Razdvojeni interesi vs. zajednicke policije

Nevolje SDA i HDZ Hercegovacko-neretvanskog kantona

AIM, MOSTAR, 02.07.97.
Hoce li hrvatsko rukovotstvo u Hercegovacko-neretvanjskom kantonu dozvoliti da im americka administracija - zbog njihve nekoperativnosti sa bosnjackim partnerom u vlasti i ne provodjenja zakljucaka i dogovora sa najviseg nivoa Federacije, posebno onih oko zajednicke policije - uvede sankcije?

Pitanje se logicno namece nakon svih onih dogadjanja i nesporazuma koji, medju partnerima u vlasti ovog kantona, vec duze postoje, a koje je ovih dana pokusao razrijesiti i sam Robert Gelbard, specijalni izaslanik americkog predsjednika za implementaciju Daytonskog sporazuma.

Direktan povod za brzu intervenciju americkog izaslanika bio je, prije svega, nesporazum oko formiranja zajednicke policije u Hercegovacko- neretvanjskom kantonu. Posao koji je po dogovoru najvisih predstavnika vlasti Federacije BiH i kantona trebao da otpocne 16. juna i traje do 5. jula ove godine, uz svu vaznost koju ima za Federaciju bio je i uvjet susreta Alije Izetbegovica, predsjedavajuceg Predsjednistva BiH i
Franje Tudjmana, predsjednika Republike Hrvatske.

Ustroj zajednicke policije, zapravo, trebao je da bude znak dobre volje hrvatske strane da proces zazivljavanja Federacije konacno krene s mrtve tacke. Izetbegovic je pri tome racunao i ocekivao da ce sam Tudjman, ukoliko mu je uistinu stalo do Federacije i opceg napretka u njoj, izvrsiti pritisak na hrvatsko rukovodstvo u BiH. S obzirom na cinjenicu da na ustroju zajednicke policije nije ucinjen nijedan znacajan korak, samim tim je i izostao najavljeni susret dvojice drzavnika, a nagomilani problemi izmedju BiH, Federacije i Hrvatske su se jos vise usloznili.

Uvidjevsi bezizlaznost situacije americki predsjednik poslao je svog izaslanika Gelbarda da ostro priprjeti i upozori hrvatsko rukovodstvo na posljedice koje mogu proizaci iz njihove nekooperativnosti. Gelbrad ocito nije naisao na veliko razumjevanje hrvatskih politicara, cija je politika, kako je rekao, "izgubila kredibilitet". On nije propustio priliku ni da Mostar izdvoji kao "glavni grad kriminala u Evropi", gdje se
"preprodaje droga, ukradeni automobili". Zbog svega toga, Clintonov izaslanik je priprjetio Hrvatima da ce im u Hercegovacko- neretvanjskom kantonu, ukoliko se i dalje budu ponasali onako kako to sada cine, izostati podrska i pomoc Amerike. U isto vrije, americki izaslanik izrazio je i nadu da ce ipak doci do sporazuma partnera u vlasti o Mostaru i zajednickoj policiji. Samim tim Amerika ne bi morala pristupiti realizaciji svojih prijetnji i uvodjenju odredjenih sankcija.

I dok medjunarodna zajednica budno prati i ocekuje ishod dogadjanja u Hercegovacko-neretvanjskom kantonu, na terenu su i dalje prisutna politicka nadmudrivanja federalnih partnera. Kako uskladiti nacionalnu strukturu nove, zajednicke policije - osnovno je pitanje oko kojeg se lome koplja vladajucih SDA i HDZ. Hrvatska strana smatra da to treba uraditi sukladno trenutacnom stanju na terenu, dok Bosnjaci cvrsto stoje na stavu da to treba uciniti u skladu sa popisom stanovnistva iz 1991. godine.

Predsjednik Federacije Vladimir Soljic smatra da je to tesko izvodivo iz razloga sto u buducoj policiji, na primjer u Stocu, po zahtjevima Bosnjaka o sastavu policije prema popisu iz 1991. u sastav zajednicke policije trebalo bi ukljuciti i Srbe. Njih tamo nema, a ni ne zele da se vrate, te stoga - smatra Soljic - policiju treba konstituirati sukladno stanju na terenu.

Naravno, hrvatsko rukovostvo nakon svega morat ce dobro promisliti sta i kako radi, te koliko je sve to u interesu naroda kojeg predstavlja. Uz svoje partnere na vlasti, SDA, to nece biti nimalo lak posao.

Mirjana MICEVSKA