A ko su mu neprijatelji?

Forum prijatelja mirovnog sporazuma

AIM, SARAJEVO, 09.07.97. Predstavnici dvadesetak zemalja Europe i Amerike, u ponedjeljak su se, u okviru treceg Foruma prijatelja mirovnog procesa za BiH, okupili u Domu Armije u Sarajevu. U radu Forumu kojeg su, uz pomoc Ministarstva vanjskih poslova BiH organizirali Muhamed Sacirbegovic, ambasador BiH u UN, Albert Rohan, sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Austrije i Morton Abramovic, predsjednik medjunarodne krizne grupe, nisu prisustvovali predstavnici vlasti iz Republike Srpske, zbog vec poznate situacije u tom entitetu. Forum je, inace, protekao gotovo iza zatvorenih vrata, odnosno nije imao onaj znacaj niti polucio bilo kakve konkretne rezultate, koji su se realno mogli ocekivati.
To prije, sto su u radu Foruma, ucestvovali, kako se moglo cuti, za BiH mocni ljudi poput Rori O. Salivana, (Svjetska banka), Visokog predstavnika Karlosa Vestendorpa, ili njegovog zamjenika Roberta Frovika.

O provedbi i dometima Daytonskog, ali i drugih mirovnih sporazuma prisutnima su, izmedju ostalih, govorili Alija Izetbegovic, predsjedavajuci Predsjednistva BiH, Kresimir Zubak, clan Predsjednistva, Haris Silajdzic, jedan od dva koopredsjedavajuca Vijeca ministara BiH, Ejup Ganic, dopredsjednik Federacije BiH, Edhem Bicakcic, premijer Vlade Federacije.

Ovom prilikom Alija Izetbegovic pozvao je medjunarodnu zajednicu da nastavi svoj angazman u BiH. "Bosna je mala, ali znacajna zemlja. U njoj se testira moc i nemoc svijeta. Poraz koncepta cjelovite i demokratske Bosne, bio bi poraz Evrope i opasan presedan za buducnost covjecanstva", rekao je Izetbegovic. Kresimr Zubak bio je pak misljenja da niko ne treba davati instrukcije medjunarodnim faktorima sta treba da rade. On je potsjetio na mnostvo problema koji opterecuju BiH, isticuci da je za njihovo rjesavanje vrlo bitan faktor vracanja povjerenja, ali da treba imati i dosta strpljenja i dobre volje. Zubak je zamolio prijatelje mirovnog procesa u BiH da imaju u vidu cinjenicu da se do rujna 1998. godine nece moci u potpunosti uspostaviti vlast na svim nivoima. "To nije realno. Ja ne plediram da se ti rokovi pomjeraju, vec podsjecam na kompleksnost situacije i problema", rekao je Zubak.

Ono oko cega su gotovo svi diskutanti bili suglasni jeste uloga medija, koja je, kako veli upravo Izetbegovic "kljucna" a ovom problemu "do sada nije posveceno dovoljno paznje". Medije, po Zubaku, treba usmjeravati u pozitivnom smjeru, afirmisuci mogucnost odrzavanja mira i zajednickog suzivota. Haris Silajdzic, zeleci - kako je rekao - da preko Zubaka, upozori hrvatske drzavne medije da ne dijele BiH, potsjetio je na razgovore koje je ovim povodom svojevremeno vodio sa premijerom Vlade Republike Hrvatske, Zlatkom Metesom, a koji nisu nista promijenili. Ukazujuci na neprimjereno ponasanje kako hrvatskih drzavnih medija tako i hrvatske zvanicne politike, Silajdzic je rekao da ce zbog toga i kod Hrvatske i medjunarodne zajednice protestirati u cilju zaustavljanja takve situacije. Silajddjicu je replicirao Marko Beros, Zubakov savjetnik, inace jedini zvanicnik HDZ-a u koji je nakon Zubakovog brzog odlaska ostao u sali, rijecima da ne treba uvijek krivicu traziti kod drugih. "Nadjimo nesto i kod sebe", rekao je Beros.

U svom izlaganju Silajdzic je ukazao i na problem prisustva i uticaja ratnih zlocinaca na politickoj sceni BiH. Na pitanje jednog od stranih gostiju, sta je po njemu glavni problem njihovog prisustva, lakonski je odgovorio "nedostatak politicke volje". Jedno od pitanja upucenih Silajdzicu bilo je i sta je sa otvaranjem mosta u Gradisci, izmedju Hrvatske i RS, s cime je suglasna i predsjednica RS Biljana Plavsic.

"Zeljeli bi smo da se svi mostovi odmah otvore, bez ikakvih uslovljavanja i u skladu sa medjunarodnim standardima", odgovorio je Silajdzic, no zakljucivsi da za otvaranje pomenutog mosta u Gradisci nema tehnickih mogucnosti.

I na ovom skupu, naravno, dosta rijeci izgovoreno je i o povratku izbjeglica. Istina, jedan od gostiju primijetio je razlike u pristupu ovom problemu. Izetbegovic se, rekao je on u svom izlaganju podobro osvrnuo na probem povratka izbjeglica, za razliku od Zubaka koji to nije ni spomenuo. Okupljene prijatelje mirovnog procesa interesirao je povratak Srba u Sarajevo u situaciji kada su njihove kuce nastanjene. Odnosno, ima li vlast u Sarajevu odredjenih programa po kojima bi se rijesilo pitanje smjestaja ljudi koji sada zive u kucama iseljenih Srba. Premijer federalne Vlade Edhem Bicakcic odgovorio je na ovo pitanje rijecima "da se Srbi mogu vracati u Sarajevo, popravljati svoje kuce, ali ukljucujuci i mogucnost da ih prodaju"...

Da se u neko doba, u rad Foruma nisu ukljucili i predstavnici opozicije, skup bi protekao kao SDA-ovska jadikovka jer su ga HDZ-ovi predstavnici vrlo brzo napustili. Ivo Komsic, inace sudionik svih mirovnih procesa i clan ratnog Predsjednistva BiH, upitao je medjunarodne predstavnike zbog cega se nisu iskoristili mogucnosti Washingtonskog i Daytonskog sporazuma da se sa politicke scene uklone ljudi koji su vodili rat, bili nosioci takvih politickih opcija. "Porazene su opcije, ali nisu ljudi", rekao je Komsic i dodao da je jos u Daytonu na njega vrsen pritisak da da ostavku na clanstvo u Predsjednistvu, sto on nije ucinio.

Iznoseci nekoliko opcija Alternativnog Vijeca ministara - Vlade u sjeni, vezanih za mirovni proces, njen premijer Sejfudin Tokic konstatirao je jos jednom "da je rat u BiH bio vise izraz politickih rukovodstava vladajucih nacionalnih stranaka, nego naroda", sto je izazvalo nezadovoljstvo prisutnih predstavnika SDA, ali i odobravanje medjunarodnih predstavnika, te njihov interes za sam rad Vlade u sjeni.

Visoki predstavnik Karlos Vestendorp, govoreci o provedbi mirovnog procesa, istakao je nedostatak politicke volje kod svih strana u BiH. Glavne prepreke Daytonskom sporazumu su, po njemu, mentalne prirode "jer su isti ljudi ostali na vlasti". Oni, pak, ne mogu biti uklonjeni od strane medjunarodne zajednice. "Najbolje je da narod izborima ukloni te ljude", dodao je Vestendorp.

Ocjenjujuci istupe bosnjackih i hrvatskih predstavnika u vlasti BiH, Kristofer Benet, clan Medjunarodne krizne grupe, zamjerio je prisutnim domacim liderima na vlasti zbog optuzbi koje su izgovorili na racun srpskih predstavnika, kojih nije bilo tu da se brane ili iznesu kontraargumente. Po njegovom misljenju, "propusta gresaka i nerealiziranih obaveza iz Daytonskog mirovnog procesa ima i na stranama u Federaciji".

Intresantno je na kraju reci da su okupljeni novinari jos jednom napustili skup Prijatelja mirovnog sporazuma, uskracujuci svojim citateljima onu osnovnu informaciju - ako su ovo prijatelji Sporazuma, ko su mu onda neprijatelji?

Mirjana Micevska