INTERVIEW: AMBASADOR MICHAEL STEINER

pomocnik Visokog predstavnika za BiH

VLAST U BIH - SPOSOBNA ZA RAT, NESPOSOBNA ZA MIR

AIM, SARAJEVO,29.04.1997 Zamjeniku Ureda Visokog predstavnika medjunarodne zajednice u BiH, ambasadoru Michaelu Steineru, istjece ovih dana mandat na tom mjestu. Tim povodom razgovaramo s ambasadorom Steinerom, o tome sto je u proteklom vremenu cinio u BiH, sto i ko ga je sprijecavalo da svoj posao bolje radi, o Sarajevu kao neuralgicnoj tacci njegovih zadataka, ali i daljnjim planovima.

* Protokol o Sarajevu, potpisan nakon brojnih Vasih intervencija u oktobru prosle godine, jedan je od kompromisa zazivljavanja Federacija. Ko po Vasem misljenju opstruira njegovu implementaciju, s obzirom na to da jos uvijek nije uspostavljena gradska vlast?

• Istina je da je Protokol bio sporazum izmedju federalnih partnera SDA i HDZ, dok Sporazum koji smo postigli nedavno, uz ucesce svih politickih stranaka zastupljenih u Kantonu Sarajevo, ima drugaciji karakter. Zelio sam, naime, da prevazidjemo situaciju u kojoj mi uvijek razgovaramo sa dvije vodece stranke SDA i HDZ. Iako smo imali politicki sporazum, iako je postojao koncenzus na nivou federalne Vlade, pitanje je bilo odgodjeno, ovaj put, na nivou na Federalnog parlamenta. Bilo je receno da ce se Parlament odrzati 22.aprila, ali je odgadjen do 6.maja. Meni zapravo jos uvijek nije jasno ko su oni, koji navodno imaju toliko vremena da odgadjaju stvari vazne za izgradnju Federacije. Naravno, postoje dvije politicke snage kojima bas nije vazno da li ce nova organizacija Sarajeva biti uspostavljena dvije sedmice ranije ili kasnije. Istovremeno, jako tesko identificirati ko zapravo i sta sve ovdje radi. Mislim da se igra vodi "zatvorenih karata".

* Na koga konkretno mislite kad kazete dvije politicke snage?

• Postoje odredjene grupe koje imaju specificne interese i koji "blokiraju" spremnost drugih da se krene naprijed. Ono sto ovdje ne postoji jeste kultura implementacije, odnosno kretanja naprijed. Prisutno je oklijevanje, zadrzavanje postojecih opcija. Cesto nije bas jednostavno ukazati na krivce. Jednostavno jedni druge drze u saci. Ali, preciznosti radi, odgovorit cu ovako - snage koje oklijevaju nisu snage opozicije.

* Dakle, na nama je da zakljucimo da mislite na vladajuce stranke. Ipak, nedavno ste se javno "prepucavali" bas s opozicijom, odnosno s novim predsjednikom SDP Zlatkom Lagumdzijom, upravo oko konstituiranja Gradskog vijeca Sarajeva?

• Zlatko Lagumdzija je moj prijatelj i imamo iste ciljeve kad se radi o BiH. Ali, je on politicar koji ponekad u medijima podrzava trenutne politicke interese. Lagumdzija je, mislim, ponekad prebrz u predstavljanju stvari na nacin koji nije u interesu BiH. Ali, to je dio politike i smatram da se to ne bi trebalo shvatiti previse ozbiljno. Dakle, on cesto kaze stvari glasno, ali i sam sam takav. Ne mislim da moramo uvijek o svakom taktickom pitanju dijeliti isto misljenje.

* Vladajuca bosnjacka stranka SDA pristaje, cini se po posljednjim izjavama njenih celnika, na ponove izbore u Mostaru na kojim bi prema prognozama lako mogla pobijediti HDZ. Smatrate li da je to manipulacija ljudima od strane ove dvije vladajuce stranake, odnosno neka njihova nova interna podjela?

• Mi zelimo da sacuvamo sporazume koje imamo u Mostaru, i odlucni smo da prvo implementiramo postojece izborne rezultate da bismo sacuvali ono sto je Ustavom dogovoreno. Tek poslije toga i u Mostaru se mogu odrzati izbori kao i u drugim gradovima. A ko ce pobijediti, zavisi od volje biraca.

* Etnicki ekskluzivitet i nacionalna homogenizacija naroda osudjeni su u Daytonu vec samim propisivanjem povratka ljudi, no i dalje se primjenjuje u vodjenju politike u BiH. I sami cesto ucestvujete u vaninstitucionalnom dogovoru dvije vladajuce nacionalne stranke?

• Prvo da kazem da je posljednji sporazum koji smo imali bio sporazum izmedju SDA i HDZ oko Sarajeva. Smatram da je to normalna stvar koja se desava u svim demokratijama. Ali, ovdje ste vi u pravu: dogovori izmedju ovdasnjih vodecih politickih stranaka nisu nesto sto je jako zdravo ukoliko zelite da udjete u parlamentarni sistem. Dakle, mi moramo ukljuciti sve politicke stranke u sistem odlucivanja. Bosanskohercegovacku stvarnost najbolje je okarakterizirao kardinal Puljic rijecima "Mi smo u jednom prijelaznom periodu". Dakle, izaslo se iz rata koji je "igrao" na jednonacionalnu kartu, ali na takav nacin da su ljudi jos uvijek nesigurni. Da biim se vratilo samopouzdanje oni ne bi smjeli biti tretirani razlicito zato sto su jedni Hrvati, drugi Srbi ili Bosnjaci, ili pak nesto drugo.

* Bosni i Hercegovini, u ovako teskoj i politickoj i ekonomskoj situaciji oba entiteta, mnogi predvidjaju socijalne buntove ukoliko se ne iznadju rjesenja za hitniju implementaciju Mirovnog sporazuma i ozivljavanje privrede. Da li ce medjunarodna zajednica, kao bh. staratelj, ispuniti data obecanja o rekonstrukciji zemlje?

• Vi govorite o novcu. Taj novac dolazi od ljudi koji placaju poreze u zemljama koje su izvan BiH. Tamosnja ministarstva finansija koja ga prikupljaju moraju objasniti svojim platisama za sta je taj novac potreban. Oni to nisu u stanju uciniti ako odgovorni ljudi ovdje nisu u stanju da urade ono sto im je u Datonu povjereno kao zadatak. Dakle, ako u BiH nemamo jedan pravni okvir putem kojim ce se novac trositi na nacin koji ima smisla, onda taj novac ne moze biti i efikasan. Zajednica donatora, u ovom slucaju ministarstva finansija, mogu reci "vas novac je potrosen na dobar nacin" samo ako su vlasti ovdje bile u stanju da odrade ono sto je trebalo uraditi. Ali, ako se stvari ne odvijaju tako, onda nece doci do ukljucivanja ljudi izvana. Pravo pitanje bi trebalo usmjeriti prema ovdasnjim vlastima, odnosno vidjeti da li one rade svoj zadatak, i na osnovu toga zakljuciti da li je medjunarodna zajednica u poziciji da pomogne, ili ne.

* Na posljednjoj sjednici Predsjednistva BiH, nakon akcije americke diplomacije, dogovorena je uspostava Centralne banke i jedinstvene valute. Dakle, ocito je da se iskljucivo uz pritisak iz vana mogu rijesavati kljucna pitanja u BiH, kao sto je uostalom pod pritiskom potpisn i sam Daytonski sporazum?

• Ovdje imamo odredjene odluke na jednom visokom nivou. Protokol o Sarajevu je dobar primjer. Dakle, uvijek u prvi plan dolazi stvarna spremnost vlasti da ucini jedino ono sto mora, i uistinu se ne moze se izbjeci pritiska izvana. Medjunarodna zajednica je ovdje i jedna vrsta elementa za izgradnju povjerenja. Moramo postici to da se ljudi prestanu plasiti buducnosti, s obzirom na iskustvo koje nose iz proslosti. No, to je dugotrajni proces koji ide veoma polako. Kada se tako nesto prevazidje, tek onda ce ljudi u BiH staviti navodno "svoju" vlast na, da tako kazem, malo jacu vatru.

* Ipak, nakon vise od 500 dana od potpisivanja Daytonskog sporazuma, on jos uvijek pociva na nepromjenjenom balansu etnicke podjele Bosne i ocuvanja multietnicke i cjelovite Bosne?

• Mislim da ocuvanje jedinstva moguce samo uz pomoc normalnih ljudi. Razne stvari u BiH bice odlucene na osnovu onoga sto ljudi doista zele i kako se ponasaju. Zelja ljudi za povratkom jeste nesto sto je jako mocno, kao i zelja da se slobodno krecu cijelom BiH. Vjerujem da ce im se na kraju i ostvariti. To prije sto ljudi uistinu imaju i strah od ponovnog rata. Licno mislim da novog rata nece biti, ali je potrebno da se u to i gradjani BiH uvjere.

* Kakve su sanse za povratak izbjeglica i raseljenih lica kada sve tri vladajuce nacionalne stranke u BiH cine sve da se ljudi ne vracaju?

• Jedan od elemenata su opcinski izbori, odnosno uspostava visenacionalne vlasti. Ono sto trebamo postici jeste da prevazidjemo ponasanje sve tri stranke. Znam da je ova teza sada zvuci na neki nacin kao fikcija. Ali, nacionalni lideri su neraskidivo vezani za ono sto su bili izazovi rata i jednog uplasenog drustva. A upravo to ce se uskoro promijeniti. Ljudi ce zahtijevati da se lideri koncentrisu na stvaranje normalnih uvjeta zivota i rjesavanje zivotnih pitanja. Onda cemo uvidjeti da li su ti lideri sposobni ispunjavati takva ocekivanja. Ono sto nam je sada prijeko potrebno, jeste ekonomsko i demokratsko takmicenje.

* Kako ce se na predstojecim lokalnim izborima prevazici proslogodisnje greske gdje je u organizaciji izbora (od pravila PIK, medijskih komisija i ostalih potkomisija) prednost davana upravo vladajucim strankama s ratnim renomeom kojeg pominjete?

• Mislim da je glavna stvar u jasnoj registraciji biraca i izbjegavanju potencijalne manipulacije za razliku od proslih septembarskih izbora. Moramo imati i mnogo intenzivniju i sposobniju superviziju. Smatram da je OSCE sada shvatio da se ne treba oslanjati samo na vodece stranke, nego da treba ukljuciti i opoziciju. Sada, sto je najvaznije, imamo mehanizme putem kojih se moze raditi na implementaciji izbornih rezultata. Ovaj put izbori nece biti gotovi na dan izbora i proglasavanje rezultata, nego samo onda kada rezultati budu realizovani. Imamo i mogucnost OSCE-a da skine sa liste sve kandidate koji su svojim ponasanjem pokazali da, zapravo, ne trebaju da imaju pravo da budu izabrani. Mislim da OSCE nece oklijevati da iskoristi sve instrumente koje ima.

* Kako ocjenjujete najavljeni susret predsjedavajuceg Predsjednistva BiH Alije Izetbegovica sa predsjednikom Hrvatske Franjom Tudjmanom?

• Uvijek je dobro ako lideri razgovaraju. Jasno je da Hrvatska, kao jedna od ucesnica u Daytonskomm sporazumu moze dati garanciju jacanju Federacije. No, ono sto je daleko vaznije od samog
  susreta, jeste naravno njegov ishod i cilj.

* Sto mislite o uspostavi punih diplomatskih odnosa izmedju BiH i SR Jugoslavije?

• Ove dvije drzave su se vec medjusobno priznale. Sada je vrijeme da to bude prakticno realizovano u smislu razmjene ambasadora. To je u interesu koliko BiH, toliko i zvanicnog Beograda. Bosna nije vise u poziciji da razmislja da bi uspostava diplomatskih odnosa eventualno samo njoj mogla pomoci. Pomoc je to i Jugoslaviji.

* Za kraj ovog razgovora, ako bi ste vi dosli na mjesto Visokog predstavnika za BiH, o cemu AIM ima neke informacije, koja biste dodatna ovlastenja trazili za vrsenje funkcije, za razliku od ovlasti koje danas ima g. Karl Bildt, a koji takodjer odlazi s te funkcije?

• Postavili ste ovo pitanje u vasu korist, i to s informacijom o kojoj se jos ne govori, tako da nemam nikakvog prostora za odgovor. To je ipak teoretsko pitanje. Bilo ko, ko naslijedi Carla Bildta, morace dobro razmisliti kako ce dalje raditi. Uz dobro razumijevanje situacije u BiH i pomoc vanjskih faktora, nadam se da ce uspjeti doprinijeti stabilizaciji i odrzavanju mira ovdje. U svakom slucaju, ja mu zelim, ko god to bio, mnogo uspjeha i istrajnosti u buducim zadacama koje mu predstoje.

LEJLA HADZIMEHMEDAGIC