NAJMLADjI NA MJESTU NAJSTARIJEG

AIM, ZAGREB, 7.7.1997. U subotu, 5. ovog mjeseca, objavljeno je da je Sveta Stolica (vrhovna vlast, "centrala" Katolicke crkve) Josipa Bozanica, biskupa kome su dosad bili povjereni vjernici na otoku Krku, imenovala zagrebackim nadbiskupom. Istodobno je - nakon tih prelata i Vlade Republike Hrvatske - i javnost saznala kome su povjerene uprave upravo utemeljenih biskupija, nastalih odvajanjem od goleme, zapravo glomazne, zagrebacke nadbiskupije (dosad je "pokrivala" 2.000.000 vjernika, a sad ce biti "kraca" za 370.000 u varazdinskoj i 240.000 vjernika u pozeskoj biskupiji). Prvi ce varazdinski biskup biti Marko Culej, dosad jedan od pomocnih (vikarnih) zagrebackih biskupa; a zakonodavnu, izvrsnu i sudsku vlast u slavonskopozeskoj biskupiji obnasat ce Antun Skvorcevic, profesor zagrebackoga Katolickog bogoslovnog fakulteta. Uzgred, dr. Skvorcevic je u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (otprilike kao Arhijerejski sabor u, konkretno, Srpskoj pravoslavnoj crkvi) tajnik Vijeca za ekumenizam i dijalog.

Kako je to uobicajeno u Katolickoj crkvi, sve ove biskupe odabrao je sam papa na temelju popisa s imenima po tri kandidata za svaki biskupski polozaj. Postupci koji zavrsavaju "promaknucem" na visoke sluzbe u Katolickoj crkvi, moraju biti tajni poglavito zato da bi se smanjila mogucnost uplitanja drzavnih organa i uopce izvancrkvenosti u visoku kadrovsku "politiku" Crkve. Sluzbujuci su biskupi duzni barem svake tri godine papi dostaviti svoju listu s imenima ljudi koje smatraju dostojnim biskupstva. Ako se ukaze potreba za nekim novim biskupom - primjerice, upraznila se biskupska katedra, tj. stolica, recimo, zbog smrti biskupa ili zato sto je navrsio 75. godina zivota, pa mora ponuditi ostavku, s tim da o papi ovisi kad ce je i prihvatiti - postupak na "terenu" vodi nuncij, izaslanik pape ne samo pred organima doticne drzave, nego, cak jos vaznije, pred katolickim episkopatom u toj zemlji.

Nuncij saslusava misljenja o biskupima, u prvom redu predsjednika biskupske konferencije. "Iza zatvorenih vrata" nuncij takodjer "anketira" predstavnike viseg i nizeg klera, pa i neke laike ("koji se odlikuju mudroscu"), ukupno, odokativno - osamdesetak ljudi. Na koncu, "predmet", u kome osobitu tezinu ima misljenje samog nuncija o svim kandidatima, preuzima Sveta Stolica (u Rimu je i posebna kongregacija, "ministarstvo" za biskupe), da bi papa odlucio koga, konkretno, postaviti umjesto Zagrebackog nadbiskupa kardinala Franje Kuharica, koji je jos 1994. godine ponudio svoju volju da ode u mirovinu. I papa je odlucio da najstarijeg aktivnog clana hrvatskog katolickog episkopata zamijeni najmladjim: Kuharic je rodjen 1919., a Bozanic - 1949.

Novi je zagrebacki nadbiskup rodjen u Rijeci, klasicnu gimnaziju pohadjao je u Pazinu, a visoku je teolosko-filozofsku izobrazbu stjecao u Rijeci, Zagrebu i Rimu. Magistrirao je dogmatiku i postigao licencijat kanonskog prava. Na rijeckoj Teologiji predaje dogmatsku teologiju i crkveno pravo. Zaredjen za svecenika

1. u Krku, strelovito je napredovao. Vec 1989. zaredjen je za biskupa krckog. Dakle, tada je imao tek 40 godina, a jedan od uvjeta da netko postane biskupom je i to da je star najmanje 35 godina.

Od biskupovih izjava izdvojimo zavrsetak njegovog referata na Studijskim danima hrvatskih laika, "kongresu" odrzanom 1995. godine: "Mi Hrvati, buduci da smo dugo bili bez vlastite drzave, razvili smo dobro osjecaj za nezavisnost i potrebu za vlastitom drzavom. Medjutim, upravo zbog te situacije, nismo bili dovoljno osjetljivi za gradjanske kreposti: odgovornost, opce dobro, korektan odnos prema drzavnim institucijama... Stoga, kao krscani osjecamo osobito danas, potrebu da promoviramo na svim razinama i poljima gradjanske kreposti te inicijative pojedinaca i skupina. Svima nam je suradjivati na dobro covjeka, koji je jedini razlog postojanja i Crkve i drzave".

Dosad je najbolju ocjenu novog nadbiskupa dao Inoslav Besker, rimski dopisnik "Vjesnika" i "Vecernjeg lista". Po ovom vrsnom kolegi "religiologu", Sveta Stolica je izborom mons. Bozanica "ponudila stalozena, koncilski i ekumenski opredijeljena pastira", koji je "istodobno znak kontinuiteta i razvitka, ni konzervacije ni revolucije, nego evolucije". A Crkvi u Hrvatskoj, ciji ce najvazniji pastir mons. Bozanic biti jos najmanje 27 ljeta (naravno, ako ga posluzi zdravlje ili ako ga neki papa ne pozove na odgovornu duznost u Svetoj Stolici), nuzna je bas evolucija. Odnosno, prijelaz iz socijalizma i rata u mirno ozbiljenje nacela o "slobodnoj Crkvi u slobodnoj drzavi".

Zagrebacki nadbiskup Alojzij Stepinac siroko je prihvacen kao personifikacija otpora Crkve (u) Kraljevini Jugosalviji, (tzv.) Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj i "narodnoj demokraciji". Kuharic oznacava sirenje prostora slobode u okvirima tada vise ne tako bahatog i bezboznickog socijalizma, te nastojanja na drzavno- nacionalnom osamostaljenju. Bozanic mora dokazati koliko je Crkva sposobna biti ne samo PROTIV nego ZA, koliko je - iznutra se preporodjujuci i modernizirajuci se - sposobna ostaviti konstruktivan veletrag u hrvatskom drustvu. Sudeci po nastupima mons. Bozanica - recimo kao predsjednika Vijeca za laike ili jednoga od biskupa zaduzenih za uredjivanje odnosa s drzavom - novi bi zagrebacki nadbiskup na koncu mogao "uci u legendu", ako ne Stepincevog a ono barem Kuharicevog obima.

Bozanic ce nadbiskupsku sluzbu - a samim time i sluzbu zagrebackog metropolita ("sef" metropolije, crkvene pokrajine koja "pokriva" teritorij nadbiskupije i jos najmanje dvije biskupije) - stvarno preuzeti najvjerojatnije odmah nakon ljetnih praznika. Primopredaja sluzbe ne znaci da ce mons. Bozanic automatski postati i kardinal, jedan od oko 120 biskupa koji biraju papu. Dok biskupi nude ostavku na svoju sluzbu sa 75 godina, kardinali pravo na biranje papa imaju do svoje 80. godine. Dakle, Kuharic ce upravljanje nadbiskupijom i metropolijom predati jos ove godine, ali ce do 1999. ostati u drustvu onih koji - ako se ukaze potreba - biraju novog katolickog prvosvecenika. Uzgred, na tome mjestu neki (nehrvatski) "dobro obavijesteni izvori" vec vide - kardinala Vinka Puljica, vrhbosanskog (sarajevskog) nadbiskupa.

MIRKO VID MLAKAR (AIM)