Ko puca na Crnu Goru?

Pripremanje unitarne SRJ

podnaslov: Zastra{ivanja albanizacijom, vojnom silom, izgladnjivanjem, koja Beograd i njegovi vrijedni crnogorski poltroni praktikuju u posljednje vrijeme, razlikuju se od dosada{njih u tome {to su usmjerena na pripremanje takvih okolnosti pod kojima bi unitarna SRJ (zapravo Srbija) ostala "bez alternative"

Text: "Ja o tome nemam pojma" - tako ili u tom smislu je odgovorio general-pukovnik Mom~ilo Peri{i}, na~elnik General{taba VJ, kada je premijer Milo \ukanovi} protestvovao zbog nedavne pucnjave u Bokokotorskom zalivu. Pod izgovorom da sprije~ava "ilegalno prela`enje granica Crne Gore i {verc roba" ratna mornarica je osula paljbu na konvoj sa tovarom cigareta u "reeksportu". Vojska je, dodu{e, prije nekoliko dana demantovala javnu informaciju o ovoj pucnjavi i tako poku{ala da stvar zata{ka. Vjerovatno je mornarica u pretjeranoj revnosti "omanula". Naime, hici su ispaljeni na tovar za koji je dozvolu izdala Savezna vlada i to u blizini Prevlake (gdje ina~e ratna mornarica i do~ekuje "{vercere"). Ipak, to nije sve. Kako nas je obavijestio i jedan skup{tinski poslanik iz Ulcinja, izgleda da mornarica VJ puca na sve strane, pa i prema brodovima koji se kre}u ka pristani{tima u Baru i Ulcinju. A odgovor na pitanje za{to se to radi - postaje sve o~igledniji.

Ko je dao nalog da se puca? Moe li se odgovor naslutiti iz onoga {to je nedavno jedan beogradski list objavio kao sadraj razgovora na posljednjoj sjednici Vrhovnog savjeta odbrane, gdje su pored vojne inteligencije prisustvovali i Slobodan Milo{evi}, Zoran Lili}, Momir Bulatovi} i njegov vjerni prezimenjak Pavle? Na ovoj sjednici su uigravani stavovi prema nekim aktuelnim politi~kim pitanjima. Prisutni su jedni druge ubje|ivali da Crnom Gorom vladaju kriminalci i profiteri, da su policija i DB Crne Gore u njihovoj slubi, da }e Ustav SRJ biti svakako promijenjen, a Vojsci je dato do znanja da }e njen materijalni poloaj biti naglo popravljen - i to dugoro~no - "kako bi se unutra{nja politi~ka situacija dovela na zadovoljavaju}i nivo". Da ne bi ostao ni tra~ak sumnje u to da se pod "unutra{njom politi~kom situacijom" podrazumijeva predizborna atmosfera u Crnoj Gori, vi{e puta je sugerisano da je nastupio trenutak kona~nog obra~una sa dijelom crnogorske "vladaju}e garniture".

Stavljanje Crne Gore van zakona po~elo je preotimanjem crnogorskih {vercerskih poslova od strane Milo{evi}a, ~lanova njegove porodice i saradnika. Prvo su zaposjednuti naftni, a potom duvanski kanali. Onda su, posredno, na udaru na{la i najve}a crnogorska preduze}a: Luka Bar, Zeljezara Niksic, Djeljeznicca Crne Gore...

Izme|u Crne Gore i Srbije je uspostavljena naj~vr{}a carinska kontrola. Sada je putnicima na prelazima kod Brodareva i Prijepolje dozvoljeno da u Srbiju unesu najvi{e, na primjer, dvije {teke cigareta. Po{to se "vi{ak" roba tamo zaplijeni, prodaje se u Srbiji, gdje im raste cijena i do 30 osto iznad one za koju se ona prodaje u Tuzima. Time se upotpunjava zarada od otima~ine koju u Srbiji vr{e Mihalj Kertes i njegovi carinici. "Privremeno" otimanje deviza pojedincima i firmama, ~ak i stranim dr`avljanima koji napu{taju teren Srbije u Kertesov sef je donijelo vi{e miliona maraka. Umjesto da taj novac bude upla}en u NBJ, a zapisnik o razlozima oduzimanja i oduzetim koli~inama poslat Saveznom deviznom inspektoratu, on ostaje u Kertesovoj kasi.

Glad za novcem je nezasita i - {to su izbori blii - sve ve}a. Treba finansirati kampanju, potkupiti politi~ku podr{ku, pobolj{ati materijalni poloaj VJ, isprepadati politi~ke protivnike i onemogu}iti ih da u~ine to isto. To zna~i da bi se carinarska strategija iz Srbije mogla pro{iriti i na Crnu Goru. Nastojanje da na crnogorskim carinama pruzme potpunu kontrolu pokazao je Kertes i inicijativom za smjenjivanje Boidara Laki}a, upravnika carine u Baru, a kako saznajemo, zategao je odnose i sa Radusinovi}em, upravnikom carina u Podgorici. Sada je slu~aj Laki}a u postupku. Neki tvrde da je prijedlog da se on smijeni dao li~no Momir Bulatovi}. To nije nevjerovatno jer je Predsjednik, naro~ito u posljednje vrijeme, pokazao izrazitu sklonost da u javnim ustanovama zapo{ljava samo sebi drage osobe. Jo{ jasnije je da su Kertes, Bulatovi} i VJ oka~eni o iste konce: dok prvi svom silom nastoji da pomo}u svojih ljudi preuzme kontrolu nad carinama u Crnoj Gori, zvani~ne prelaze Bulatovi} dri zatvorenim do daljnjeg, a tamo gdje ih nije mogu}e "opravdano" zatvoriti, neprohodnost obezbje|uje VJ.

"Grani~ari rade samo ono {to je zakonom odre|eno", kae jedan visoki oficir VJ koji jeelio da ostane anoniman. Prema zakonu grani~ari su zadueni za 100 metara {iroki grani~ni pojas, a izvan njega, prema unutra{njosti, zemlja je u nadlenosti policije. Prije desetak dana je formirano i koordinaciono tijelo od predstavnika policije, vojske i carine, a zadatak im je onaj gore pomenuti: "da sprije~e ilegalno prelaenje i {verc roba preko granice u Crnu Goru". Tako je pored grani~nih, VJ angaovala i "specijalne jedinice ratne mornarice", a MUP plovnu i specijalnu jedinicu i povremeno helikopter za patroliranje nad Skadarskim jezerom. Ali, iako kae da je njihova saradnja sa policijom dobra, ovaj vojni izvor tvrdi da policija ni{ta ne preduzima povodom prijava koje im dostavljaju. U VJ su ubje|eni da }e se {verc sprije~iti tek onda kada to odlu~i drava, onako kako je to ve} jednom i uradila, neposredno prije krize u Albaniji. Dovoljno je bilo otvoriti redovne grani~ne prelaze.

Tako ni pomenuta saradnja izme|u vojske i policije u Crnoj Gori nije ubjedljiva, jer vi{e li~i na uzajamno kontrolisanje i nedostatak povjerenja. Na to upu}uje i ~injenica da se {verc odvija nesmanjenim tempom. Po{to ni vojska, ni policija ne sustiu brze glisere kojima se robe prevoze preko Skadarskog jezera, niti na kotrabandiste pucaju, tu{ka pijaca je nakon kratkog perioda robne su{e ponovo oivjela. Ali ova trgovina ne prijeti punjenjem crnogorske dr`avne kase.

O~igledno je da uvo|enje vanrednog stanja na granicama treba ne~im opravdati. Privatnom {vercu iz Albanije se zbog toga moe progledati kroz prste, ali stvari stoje druga~ije kada je u pitanju dravni {verc, tzv. reeksport i tranzit koji je svojevremeno organizovala i fakti~ki - kao neformalni privredni sektor, zajedno sa sivom ekonomijom - ozakonila politi~ka vrhu{ka DPS. Tada se vladaju}a trojka jo} drala za ruke, a penzioneri su je nepokolebljivo izglasavali na izborima. Sada, je trojka duboko podijeljena a penzionere, izgleda, valja zamjeniti vojskom, koja je pouzdanije i homogenije "glasa~ko" tijelo. Sada u Fondu PIO ne mogu vise crnogorskim penzionerima da obe}aju i garantuju redovnu isplatu penzija. Prije neki dan izdato je obavje{tenje da se novac za penzije ne da sakupiti, da }e penzija moda i biti, ali ka'}e - ne znamo.

Sve ovo pokazuje da su granicarske igre zapravo politicka prepucavanja
i da se vode na liniji razmirica izme|u zava|enih strana: s jedne, Milo{evi}a i Bulatovi}a, a s druge, \ukanovi}a i Marovi}a. Od kada je Pavle Bulatovi} u Podgorici na sjednici Op{tinskog odbora DPS javno priznao da je izgubljena Momirova prednost u Glavnom odboru partije, na drugoj strani se javila misao da oslanjanjem na VJ i bjeanjem u Milo{evi}eve skute predsjednik Crne Gore zapravortvuje svoje saborce i sra~unato diskredituje funkciju Predsjednika drave. Na novom radnom mjestu u unitarnoj SRJ ta funkcija mu i onako ne bi ni{ta zna~ila. Zato se u DPS sad pitaju: ne radi li se ovdje o izdaji interesa Crne Gore i nije li se savezna drava uklju~ila u njeno ekonomsko iscrpljivanje?

I do sada se svaki - stvarno ili fiktivno - autonomni potez Crne Gore u Beogradu do~ekivao na no. Ali zastra{ivanja albanizacijom, vojnom silom, izgladnjivanjem, koja Beograd i njegovi vrijedni crnogorski poltroni praktikuju u posljednje vrijeme, razlikuju se od dosada{njih u tome {to su usmjerena na pripremanje takvih okolnosti pod kojima bi unitarna SRJ (zapravo Srbija) ostala "bez alternative". Prema svemu re~enom, te{ko da }e se pucanjem na Crnu Goru posti}ieljeni cilj. Ne toliko zbog toga {to su gra|ani i vladaju}i politi~ari u Crnoj Gori eljni odvajanja od Milo{evi}eve Srbije (a trebalo bi da jesu), nego zbog toga {toedan ide da pije tamo gdje vode ima.

Goran VUJOVI]