BiraŸka zagonetka

***KOLIKO JE HRVATA U HRVATSKOJ?

AIM, ZAGREB, 30.4.1997. Uvjet za bilo kakve regularne izbore, pa makar se na njima kralo i pravila bila nepostena, kao sto je to u Hrvatskoj, je da se uopce zna koliko jedna zemlja ima stanovnika, a onda i biraca. Kada je o Hrvatskoj rijec onda tu postoji takva zbrka da bi svaki ozbiljan i posteni oporbenjak morao postaviti niz pitanja, te u krajnjoj liniji i uputiti ustavnu ili neku drugu tuzbu. U Statistickom godisnjaku Republike Hrvatske tako stoji podatak da je 1990. godine u biracke spiskove bilo upisano 3.420.212 gradjana s pravom glasa. Ako pretpostavimo da je Hrvatska tada imala oko 4.760.000 stanovnika (po popisu od '91. bilo ih je 4.784.265), ispada da je punoljetnih stanovnika sa pravom glasa bilo 71,84 posto. No, samo nekoliko stranica dalje u istom godisnjaku nalazi se podatak da je po popisu iz 1981. godine, a tesko da se nesto bitno promijenilo u deset godina, onih sa pravom glasa bilo 74,74 posto, odnosno da je mladjih od 18 godina bilo 25,26 posto. Kako se u Statistickom godisnjaku nalaze svakojake sumnjive brojke za ovu priliku opredjelili smo se za podatak da je maloljetnih gradjana nesto vise od cetvrtine. Na narednim izborima 1992. godine biracko tijelo, prema sluzbenim podacima, imalo je 3.575.036 biraca, sto bi znacilo da je Hrvatska imala oko 4.759.000 stanovnika, ili ako pak prihvatimo sugestiju iz godisnjaka onda je stanovnika bilo cak 4.976.000. Po prvoj verziji to je oko 25.000 manje nego po popisu iz '91. godine, a po drugoj cak za 192.000 vise stanovnika. Godinu dana kasnije, na narednim izborima, biracko tijelo raste na 3.579,497, sto bi uz pretpostavku da su cinili 74,74 posto ukupnog stanovnistva, znacilo da je broj stanovnika bio 4.789.265, odnosno pet tisuca vise nego po popisu od dvije godine ranije. A onda dolaze izbori 1995. godine, koji naprosto zbunjuju. Najprije je sluzbeno objavljeno da je ukupno biraca, dakle punoljetnih gradjana sa stalnim prebivalistem u Hrvatskoj, bilo 3.601.951. U Izvjescima Izbornog drzavnog povjerenstva stajalo je pak da je broj upisanih biraca za 31.649 veci. Po tome ispada da je Hrvatska te godine imala 4.861.163 stanovnika i da je pored rata, "bljeskova" i "oluja" porasla za 76.896 stanovnika. Medjutim, tu nije kraj iznenadjenjima. Zbroje li se, naime, upisani biraci iz 28 izbornih jedinica (3.510.818) i oni sa pet posebnih za nacionalne manjine (210.173) ispada da je hrvatsko biracko tijelo bilo cak 3.720.991, sto znaci da Hrvatska ima maltene pet milijuna stanovnika, tocnije 4.978.804. Kako se dogodilo da nitko ne primjeti da Izborno povjerenstvo u istom dokumentu na jednom mjestu tvrdi da je biraca 3.633.600, a na drugom da ih je 87.391 vise, tesko je objasniti. Konacno, na ovogodisnjim izborima na spiskovima (bez izbjeglica i podrucja pod UNTAES-om) naslo se 3.502.936 biraca. Prognanika i stanovnika Podunavlja ukupno je glasalo 126.536 i ako je prosjecni odaziv bio 80 posto lako je doci do podatka da ih je ukupno bilo 158.116 s pravom glasa. Stoga bi ukupno ovogodisnje biracko tijelo bio 3.661.102 biraca, a Hrvatska bi trebala imati 4.898.450 stanovnika. Od toga ih u Podunavlju sa hrvatskim ispravama zivi 117.560. I sto se na kraju iz ove cijele papazjanije da zakljuciti? Najblaze receno - nesto smrdi. Koliko doista Hrvatska ima stanovnika, a koliko biraca? Drugo je pitanje, koje proizlazi iz prvoga, koliko Srba zapravo zivi u Hrvatskoj? Po popisu stanovnistva iz 1991. godine bilo ih je 581.663 ili 12,2 posto. Prema izvjescu Izbornog povjerenstva za 1995. godinu posebna izborna jedinica za srpsku nacionalnu manjinu ili zajednicu imala je upisanih 173.274 biraca, sto bi znacilo da je Srba tada ukupno bilo oko 232 tisuce. Na izbore je, medjutim, izaslo svega 54.470, pa je ostala tajna da li su ostali izbore bojkotirali, ili uopce nisu ni postojali u tom broju. Nije takodjer nikada ni objasnjeno na koji dio Hrvatske se ta brojka odnosila, odnosno jesu li u nju bili ukljuceni i Srbi iz tada okupiranih podrucja Hrvatske. A ako je suditi po ovogodisnjim izbornim rezultatima, uz pretpostavku da je od ukupnog broja koji su tamo glasali njih 15 posto drugih nacionalnosti, onda ispada da je Srba u Podunavlju oko 100 tisuca. E, sad je pitanje da li ovaj broj treba pribrojiti onom iz 1995. godine ili mozda ne?. U tom slucaju Srba bi u Hrvatskoj bilo preko 330.000. To bi znacilo da ih je Hrvatsku napustilo manje od polovine, sto je sasvim sigurno daleko od istine. No, odgovor mozda lezi i u nekim drugim podacima koje je iznjelo drzavno izborno povjerenstvo. Naime, najmanji odaziv zabiljezen je u Sisacko- moslavackoj (62,19), Karlovackoj (63,1), Zadarskoj (64), Licko- senjskoj (65,33) i Sibensko-kninskoj zupaniji (67,65), te gradu Zagrebu (67 posto). A sve su to sredine gdje je nekada zivjelo dosta Srba, pa bi se lako moglo zakljuciti da se netko igrao "mrtvim dusama".

OKVIR:

godina biracko tijelo broj stanovnika

1. 3.570.000 4.760.000
2. 3.575.036 4.759.213
3. 3.579.497 4.789.265
4. 3.720.991 4.978.804
5. 3.661.102 4.898.450

napomena: broj stanovnika izracunat je uz pretpostavku da je pravo glasa imalo 74,74 posto gradjana, to jest da je 25,26 posto bilo maloljetnih.

GOJKO MARINKOVIC