SRPSKE NEKRETNINE

AIM, ZAGREB, 27.6.1997. "Svi nasi podaci pokazuju" kaze dr. Jure Radic, potpredsjednik hrvatske vlade i ministar obnove i razvitka, "da se svi Srbi koji su otisli iz Hrvatske ne kane vratiti nego ce se vratiti samo dio. Taj dio, pogledajmo istini u oci, ne prihvaca ovakvu Hrvatsku, i on se odlucuje za neki drugi zivot. Mi smo zbog toga formirali Agenciju za posredovanje u prometu nekretninama koja ce takve koji vise ne zele zivjeti u Hrvatskoj obestetiti. Na taj ce nacin doci novi ljudi koji zele zivjeti u Hrvatskoj. Uz odredjena sredstva koja cemo uloziti u obnovu, mi cemo tako u nekoliko slijedecih godina za sve gradjane Hrvatske stvoriti dolican smjestaj".

Agencija o kojoj govori dr. Radic predvidjena je "Sporazumom radne skupine o operativnim postupcima povratka" kojega su 23. travnja ove godine potpisali predstavnici hrvatske Vlade, Untaesa i UNHCR-a. Cijeli posao, dakle, dobio je i medjunarodni blagoslov. Agencija je osnovana vec dan kasnije, 24 travnja, a za njenog prvog direktora imenovan je nedavno Ivica Vrkic. Cilj Agencije je jasan: omoguciti Srbima iz Hrvatske, koji zele otici iz te drzave ili su u izbjeglistvu pa se u nju vise ne zele vracati - da se, posve legalno i bez dosadasnjih posrednika, uglavnom privatnih agencija, rijese svoje imovine. Radi se ponajprije o njihovim kucama i gospodarskim objektima, stanovima u vlasnistvu, te zemlji. Rijec je o vlasnistvu nad kojim je preuzela nadzor hrvatska drzava, posebnim zakonom koji je donesen jos 1995. godine, odmah nakon "Oluje". Taj je zakon nedavno bio predmet zestokih kritika medjunarodne zajednice, a americki ambasador u Hrvatskoj, Peter W. Galbraith, cak je najavio i njegovo ukidanje. Osnivanjem agencije, hrvatska bi Vlada dakle postigla dva cilja. S jedne strane, rijesila bi se optuzbi za konfiskaciju srpske imovine (te bi optuzbe u buducnosti mogle poprimiti i drasticniji izraz), a s druge bi legalno dobila pravo na naseljavanje, prije svega bosanskih Hrvata, ali i Hrvata izbjeglih iz SR Jugoslavije, na bivsa srpska imanja. Agencija ce na taj nacin posluziti kao instrument "humane razmjene stanovnistva" s medjunarodnom podrskom.

Kako ce, u konkretnim uvjetima, djelovati Agencija? Pomocnik ministra u hrvatskom ministarstvu obnove i razvitka, Stjepan Sterc, tvrdi da ce Srbi koji su napustili hrvatsku drzavu "i ne zele se vratiti, a imaju imovinu, moci preko agencije, koja ce jamciti svu pravnu sigurnost i logistiku, prodati ili zamijeniti svoje nekretnine." Prema njegovim rijecima, oni za tu transakciju ne moraju imati nove hrvatske dokumente (domovnicu kao dokaz drzavljanstva, prije svega) ali moraju imati dokaz o vlasnistvu nad imovinom. Agencija ce takodjer, i sama prikupljati dokumentaciju o vlasnistvu "kako se ne bi dogodile pravno neodrzive vlasnicke transakcije" sto bi znatno ubrzalo i pojednostavilo cijeli proces, jer bi se sve odvijalo "pod jednim krovom". Privatne agencije koje su se dosad bavile tim poslom - uz presutni blagoslov Ministarstva uprave i pravosudja - osnivanjem drzavne agencije bit ce iz tog posla iskljucene, osim ako ih iz zasad nepoznatih razloga, za taj posao ne angazira drzavna agencija. U privatnim aranzmanima, do osnivanja Agencije, izvrseno je - prema Stercovim rijecima - oko 2000 zamjena koje je priznalo Ministarstvo uprave i pravosudja, a legalno je prodano oko 200 imanja.

Sterc je pojasnio da ce se Agencija u tom poslu angazirati na dva nacina. Ona ce, prvo, posredovati u zamjeni onih nekretnina za koje su vlasnici sami nasli partnere u zamjeni (bit ce to de facto legalizacija zamjene, odnosno "promjene vlasnicke titule zamjenom"), ali ce i sama otkupljivati nekretnine koje ce onda - kreditiranjem ili dodjelom - stavljati na raspolaganje kome procijeni da to treba uciniti. Napustenu imovinu moci ce kupovati fizicke osobe koje imaju hrvatsko drzavljanstvo, ali i pravne osobe - i u jednom i u drugom slucaju, uz suglasnost Agencije. Uglavnom, radi se o Hrvatima iz drugih republika bivse Jugoslavije (najvise bosanskih Hrvata) koji ce imovinu vjerojatno dobijati uz pomoc povoljnih kredita ili besplatno, a ona ce u njihovo vlasnistvo prijeci za deset godina. Prema objelodanjenom drzavnom planu, u najvecoj mjeri bit ce im dodijeljena imovina s podrucja od posebne drzavne skrbi prvog stupnja - dakle, u pojasu uz hrvatsko-bosansku granicu.

Problem bi mogao nastati u procjeni vrijednosti. Drzavni je interes da srpska imanja kupi po sto nizoj cijeni, interes prodavatelja je da dobije sto vise. Isprva se govorkalo o "trzisnim cijenama", ali je takvo rjesenje gotovo nevjerojatno, tim prije sto ce - po Radicevim rijecima - procjenu vrijednosti srpske imovine "raditi sluzbe Agencije cije je ustrojstvo u tijeku". U tim ce sluzbama uglavnom biti gradjevinski i pravni strucnjaci. Po njegovu misljenju, ta imovina "ne bi trebala biti obezvrijedjena, ali je sigurno da imovina na ratnim prostorima ima drugaciju vrijednost od imovine npr. u Opatiji. Postoje neki trzisni odnosi. Znam da se i dosad i u podrucjima koja su prije bila okupirana ta imovina prodavala i mimo Agencije. Cijene utvrdjuje trziste i zna se posto se nesto moze prodati, a posto kupiti". Cini se da ce kvadrat stambenog prostora, u najboljem slucaju, vrijediti par stotina maraka.

Prema Radicevoj izjavi, imovinu ce moci prodavati ne samo Srbi iz Hrvatske, vec ce Agencija posredovati i "u prodaji imovine gradjana SRJ koji sada imaju imovinu u Hrvatskoj". Gradjani Jugoslavije koji imaju npr. vikendice u Hrvatskoj odsad se vise nece obracati Ministarstvu uprave i pravosudja nego izravno Agenciji, s papirima o vlasnistvu nad nekretninama koje zele prodati ili zamijeniti.

Agencija ce, nadalje, ustanovljavati nalazi li se pojedini objekt pod hipotekom, za sto ce dobijati podatke od hrvatskih banaka. Prema onome sto se dosad zna o radu Agencije, osim dokaza o vlasnistvu, za prodaju ili zamjenu morat ce biti ostvaren jos jedan vazan preduvjet. Ukoliko su kuce koje bi trebale biti prodane ili zamijenjene prazne, stvar ce ici razmjerno glatko. Dobit ce rjesenje od Agencije, kao i procjenu vrijednosti. No, ukoliko je u njih vec netko naseljen, pravni status imovine nece se moci mijenjati dok imovinu ne napuste njeni korisnici. Za posredovanje i prodaju imovine, Agencija nece uzimati nikakvu proviziju, placat ce se samo "uobicajene pristojbe i metrijalni troskovi".

Hrvatska Vlada najavila je, nadalje, da ce se ostecena ili porusena imovina obnavljati - bez obzira na to tko je njezin vlasnik, a ukoliko vlasnik zeli prodati razrusenu kucu, Agencija ce mu ponuditi odredjenu svotu novca. "Na njenim je vlasnicima da tu cijenu prihvate ili odbiju", kaze Sterc, uz dodatak kako oni isto tako mogu cekati obnovu i tek je onda prodati. Obzirom na brzinu kojom je obnova dosad tekla, medjutim, za takvo ce se rjesenje odluciti vjerojatno minimalan broj zainteresiranih.

Agencija ce, kako bi se cijeli posao pojednostavio, osnovati svoje podruznice i u Saveznoj Republici Jugoslaviji, u hrvatskom Podunavlju, a planira se osnivanje podruznice i u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Zainteresirani ce u tim podruznicama moci dobiti sve potrebne obrasce, informacije o prodaji, zamjeni ili naknadi za imovinu. Sve potrebne informacije davat ce i hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu. Za cijeli taj posao s imovinom Agencija ce trebati, prema procjenama hrvatske vlade, punih milijardu maraka. Taj novac drzava planira namaknuti iz budzeta, ali i iz drugih izvora (javne obveznice, prodaja drzavnih poduzeca i sl.), o cemu bi uskoro trebala biti donesena odluka na najvisoj razini. Tesko je ipak povjerovati da ce osiromasena drzava uspjeti iscijediti cak milijardu maraka za jedan posve neprofitan posao.

Prema sadasnjim procjenama rad Agencije - a time i opisani uvjeti za prodaju ili zamjenu vlasnistva - nece biti vremenski ograniceni, vec ce Agencija raditi sve dok za to bude potrebe. Zasad, Agencija je zaprimila oko 2400 zahtjeva za prodaju ili zamjenu, a samo iz Iloka prosli se tjedan prijavilo 320 srpskih porodica koje zele prodati svoju imovinu, te otici iz Hrvatske. Kako ce Agencija funkcionirati u praksi, pokazat ce slijedeci mjeseci kada ce se prikupiti najveci broj ponuda za prodaju ili zamjenu imovine.

BORIS RASETA (AIM)