ZELJEZNICARI KAO ORUZJE U RUKAMA JANSINE POLITIKE

Ljubljana Jul 2, 1997

Slovenacki radnici cesto ne strajkuju tada kada bi trebali, a ponekad kada to rade nisu ni svesni da su izmanipulisani

Ljubljana, 13.6.1997

Strajkove su , tamo negdje davno, u "trulom socijalizmu i samoupravljanju " , dizali , koliko pamcenje sluzi , komunisti i njihovi sindikati . Ukoliko su to sindikati napravili ne da bi upitali partiju , najcesce je doticna partijska organizacija stala na stranu strajkaca i prijetila opstinskim i visim forumima da ce vidjeti svoje ukoliko zahtjevi strajkaca ne budu prihvaceni . Obicno su bili .

U neodemokratskom kapitalizmu , za koji su se u Sloveniji borili ,partija , odnosno nasljednici nekadasnjih komunista ne dizu vise strajkove , vise se bave time da radnike ubjede da je sve sto im se desava posljedica tranzicije - prelaska iz socijalizma u kapitalizam . To papagajski ponavljaju bivsi komunisti koji su danas u rukovodstvima brojnih politickih stranaka , zaboravljajuci da su do prije desetak godina iste te radnike ubjedjivali sa je sve sto im se desava posljedica prelaska iz kapitalizma u socijalizam . Nisu doduse govorili o tranziciji ,kako govore danas , ali je sustina ista - bolji zivot je negdje na horizontu , samo treba izdrzati .

Danas , vjerovatno je to tako i u drugim drzavama u tranziciji, u Sloveniji nema vece psovke od one da nekoga nazoves komunistom . Najcesce se tako nazivaju bivsi drugovi iz iste partijske organizacije , danas u razlicitim politickim strankama ,koje se odricu svega sto na socijalizam samo podsjeca ,najradije bi ga izbrisali iz istorije , sjecanja i vlastitog zivota . Iznimke su rijetke i casne . Kada je o strajkovima rijec, posljedica je da komunisti vise ne dizu strajkove . A strajkova ima . Dizu ih sindikati, a i sindikata ima koliko i politickih stranaka , ako nije i koji vise . Svi se zaklinju da su nezavisni od politike i politickih stranaka . Svi se prave da im vjeruju ,da ih ne bi neko nazvao " komunistom ," kao sto se to nedavno desilo kolegi koji se usudio da u , listu u kojem pise , komentarise strajk zeljeznicara .

Zasto su zeljezniccari zapoceli strajk ,koji jos nije zavrsen ?

Zato sto hoce vise plate . Trenutno je prosjecna plata na zeljeznici 37 700 tolara neto , zeljeznicari traze da se poveca na 42 500 tolara ,vlada pristaje na povecanje do 39 269 tolara . Svadja je u toj razlici koja je manja od 30 maraka , sto je dovelo do toga da se javno zapocnu postavljati pitanja o legitiminosti strajka .Njegovu legalnost ,odnosno pravo nezadovoljnih radnika da strajkuju ,niko nije doveo u pitanje. Sistem slovenskih zeljeznica je - kao i vojska i policija, ljekari i nastavnici - pod kontrolom drzave ,kao i sve ostale djelatnosti od interesa za drzavu ,koje se dijelom ili u cjelini, finansiraju iz budzeta . Zeljeznica se, zbog velikih gubitaka ,finansira iz budzeta. Plate zaposlenih , kao i drugih drzavnih sluzbenika su daleko iznad prosjeka plata u privredi i vanprivredi . Predsjednik zeljeznicarskog sindikata , Slavko Kmetic , tvrdi da strajk nece biti zavrsen dok se zahtjevi strajkaca ne prihvate . Vlakovi ( i vozovi ) stoje . Stete u privredi se mjere u milionima dolara . Da bi dobili plate vise za tri hiljade tolara (manje od 20 dolara), zeljezniccari su samo luku Kopar doveli u gubitak od dva miliona dolara . Druge luke su iskrcale i pretovarile 9000 tona zeljeza iz Ceske , 5000 tona zeljeznickih kolosjeka iz Austrije , 15000 tona secera , glinice, 2260 japanskih automobila .

Posredna steta zbog gubitka poslovnog povjerenja , posredni gubici zbog izgubljenih ,otkazanih ,odlozenih poslova su nekoliko puta veci . Veci je i gubitak zeljeznicara ,jer su sve ovo oni trebali prevesti . Niz preduzeca je morao obustaviti proizvodnju ,jer su ostala bez sirovina . Vlada pravi stratesku gresku - suspenduje strajkacki odbor , na sto se digao val protesta da vlada oduzima radnicima pravo na strajk ,umjesto da od njih zahtjeva da se pridrzavaju odredbi zakona o strajku i postignutih dogovora da zbog njihovog strajka ostali radnici u privredi moraju normalno raditi i proizvoditi ,odnosno ostvarivati dohodak . Strajk zeljeznicara je paralisao luku Kopar , drzavu Sloveniju i kompletnu privredu. Tacnu , duhovitu i zalosnu definiciju dao je novinarski kolega koji je zapisao da je Janez Drnovsek samo na papiru predsjednik vlade , da je Milan Kucan samo na papiru predsjednik drzave ,pravi predsjednik drzave je Slavko Kmetic ,predsjednik sindikata zeljeznicara ,koji upravlja drzavom preko svog mobitela preko kojeg izdaje naredjenja koji vlak moze , a koji ne moze krenuti iz polazne stanice . Medjutim , postavio je i dodatno pitanje : a sa cijeg mobitela dobija Slavko Kmetic naredjenja ?

Naime , Slavko Kmetic je mirno izjavio da je clan i funkcioner Socijaldemokratske stranke ,ciji je predsjednik Janez Jansa .

Sekretar stranke je gospodin Krkovic, nekadasnji komandant brigade MORIS ,elitne, zastitne ,antiteriristicke jedinice Slovenske vojske. Krkovicc je smjenjen sa polozzaja komandanta i pressao medju civile u isto vrijeme kada je Janssa smjenjen sa polozzaja ministra odbrane ,zbog toga ssto su pripadnici vojske napadali civila ( afera Depala Vas ), ali i zbog toga ssto je brigadu MORIS stavio neposredno pod svoju komandu , odnosno zapocceo stvarati sopstvenu " armiju unutar armije " . Kada je Janssa smjenjen , ideolog socijaldemokrata ,dr Jozze Puccnik je javno izjavio da che ,inacce , parlamentarna stranka ,koristiti sva parlamentarna i izvanparlamentarna sredstva u russenju rezzima (ciji je inace dio, posto ima poslanike u parlamentu ). Priblizavaju se i predsjednicki izbori, za koje se treba pripremiti , vec i zbog toga sto je predsjednik Kucan najavio da ce se kandidovati ,jer je demokratski razvoj Slovenije u nazadovanju. Taj razvoj je u opasnosti upravo zbog ponassanja koja su u javnosti vec prozvana " jansizam " , odnosno tiha,podzemna fasizacija socijalnog zivota ,ionako nacetog porastom broja nezaposlenih, socijalne nesigurnosti i egzistencijalne ugrozenosti .

Tako i zeljeznicarski strajk dobija dimenzije " prljavog posla " , pogotovo sto je socijaldemokratski poslanik i Jansin zamjenik , Ivo Hvalica , sa parlamentarne govornice najavio da nije sigurno da nakon zeljeznicara nece u strajk stupiti policija ( zanimljivo ,poslije te izjave najavljen je " bijeli strajk " policije ,pa brigada MORIS , opet zanimljivo - odmah se pojavilo anonimno pismo upuceno redakcijama u kojem pripadnici MORISA protestuju zbog stanja u jedinici koje se navodno naglo pogorsalo nakon razrjesenja brigadira Krkovica). Sticaj okolnosti ,podudarnost, slucajnost ?

Moze li nesto izgledati kao patka ,plivati kao patka , gagati kao patka , a ne biti patka ?

Zoran Odic, AIM