da bi stajanje na "zulj" Milosevicu moglo ozbiljno ugroziti ne samo saradnju koalicionih partnera SPS i DPS, nego i odnose izmedju Crne Gore i Srbije, koji od osnivanja SRJ, prakticno, pocivaju na vezi dviju vladajucih partija.

Prva provjera funkcionisanja koalicije srpskih i crnogorskih socijalista desice se u naredne dvije sedmice. Savezni parlament trebalo bi da 15. jula utvrdi kandidate, a 23. jula izabere jednoga od njih za Predsjednika SRJ. Indikator uspjesnosti saradnje, pritom, nece biti sam izbor "vozda", jer se to cini nespornim, nego broj glasova sto ce ih dobiti. Uslovno receno "nova" celna postava DPS nije dovela u pitanje nijedno od strateskih opredjeljenja na kojima ta partija egzistira vec skoro deceniju. Jedino je ton kojim su Pejanovi-Djurisicka, Marovic i Djukanovic govorili o njihovim dugogodisnjim koalicionim partnerima, pogotovo o bivsem im politickom "guruu", Slobodanu Milosevicu, bio primjetno hladan. Mozda bi i ta hladnoca mogla biti dodatnim uzrokom jos vrelijeg politickog ljeta '97. u Crnoj Gori.

Darko SUKOVIC
(AIM Podgorica)