DORUCAK UZ INFLACIJU

Ljubljana Jul 2, 1997

Slovenacka drzava u borbi protiv inflacije je bi la do sada veoma uspesna, iako poslednji trendovi signaliziraju oprez

Ljubljana, 21.juna 1997

Kada svakog jutra citamo novine, ponekad se upitamo sta nas ceka tog dana. Dali ce se srusiti neka brana, hoce li opet negde poceti neki novi rat, a moguce je da ce opet skociti cene nekog proizvoda ili usluge. Tako moze da nam svaki dan pocne inflacijom. Zavisi naime od toga, u kojoj drzavi zivimo.

Na visoku inflaciju smo navikli pre svega svi koji smo ziveli u bivsoj Jugoslaviji, gde je inflacija iznosila izmedju 1988. in

  1. godine i preko 100 odsto. Ekspozitura Narodne banke Jugoslavije, Zavod za izradu novcanica Topcider je od zore do mraka stampao hrpe tadasnjih jugoslovenskih dinara, koji su imali sve manju i manju vrednost. Tako je morala Slovenija posle raspada drzave i sa svojim osamostaljenjem 1991 odmah povuci odlucan potez - monetarno osamostaljenje. Najpre je slovenacka drzava izdala novcane bonove, koje kasnije zamenila nova slovenacka valuta - tolar. Tolar je s vremenom poceo da dobiva na vrednosti i stabilnosti, pa je i stopa inflacije iz dvocifrene u 1995. i 1996. godini pala na jednocifrenu, znaci ispod 10 odsto.

Iako je to za Sloveniju, koja je samo za par godina smanjila inflaciju za vise od deset puta veliki uspeh, to ipak jos nije onaj broj koji bi Sloveniji garantovao (naravno, uz sve ostale cinioce) makroekonomsku stabilnost. Po sadasnjim izracunima bi mogla Slovenija ostvariti 4 do 5 odstotnu stopu, koja bi vec mogla da se kosi sa nekim zemljama u EU,tek krajem ovog tisucleca. Probleme u vezi sa njenim smanjivanjem predstavljuju pre svega : potreba po okoncanju kasnjenja kod prilagodjavanja kontrolisanih cena, prelazak na posredne poreze, kasnjenje sa uvodjenjem poreza na dodatnu vrednost ( u planu je da ga se uvede tek 1999.godine) i tendencije po zamrzavanju kontrolisanih cena, iako bi se morale one sto pre osloboditi.

Mozda sada stvarno jos nije razlog za paniku, ali porast inflacije u poslednje vreme, moze da bude ozbiljna opomena. U aprilu slovenacka inflacija iznosila je 2 odst. To je vise nego u tri protekla meseca zajedno i tako iznosi zajedniski porast cena od proslog decembra do aprila 3,8%. U jednogodisnjem periodu april 1996 - april 1997 to znaci 8,2% inflacije. U maju i junu porast cena je pao (u maju je iznosio 1,3 i u junu 0,4%), ali ipak so bile cene u maju za 8,9% vise od majskihcena u prosloj godini!

Guverner Banke Slovenije dr.France Arhar u poslednje vreme upozorava pre svega na umerenost budzeta kao i na potrebu da politika prihoda i novcana politika deluju uskladjeno. Centralna banka sledi svoj dugorocni cilj, koji je cvrtija slovenacka valuta tolar i stabilizaciona politika u cemu banka vidi garanciju za siguran put u EU.Moguci tropostotni minus u budzetu prouzrokovao bi 85 milijardi tolara novog zaduzivanja. Ako bi se za tu sumu zaduzili u inostranstvu centralna banka ne bi mogla sterilizirati priliva i tolar bi apreciirao. Banka Slovenije zato cini sve da ovogodisnja ukupna inflacija ne bi bila visa od proslogodisnje, koja jeiznosila 8,8 odsto.

Analiza stanja u slovenackom ekonomskom prostoru pokazuje, da najvise uspevaju ona preduzeca u koje je ulozen i strani kapital i da je znacaj neposrednih stranihulaganja mnogo veci od onoga koji se vidi iz same kolicine tih ulaganja. Istovremeno se pojavljuje na trzistu novca stalni visak deviza, sto slovenacki tolar samo ucvrscuje. Ali, visak deviza monetarnim vlastima otezuje odrzavanje kursa. Tako se je od ovogodisnjeg maja tolar prema marki ucvrstio za 3 odsto. Tako ce verovatno biti potrebno za stalno srediti i podstreci tako odliv kao i priliv deviza u Sloveniju i to sa odgovarajucim propisima koji ce omoguciti kontrolu nad devizama. Bitni faktor za desavanje na trzistu finansija bit ce uskladjivanje budzeta i time naravno i nivo javno-finansijskog manjka. Jos prosle godine se govorilo o tome kako bi taj iznosio 0,3% drustvenog bruto produkta, a do sada se "jos prihvatljivi manjak"popeo vec na jedan posto drustvenog bruto produkta! Vecanje troskova drzave moze da ima negativne posledice tako na smanjenje narodnoprivredne stednje, dugorocni rast nemenjackog sektora i visu makroekonomsku nesigurnost.

Ugledni svetski ekonomsti kazu kako je od inflacije gora samo deflacija. Slovenci ne moraju da je se plase, tako da im je jos uvek glavni cilj, da kod jutarnjeg citanja novina mirno doruckuju bez nekih inflatornih dodataka posluzenim jelima.

Milan Povirk, AIM