PROGAMI POVRATKA IZBJEGLICA

KAKO KUCI?

AIM, SARAJEVO, 26.05.97. Stvaranjem minimalnih uslova za povratak bh. gradjana iz inostranstva, te sve vecim pritiskom, posebno evropskih zemalja za konacnim otpocinjanjem takvog programa, u BiH krajem marta prosle godine formirana je radna grupa za repatrijaciju (RWG). Ona djeluje i danas, a cine je UNHCR, IOM, Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije BiH, IFRC i SFOR. Memorandum o saradnji, potpisanom mjesec dana kasnije izmedju UNHCR-a i IOM-a, medjunarodnoj organizaciji za migracije dodijeljena je "odgovornost za koordiniranje svih operativnih i logistickih aspekata organizacije dobrovoljnih povrataka bh. izbjeglica koje trenutno borave u zemljama - domacinima van regiona bivse Jugoslavije".

Prakticno, to bi znacilo organizaciju njihovog prevoza, pomoc tokom putovanja, tranzitni smjestaj i pribavljanje svih neophodnih odobrenja i dokumentacije za putnike i prtljag. IOM, medjutim, u tom pogledu otisao je i nesto dalje. Ova organizacija danas u BiH provodi cetiri programa povratka bh. izbjeglica - program generalnog povratka (REAG program), dodatni program za povratnike, tzv. GARP program, program povratka strucnih kadrova (RQN) i program medicinske rehabilitacije.

Reintegration and Emigration Programme for Asylumseekers in Germany (REAG) namijenjen je svim bosanskim izbjeglicama (licima koja su zatrazila azil i izbjeglicama sa statusom privremene zastite) koji se dobrovoljno vracaju u zemlju, bez obzira na njihovu ekonomsku situaciju. Program finansira Vlada Njemacke i pojedine savezne drzave, a podrazumijeva finansijsku pomoc, neophodnu za pokrivanje troskova putovanja, bilo da se radi o putovanju autobusom, vozom, avionom ili privatnim kolima. Dakle, sve izbjeglice koje konkurisu na koristenje ovog programa imaju pravo na pomoc od 150 DEM za odrasle osobe i 75 DEM za svako dijete, s tim sto ukupna pomoc ne moze preci sumu od 750 DEM po familiji. Uslov za koristenje programa je da se izbjeglica dobrovoljno vraca u zemlju, sto prakticno znaci posjedovanje vazece dozvole boravka, tzv. duldunga, i dozvole za prelazak granice, kao i vazeceg pasosa. Molbe se mogu podnijeti samo preko udruzenja dobrovoljnih organizacija za socijalni rad, lokalnih ili regionalnih uprava ili UNHCR-a. Ukoliko takva organizacija ne postoji u sadasnjem boravistu izbjeglice, zainteresovani se mogu javiti direktno IOM-ovom uredu u Bonnu.

Drugi program pomoci (GARP program) namijenjen je pomaganju reintegracije povratnika po njihovom dolasku u BiH. Namijenjen je uglavnom kandidatima koji imaju pravo na socijalnu pomoc ili onima cije zarade nisu vise od sredstava dodijeljenih u vidu socijalne pomoci. Program obezbjedjuje jednokratnu pomoc od 450 DEM po odrasloj osobi i 225 DEM po djetetu, a isplacuje se po povratku u IOM-ovim uredima u BiH. Trenutno postoje dva takva ureda u Sarajevu i na Palama, a ovih dana treba da zapocne sa radom i ured u Bihacu. I ovdje postoji limit od 1.350 DEM po familiji, s tim sto se program sastoji iz vise komponenti, te su moguce varijacije.

Svaka savezna pokrajina u Njemackoj, pored ovog programa moze organizovati i zasebnu pomoc povratnicima. Takav je slucaj u pokrajini Nort Rhine - Westphalija, koja obezbjedjuje pomoc nezavisno od GARP programa.

Za razliku od navedenih, Program povratka kvalifikovanih kadrova (RQN) namijenjen je kako izbjeglicama u Njemackoj, tako i svim bh. izbjeglicama u Evropi, pa i u svijetu. Finansiran od strane medjunarodne zajednice, program podrazumijeva pomoc pri zaposljavanju, ali i tehnickoj opremi neophodnoj za rad. Od novembra prosle godine, kada je nastao, na ovaj nacin zaposleno je 84 kandidata, dok je za prijavu stiglo vec oko 700 ponuda za zaposljavanje. U sljedece tri godine, koliko ce biti prisutan u BiH, RQN program zaposlice, prema proracunu, 1000 kvalifikovanih kadrova.

U bliskoj saradnji sa Vladom BiH, IOM je identifikovao oblasti prioritetne za rekonstrukciju zemlje u kojima je posebno izrazen nedostatak kvalifikovanog kadra. Prema procjenama u tom pogledu najugrozenije su oblasti zdravstva, obrazovanja, gradjevinarstva i industrije, kao i privatno poduzetnistvo. Iako ova zanimanja imaju prioritet pri zaposljavanju, to medjutim ne znaci da se strucnjaci iz drugih oblasti ne mogu javiti na konkurs.

Osnovna svrha RQN programa je spajanje kvalifikovanih strucnjaka koji se trenutno nalaze u inostranstvu, sa institucijama koje imaju otvorena radna mjesta, a koje nisu u mogucnosti da pronadju adekvatnog radnika unutar zemlje. Korist od programa, osim zaposlenog, ima i poslodavac koji, osim sto dobije radnika, ima pravo i na konkurisanje za tehnicku opremu, i to u visini do 7.000 DEM po zaposleniku. Sredstva su namijenjena nabavci neophodne opreme i materijala vezanih za kandidatovu struku, a njihov izbor u potpunosti prepusten poslodavcu i kandidatu. Osim toga, predvidjena je i pomoc u plati, i to u iznosu od 450 DEM za punu godinu, sto bi ustvari predstavljao maksimum koji poslodavac mora isplatiti svakog mjeseca svome radniku. Ukoliko taj iznos, medjutim, ne pokriva bruto platu, institucija - posladavac je duzan nadoplatiti razliku.

Strucnjaci koji posjeduju dokaze o svojoj kvalifikaciji mogu konkurisati za zaposljavanje preko ovog programa tako sto ce popuniti formular koji se tice njihove biografije, a koji se mogu nabaviti preko IOM-ovih ureda, kao i vecine organizacija u zemlji - domacinu koja se bavi pitanjima izbjeglica. Na slican nacin konkurisu i poslodavci, s tim sto u ove urede dostavljaju obrazac ponude za zaposljavanje koji se zatim unosi u RQN-ovu bazu podataka. Na osnovu spiska kandidata za zaposljavanje odabir vrsi iskljucivo poslodavac. Predvidjena je i mogucnost trazenja konkretnog kandidata koji se nalazi van zemlje, a kojeg IOM zatim obavjestava o ponudi Ukoliko se utvrdi da je neophodna, IOM takodjer moze pruziti i dodatnu finansijsku pomoc za radnika prilikom povratka i smjestaja.

Program RQN otvoren je i za samo-zaposlenja, kvalifikovane kandidate koji zele da osnuju vlastiti biznis u BiH ili koji zele da postanu partneri u vec postojecim firmama.

U okviru IOM-ovog programa medicinske pomoci trenutno funkcioniraju dva projekta - program medjunarodnih timova i program medicinskih evakuacija, dok se prvi rezultati novog Projekta za poboljsanje zdravstvenih usluga ocekuju vrlo brzo. Projekat je namijenjen medicinskom osoblju koje se trenutno nalazi u Norveskoj, ali i onima koji su se vec vratili u zemlju. Lokalnog je karaktera i odnosi se samo na radnike koji bi po povratku bili zaposleni u Mostaru, Sanskom Mostu i Kljucu. Prednost pri konkurisanju imace doktori, medicinske sestre, stomatolozi, farmaceuti, babice i labaratorijski tehnicari, a ugovor za zaposlenje na najmanje sest mjeseci, nakon cega je otvorena mogucnost povratka u Norvesku. Pravo na konkurisanje imaju sve izbjeglice sa odgovarajucom strucnom spremom u ovoj zemlji.

Uporedo sa ovim aktivnostima, u zemlji djeluje i IOM-ov program medjunarodnih strucnih timova koji radi na obuci zdravstvenih radnika u oblasti anesteziologije, ginekologije, oftamologije i gastroskopije. Ovi timovi trenutno su operativni u Brckom, Sarajevu i Mostaru, a u planu je prosirenje na Sanski Most, Kljuc, Lukavac i Gorazde.

IOM-ov program medicinskih evakuacija trenutno prima zahtjeve samo za veoma slozne oftamoloske, ortopedske i otorinolaringoloske tretmane.

Zana ANDRIJEVIC