MALO JA, MALO TI

`

Momir protiv Mila: Cija ce biti tajna policija

AIM, Podgorica, 20. 5. 1997.

Pravi politicki rat izmedju crnogorskog predsjednika Momira Bulatovica i premijera Mila Djukanovica oko toga ko ce kontrolisati Sluzbu drzavne bezbjednosti dobice epilog na tekucem zasijedanju Skupstine Crne Gore. Posto je premijer Djukanovic odbacio sve zahtjeve predsjednika Bulatovica da ukloni sefa Sluzbe drzavne bezbjednosti Crne Gore Vukasina Marasa, crnogorski predsjednik je bitku prebacio na demokratsko polje: predlozio je formiranje Drzavnog savjeta za bezbjednost.

Predsjednik Bulatovic je preko sebi bliskih poslanika vladajuce stranke Zorana Zizica i Srdje Bozovica predlozio da poslanici crnogorskog parlamenta na tekucem zasijedanju usvoje zakon o formiranju Savjeta za kontrolu rada Sluzbe drzavne bezbjednosti, kao samostalnog drzavnog tijela. Predsjednik Savjeta bio bi aktuelni predsjednik drzave, a clanovi: predsjednik crnogorskog parlamenta, premijer, predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Odbora za kontrolu rada Sluzbe drzavne bezbjednosti Skupstine RCG.

"Savjet bi predstavljao politicko - konsultativno usmjeravajuce drzavno tijelo ciji djelokrug bi obuhvatao pitanja razmatranja poslove drzavne bezbjednosti i globalno uskladjivanje i usmjeravanje ove sluzbe", navode njegovi formalni predlagaci, Zoran Zizic i Srdja Bozovic.

Predsjednikove udarne pesnice, bivsi i sadasnji potpredsjednici Skupstine Crne Gore, Srdja Bozovic i Zoran Zizic, po sistemu vezane trgovine poslanicima crnogorskog parlamenta predlazu i formiranje Odbora za kontrolu rada Sluzbe drzavne bezbjednosti. Taj odbor bi, ukoliko se usvoji njihov prijedlog, djelovao tako sto bi od Savjeta za bezbjednost, a ne od MUP-a, zahtijevao "pruzanje informacija i izvjestaja o primjeni metoda i sredstava SDB, kada ocijeni da su njima ugrozene slobode i prava covjeka". Dakle, Bulatoviceva sitna politicka podvala, sa mogucim krupnim politickim posljedicama, sastoji u tome sto visestranacki parlamentarni Odbor ne bi mogao direktno da nadzire i kontrolise rad tajne policije, vec bi to radio preko njegovog Savjeta.

Na Predsjednikov pokusaj da Sluzbu drzavne bezbijednosti vrati u svoje skute prvi je reagovao sadasnji vlasnik Milo Djukanovic. Uoci pocetka zasijedanja crnogorskog parlamenta Djukanovic je britanskom BBC energicno izjavio: "Prijedlog da se Sluzba drzavne bezbjednosti stavi pod kontrolu predsjednika Republike apsolutno je neustavan! Zbog toga takva inicijativa, sasvim sigurno, ne moze biti prihvacena".

No, par dana kasnije Djukanoviceva Vlada dala je saglasnost na takvu inicijativu. "Predlozenim zakonom ne dovodi se u pitanje samostalnost organa drzavne uprave, imajuci u vidu da Savjet za bezbjednost, prema ponudjenim rjesenjima ima funkciju globalnog uskladjivanja i usmjeravanja poslova drzavne bezbjednosti", istice se u misljenju Vlade RCG.

Prvog dana skupstinskog zasijedanja opozicija se zestoko suprostavila prijedlogu zakona o Savjetu za bezbjednost. "Ovdje se radi o kontroli nad policijom unutar vldajajuce stranke. Iako predlagac tvrdi da drzavni savjet ne bi bio drzavni organ u samom prijedlogu decidno pise da se radi o drzavnom tijelu", istakao je Dragan Soc, poslanik opozicione koalicije Narodna sloga, izrazavajuci cudjenje zasto Vlada ne brani svoje ustavne nadleznosti.

Stefan Susic, poslanik Narodne stranke zatrazio je da se prijedlog Zakona povuce iz procedure smatrajuci da je formiranje drzavnog Savjeta za bezbjednost neustavno. Slavko Perovic, lider Liberalnog saveza Crne Gore, takodje je osporio ustavno osnov takve inicijative. "To sto je Vlada dala saglasnost na takvu neustavnu inicijativu, mirise na unutarpartijski kompromis zaracenih strana", zakljucuje Perovic. On je, takodje, predlozio da poslanici crnogorskog parlamenta prihvate prijedlog opozicije o formiranju parlamentarnog tijela za kontrolu drzavne bezbjednosti.

Da reformski nastrojeni Djukanovic tesko mijenja svoj odnos prema opoziciji govori i cinjenica da je njegova Vlada vec odbacila novi prijedlog Narodne sloge da crnogorski parlament formira visestranacku "Komisiju za nadzor nad radom Sluzbi drzavne bezbjednosti i drugih zastitno - obavjestajno - informativnih sluzbi".

"Prijedlog nije saglasan sa Ustavom i principima podjele vlasti", lakonski je zakljucila Vlada.

Sa takvim misljenjem Vlade nije saglasan Predrag Popovic, predsjednik Poslanickog kluba Narode sloge: "Razlog zbog kojeg opozicija vec peti put predlaze uspostavljanje Komisije za nadzor nad Sluzbom drzavne bezbjednosti lezi u cinjenici da je Crna Gora jedina drzava u Evropi koja nema visestranacko parlamentarno tijelo koje nadzire i kontrolise rad tajne policije. U prijedlogu Narodne sloge precizno je navedeno da Komisija treba da nadzire rad Sluzbe drzavne bezbjednosti, kao i svih drugih sluzbi koje se bave zastitno - obavjestajno - informativnom djelatnoscu na teritoriji Crne Gore. Dakle, nas cilj nije, kako to Vlada u svom saopstenju navodi, preuzimanje poslova iz djelokruga njenih Ustavom zajamcenih nadleznosti, vec samo nadgledanje i kontrola Sluzbe drzavne bezbjednosti", precizira Popovic.

Zanimljivo: jos u vrijeme Josipa Broza Tita bilo je Ustavom definisano postojanje nadleznih skupstinskih tijela za kontrolu rada Sluzbe drzavne bezbjednosti. Medjutim, novokomponovani demokrati predvodjeni Bulatovicem i Djukanovicem potrudili su se da Crnu Goru oslobode tog "komunistickog nasljedja" i da promjenom skupstinskog Poslovnika i drugih zakonskih akata, pocetkom devedesetih, ukinu takvo tijelo. Vladajuca stranka na celu sa Bulatovicem i Djukanovicem je pet puta arogantno odbijala prijedloge opozicije da se formira visestranacko parlamentarno tijelo za kontrolu rada tajne policije sa uvijek istim obrazlozenjem: "Prijedlog nije saglasan sa Ustavom i principima podjele vlasti".

U svakom slucaju poslanicima crnogorskog parlamenta su, zasad, ponudjena na usvajanje dva prijedloga za kontrolu rada tajne policije: Bulatovicev i opozicije. Bulatovic, ocito je, pokusava da formiranjem "paradrzavnog" Savjeta za bezbjednost i njemu potcinjenog Odbora vrati svoju apsolutnu kontrolu nad radom crnogorske tajne policije. Opozicija, s druge strane, plaseci se zloupotreba tajne polcije i rukovodeci se demokratskim nacelima predlaze formiranje parlamentarnog tijela koje ne bi upravljalo "politickom policijom" nego bi samo nadgledalo i kontrolisalo njen rad. Svoju opciju, naravno, ima i premijer Djukanovic. On ocigledno pokusava da zadrzi Sluzbu drzevne bezbjednosti samo pod svojom kontrolom.

Ukoliko poslanici crnogorskog parlamenta usvoje prijedlog predsjednika Bulatovica to ce biti najbolji znak da Djukanovic gubi politicku bitku u vrhu vladajuce partije i drzave.

Seki Radoncic

AIM Podgorica