"MASOVKE" PONOVO U IGRI

AIM, Skopje, 07.05.1997

Ako je nekome, kao porucen, dosao uskrsnjoprvomajski tajm- aut, onda su to makedonske politicke partije, buduci je odmah poslije, bezmalo pa desetodnevnog, praznovanja natupio zestoki presing koji bi mogao zavrsiti vanrednim parlamentarnim izborima i, vrlo vjevovatnom, promjenom ovdasnjeg politickog ambijenta. U prvim majskim danima, naime, premijer Branko Crvenkovski, inace i lider vladajuceg Socijaldemokratskog saveza, zapoceo je davno obecani dijalog sa svim makedonskim partijama u vezi sa paketom izbornig zakona a, prema ocekivanjima makedonske opoziocije, i datumom prijevremene provjere birackog povjerenja.

 Premijerov potez, naravno, naisao je na punu podrsku vecine

relevantnih politickih cinilaca, mada su koalicioni partneri u izvrsnoj vlasti - albanska Partija demokratskog prosperiteta i Socijalisticka partija - bili naglaseno suzdrzani u svojim prvim reakcijama. Najugledniji albanski politicar, lider PDP Abdurahman Aliti (Abdurrahman Aliti), samo je izjavio kako je odluku Crvenkovskog primio k znanju, naglasavajuci da njegovoj partiji odgovara da se i buduci poslanici biraju prema proporcionalnom sistemu. Previse govorliv nije bio ni "socijalisticki" funkcioner Jovan Lazarov. Za ove dvije partije sto, same smatraju konstruktivno mada ih bije glas da je to samo ritualno, participiraju u makedonskoj vlasti, pitanje vanrednih izbora i nije posve bitno. One niti ih prizivaju, niti su u tom smislu izlozene pritiscima. Koalicioni partneri znaju da je pitanje prijevremene elektorske procedure iskljucivi problem SDSM, najuticajnije partije na vlasti koja samostalno ima vecinu u Parlamentu. Zato su "pedepeovci" i "socijalisti" u ovome trenutku vise zabavljeni skorom rekonstrukcijom Vlade i partijskim ambicijama i obavezama u vezi sa tim. Branko Crvenkovski je, naime, zbog niz afera otvorenih poslednjih novonastalih personalnih rupa u drugim oblastima, prisiljen temeljito provjeriti vrh drzavne administracije. Ovdje se smatra kako jedino tako moze sacuvati vjerodostojnost i ojacan uci u novi izborni krug, racunajuci i pocetne korake koje upravo pravi.

Kako to i dolikuje najnovijem rasporedu politickih snaga, Crvenkovski seriju medjupartijskih dijaloga zapocinje sa Ljupcetom Georgievksim, prvakom desnicarske VMRO-DPMNE, partije koju vlast uporno optuzuje za radikalni nacionalizam. Mada se Georgievski, zbog navodnih izbornih falsifikata, povukao sa poslednjih izbora, pa njegova partija nema svoje predstavnike u drzavnom Sobranju, VMRO je ostao najuticajnija opoziciona stranka, sto je dokazala brojem glasova na jesenjim lokalnim izborima, a on sam ostao je prvi covjek svekolike opozicije. Razgovori Crvenkovski- Georgievski ce, prema ocekivanjima, na samom pocetku definisati polozaje pozicije i opozicije, a svi drugi kontakti, ma koliko to tesko palo nekolicini ovdasnjih politicara, mogu biti samo derivacije koje, u najboljem slucaju, ucvrscuju "pul" pozicije jednoj ili drugoj strani.

Svjestan ove cinjenice Ljupco Georgievski je isti dan kad je dosla premijerova inicijativa, sazvao konferenciju za stampu na kojoj je reanimirao svoje ranije prijetne za sazivanje svemakedonskog socijalnog protesta. Mada je u pomenutom razgovoru sa novinarima pokusao stvoriti dojam da se radi o pukom slucaju, bilo je vise nego ocigledno kako Georgievski ima ambiciju da nametne vlastiti stil igre vec na samome pocetku i stekne prednost pocetnog udarca. Lider VMRO-DPMNE-a je, prije nekih mjesec i po, dakle kad je Crvenkovski najavio, razvojem dogadjaja vec prilicito kompromitoavnu, "cistku" u vezi sa propalom stedionicom TAT iz Bitola, suspendovao vec zakazani generalni strajk, kako bi premijeru dao priliku da svoja obecanja i ispuni. PO svemu sudeci prvi ministar nije ispunio ocekivanja Ljubceta Georgievskog, ruku na srce, ni najveceg dijela makedonske javnosti. Do sad obnarodovane cinjenice o bitolskoj finansijskoj piramidi u kojoj je, prema procjenama, propalo vise od 1000 miliona maraka, ukazuju kako, mimo nekih indicija, u aferu nije umijesan niko od premijerovih najblizih saradnika, osim supruge ministra za gradjevinarstvo koji je zbog toga podnio ostavku. Isto tako, Vlada pokusava sanirati problem tako sto je predlozila Zakon o stedionicama u stecaju, ali je malo vjerovatno da ce u tome uspjeti. Makedonski "le(iks)specilais", naime, podrazumjeva samo djelimicno servisiranje dugova, ali to ne zadovoljava oko 20 hiljada prevarenih stedisa. Oni jednostavno hoce "sve". Ne interesuje ih kako, nego odmah. Sa druge strane, pomenuti zakon poseze za budjzetskim sredstvima, cime su "osteceni" svi gradjani Makedonije, a smatraju ga diskriminatorskim i prema velikom broju gradjana kojima drzava, po osnovu takozvane stare stednje, duzi oko milijardu dolara i jos nije nasla nacina da ih obesteti.

U medjuvremenu, eskalirala je i kriza u haoticnom zdravstvu zbog cega je nadlezni ministar Ilija Filipce, na odusevljenje javnosti, konacno odstupio. Pored svega, svjetlost dana ugledali su i podaci o enormnim troskovima drzavne administracije, u siromasnim drustvima uvijek upitnih javnih davanja, koja se mjere brojkom od 400 miliona maraka u protekle tri godine, sto se cijeni ogromnim nerazmjerom u odnosu na mogucnosti, pa makar da je sve bilo po slovu pozitivnih propisa. Trazeci uporiste u ovim cinjenicama VMRO-DPMNE pozvao je vlastito clanstvo i sve nezadovoljnike da se na centralnom skopskom trgu okupe 15.maja. Makedonci do sada, doduse, nisu pokazali preveliko odusevljenje "masovkama", ali ovaj put bi mogli podleci izazovu, tim prije sto je i VMRO predano uvjezbavao "rad sa masama". Georgievski jamacno racuna kako bi sa nekoliko desetina hiljada mitingasa Crvenkovskog pritjerao u tjesnac, ali i premijer je, u nekoliko navrata, pokazao kako mu je i najmanji prostor dovoljan za dobitnicki manevar. PO svemu sudeci, niti je Georgievski dovoljno jak da prema nekim komsijskim receptima srusi vlast, niti je Crvenkovski naivan da padne na ulici, ali ce i jedan i drugi morati respektovati uspjesnost petnaestomajskog Vmroovskog hepeninga i prema tome odmjeravati svoje buduce poteze.

BUDO VUKOBRAT