BOSNJACKO POLITICKO OKUPLJANJE

SDA KRESE OPOZICIJU

* Stvaranjem cetvoroclane stranacke koalicije pod svojom kontrolom, SDA je definitivno otklonila opasnost od Silajdzicevog opozicionerstva

AIM, SARAJEVO, 06.05.97. Politicka javnost u Bosni i Hercegovini, posebno na podrucju pod dominacijom bosnjackih snaga, ovih dana je zaokupljena najavama stvaranja jedne nove koalicije koja bi pred septembarske lokalne izbore trebala da doprinese homogenizaciji bosnjackog politickog uma, ali i nacionalnog glasackog tijela. Planirano je da se pod kapom Stranke demokratske akcije (SDA) okupe jos tri politicke partije s gradjanskim predznakom, ali sa pretezno bosnjackim clanstvom. Rijec je o Liberalima Rasima Kadica, Stranci za BiH Harisa Silajdzica, te Gradjanskoj demokratskoj satranci (GDS) koju predvodi Ibrahim Spahic.

Racunalo se da ce clan ovog izborno-politickog bloka biti i Liberalno-bocnjacka organizacija prof. dr. Muhameda Filipovica, ali se akademik predomislio prije no sto se uopste smislio. Samo jedan dan zivjela je informacija o clanstvu LBO u pomenutoj koaliciji. I to je, ipak, bilo dovoljno za prvorazrednu politicku vijest. Jer, upravo prisustvo akademika Filipovica - koji s vremena na vrijeme moze ponijeti atribut ostrog Izetbegovicevog kriticara na domacoj politickoj sceni - u tom politickom kvintetu predstavljalo je intrigantnu novost. Ostale stranke i njihovi lideri od ranije su provjerene musterije Stranke demokratske akcije. S popularnim Tunjom ulov bi bio bogatiji, ali SDA nije htjela da plati povisoku cijenu koju je za svoju politicku kozu postavio vodja Liberalno-bosnjacke organizacije, mozda i zato da ne uveca apetite svojih starih saveznika koji su ocito lagodniji u cjenjkanju.

Politicka javnost nije iznenadjena ovakvim razvojem dogadjaja. Stvaranje cetvoroclane koalicije pod kontrolom Stranke demokratske akcije u stvari je samo legalizacija faktickog stanja koje vlada na bosnjackoj politickoj sceni. Nakon sto su na proslogodisnjim opstim izborima Kadicevi liberali i Spahicevi gradjanski demokrati naprosto havarisani, ne osvojivsi niti jedno mjesto u parlamentarnim klupama, a i Silajdzic se suocio sa minornim (osam odsto) odzivom pristalica, oni su se upecali na "velikodusnu" ponudu SDA da sa svojim predstavnicima udju u izvrsne organe, i to kroz kvotu koja je bila rezervisana za Izetbegovicevu partiju. Tako je Silajdzic postao vodeci bosnjacki clan Vijeca ministara BiH, a za Kadica i Spahicevog stranackog kolegu Nedjeljka Despotovica obezbijedjeno je mjesto u federalnoj Vladi.

Silajdzicev racun

Ovi politicki darovi su, dakako, bili danajske vrste. Sad je doslo vrijeme da se otplati prosle godine primljeni predujam, od cega ni Kadic ni Silajdzic i Spahic ocito ne misle da bjeze. Stavise, cini se da to oni cine sa zadovoljstvom, da koaliranje sa SDA postaje njihov dugorocni politicko-stranacki koncept. Osobito je u tome jasan Haris Silajdzic, koji je izgleda imao i glavnu ulogu u kreiranju nacina na koji ce biti stvoren cetvoroclani izborni blok. To je narocito vazno, jer je jedino Silajdzic sa svojom Strankom za BiH predstavljao iole ozbiljnijeg nacionalnog takmaca Izetbegovicevoj partiji, premda ne u mjeri kojoj se on tome nadao kada je prije 17 mjeseci istupio iz redova SDA. Liberali i "gradjani" spadaju u sasvim marginalne politicke stranke koje su na lanjskim izborima za bosansko-hercegovacki parlament pridobile samo 8.200 glasova. No, i s njima SDA ima jasnu i prakticnu racunicu.

Glavni ucinak ovog poteza koji svakako jaca unutarbosnjacku poziciju Stranke demokratske akcije je neutralizacija Silajdzicevog opozicionerstva. Svoju politicku liniju on je sada potpuno izveo na cistac. Uska saradnja sa SDA, s obzirom na vec uzetu visoku funkciju iz njene kvote, njegova je temeljna politicka strategija. U svakom slucaju, o konfrontaciji vise ne moze biti govora. A to je za Izetbegovicevu stranku sasvim dovoljno. Ona se uvijek plasila popularnosti koju hiroviti Silajdzic uziva medju Bosnjacima. Racune koje je rascistio s vodecom bosnjackom strankom Silajdzic je, medjutim, zamutio sa clanstvom sopstvene partije - Stranke za BiH. To se osobito odnosi na jedan dio rukovodstva, izrazito gradjanski orijentisanih licnosti, uz to dijelom i nebosnjaka. Oni su preko Silajdzicevog paktiranja na visokom nivou dosli u situaciju da na mala vrata postanu promotori politike SDA, izrazito nacionalne partije. Tesko da ce Silajdzic uspjeti ovu krivinu nekako da ispravi, da zaustavi rasulo svoje i inace (nakon proslogodisnjeg izbornog neuspjeha) demoralizirane stranke. Vrijeme ce stoga pokazati koliko je Silajdzic sve dobro proracunao kada je ponovo usao u igru sa SDA. To ce se znati u casu kad se njegova stranka posve marginalizira, sto joj ocigledno prijeti. Tada bi i sam Silajdzic, bez stabla, mogao da otpadne kao sasusena grana. Respektabilni sarajevski analiticari ne iskljucuju, naime, mogucnost da se u SDA cine stalne koncesije Silajdzicu kako bi ga se odsjeklo od njegove stranacke baze i tako politicki unistilo ili, sto je takodje aktuelna opcija, legalizovalo kao povratnika (i pokajnika) u redove Izetbegoviceve stranke. Kadrovski nejakoj SDA, uvijek su dobrodosli politicari Silajdzicevog kalibra i javnog rejtinga.

Slican pragmaticni interes SDA ima i sa Rasimom Kadicem, jos uvijek mladjahnim politicrem kojeg bosnjacka javnost voli, bez obzira sto ogromna vecina ne dijeli njegovu politicku platformu. On je, kao predsjednik i javna licnost, daleko nadvisio svoju stranku, pa mu se kao covjeku koji ne krije da je politiku odabrao kao profesiju ocevidno postavilo pitanje sopstvene buducnosti. Za tu njegovu ambiciju SDA ima lijek - funkciju. Prvo ministarsku, a potom mozda i visu, ovisno o tome koliko ce Kadic napredovati u priblizavanju es-de-a-ovskoj politickoj platformi. Zasad on u tome pokazuje prilicnu marljivost.

Gradjansko perje

U taboru Ibrahima Spahica nema upecatljivih politickih licnosti, ali gradjanska odrednica u nazivu ove stranke dovoljno je primamljiva da bi SDA i u nju ulozila ponesto svog kapitala. Time SDA nece sebi kupiti gradjansku odezdu, jer Spahicevo perje u javnosti nije odvec cijenjeno, ali ce ipak saradnjom sa GDS-om demonstrirati makar simbolicnu otvorenost za tu politicku opciju.

Novinari su se ovim povodom prisjetili Izetbegoviceve novogodisnje najave da ce SDA na svom narednom kongresu, polovinom ove godine, napraviti zaokret ka gradjanskom politickom konceptu. Stvaranje koalicije s tri nominalno gradjanske stranke, stoga se smatra izrazom te Izetbegoviceve teznje. Pogotovo se na ovaj aspekt usmjerava paznja nakon informacija, plasiranih kroz Izetbegovicu bliski list "Dnevni avaz", da je stvaranje koalicije sa "gradjanima" izazvalo nesuglasice u rukovodstvu SDA. Kao protivnici ove veze imenovani su desnicarski lideri Omer Behmen, Hasan Cengic i Mirsad Veladzic. Cak je ocijenjeno, u listu koji uglavnom pise ono sto vrh SDA misli, da je "gradjanska ideja jos jednom pobijedila uskonacionalni koncept prisutan kod jednog broja ljudi u rukovodstvu te stranke". Sve to skoro pa zvuci kao poziv na njihovo "diferenciranje". Zato je jedan od Izetbegovicevih motiva moglo biti upravo zauzdavanje, pa mozda i istiskivanje ultradesnog krila s kojim on odavno nije u najboljim odnosima i kojeg bi se mozda rado rijesio. Treba obratiti paznju i na cinjenicu da je sukob upravo sa pomenutom desnicarskom strujom bio jedan od krupnih razloga svojedobnog Silajdzicevog razlaza sa SDA. Njegovo prikljucivanje starom jatu stoga je mozda unaprijed bilo uslovljeno politickom degradacijom Behmena i njegovih istomisljenika. Na sarajevskoj politickoj sceni - medju realisticnim posmatracima - preovladjuje misljenje da bi u skretanju ka gradjanskom konceptu SDA zasad mnogo ucinila vec samim tim sto bi potisnula svoje "dervisko" krilo koje je, narocito u ratnim godinama, imalo jaku politicku i vojnu ulogu.

No, o nekim radikalnim zaokretima ka gradjanskoj politickoj platformi u Izetbegovicevoj stranci jos nema ni govora. Stavise - nacin na koji medjunarodna zajednica vodi mirovni proces u Bosni i Hercegovini (legitimizirajuci iskljucivo nacionalni koncept i dogovaranje nacionalnih oligarhija), destimulise takve zaokrete.

U bosanskim dogadjajima i procesima koji slijede u skoroj buducnosti,
nacionalna i politicka homogeniziranost sva tri naroda nece biti ozbiljnije ugrozena. Nacionalne elite olicene u SDA, SDS i HDZ zadrzace ekskluzivno pravo da sustinski odredjuju sudbinu "svojih" naroda i citave Bosne i Hercegovine. U tom smislu - usisavanjem stranaka koje vode Silajdzic, Kadic i Spahic - Stranka demokratske akcije je dodatno uvecala bosnjacku monolitnost.

VLASTIMIR MIJOVIC