IznenaÐenje pravobranitelja

***IZNENADjENJE IZ UREDA PUCKOG PRAVOBRANITELJA

AIM, ZAGREB, 28.4.1997. Tijekom veljace i ozujka pucki pravobranitelj Ante Klaric sa svojim je pomocnicima obisao Knin, Donji Lapac i okolna podrucja, gdje se sastao i razgovarao s predstavnicima OESS-a, Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice, Ureda za humanitarna pitanja UN- a, Medjunarodnog Crvenog kriza i Crvenog polumjeseca, Hrvatskog Crvenog kriza, vladinim povjerenicima za ova podrucja te nevladinim organizacijama koje tu djeluju. Temeljem razgovora, prikupljenih informacja i onog sto su vidjeli, Klaric i pomocnici sastavili su posebno Izvjesce o stanju ljudskih prava na podrucju Knina i Donjeg Lapca, koje je dostavljeno hrvatskoj Vladi i saborskim odborima. U Izvjescu pucki je pravobranitelj izrazio svoju zabrinutost zbog loseg stanja ljudskih prava na tom podrucju, sto je znacilo prvu potvrdu neke drzavne institucije onoga o cemu su nevladine organizacije i nezavisni mediji mjesecima govorili i na to sto su upozoravali, i zbog cega su proglasavani neprijateljima Hrvatske.

Nezadovoljavajuce stanje sigurnosti gradjana i njihove imovine u Kninu Klaric prije svega vidi u nemogucnosti veceg broja gradjana srpske nacionalnosti koji su pobjegli za vrijeme vojno- redarstvene akcije "Oluja" i koji su se u medjuvremenu vratili, da se usele u svoje kuce i koriste svoje posjede. Njihove su kuce i posjedi, naime, temeljem Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju odredjenom imovinom date na "privremeno koristenje" drugim osobama. U svojem Izvjescu pucki je pravobranitelj upozorio i na problematican odnos izmedju Hrvata starosjedilaca- povratnika i novodoseljenih Hrvata, osobito onih iz Bosne i Hercegovine, te na jos uvijek tesko stanje u gospodarstvu i drustvenoj infrastrukturi.

Razloge za zabrinutost stanjem u Kninu i okolici pucki pravobranitelj objasnio je i velikim brojem prijavljenih slucajeva uznemiravanja gradjana i kradja, te slabom ucinkovitoscu policije u zastiti osobne sigurnosti gradjana i imovine. Zabrinut je i zbog primjetnog nerazumijevanja i nedostatka dobre volje da se hrvatskim gradjanima srpske nacionalnosti omoguci povrat i koristenje njihove imovine, sto se posebno odnosi na slucajeve kada su ti gradjani, prema obavijestima koje su dobili u Vukovaru u Uredu prijelazne uprave RH, ocekivali da ce im povratkom u Knin imovina biti vracena. U Kninu su medjutim, navodi Klaric, sluzbene osobe cak odbile razgovarati s njima, sto ukazuje na nedostatnu suradnju Ureda prijelazne uprave u Vukovaru i povjerenika Vlade u mjestima u koje se povratnici srpske nacionalisti upucuju, zbog cega se ti ljudi s pravom osjecaju prevarenima.

Ni u Donjem Lapcu situacija nije drukcija - izbjeglim Srbima povratak je gotovo nemoguc, ne mogu doci u posjed svoje imovine, nepoznate osobe dolaze i skidaju gradju s kuca, kradu ono sto je jos preostalo... Srbi starosjedioci, njih 117, koji su se s dopustenjem hrvatske vlasti vratili u Donji Lapac, ne mogu koristiti svoje kuce cak i kad su prazne, jer su dodijeljene na koristenje drugim ljudima. Pucki pravobranitelj istice da je velik broj rjesenja o dodjeli kuca na privremeno koristenje nezakonit, te da ih se mora ponistiti. Obecanja o zaposlenju na tim podrucjima niti se ne pokusavaju ispuniti, mjesto je prometno izolirano i udaljeno od vecih naselja, nema ni lijecnika pa policija prevozi bolesnike u bolnicu. Policija svoj posao obavlja vise nego dobro, zamjecuje Klaric, ali broj policajaca trebao bi se povecati za polovicu sadasnjeg. Slicno stanje je i u opcinama i gradovima Dvor, Korenica, Plaski, Vrginmost... Uza sve navedeno, Klaric je rad povjerenika Vlade za Donji Lapac Zeljka Piplice ocjenio "nestrucnim", naglasavajuci da je "nedorastao tezini i slozenosti zadaca koje su pred njega postavljene".

U izjavi koju je kasnije dao, Klaric se nije zelio upustati u to tko je sve ucinio propuste, ali cinjenica je, kako kaze, da "stanje kakvo je zatekao na podrucju Donjeg Lapca i Knina dovodi u pitanje dignitet hrvatske drzave i njezin ugled u svijetu samo zato sto se neki lokalni mocnici ili ljudi izvan zakona sluze metodama onih koji su nam nametnuli agresiju i zlo kroz koje smo prosli". U samom pak Izvjescu pucki je pravobranitelj ukazao i na razgovor sa sefom Regionalnog ureda OESS-a Cramerom koji je jasno izrekao upozorenje kako nacin rjesavanja problema u kninskom i lapackom podrucju izravno utjece na kreditno- financijsku pomoc zemalja Evropske unije Hrvatskoj. U trenutku kada Hrvatska ocekuje vise od pola milijarde dolara pomoci iz inozemstva za program povratka u Podunavlje, takva upozorenja hrvatskim vlastima nisu nimalo bezazlena, sto je ocito jasno i puckom pravobranitelju koji je u svom Izvjescu dodao da ce "djelotvornije zbrinjavanje Srba koji se vracaju u ta (lapacko i kninsko) podrucje brze rijesiti i problem povratku Hrvata u Podunavlje".

Iako se moglo uciniti drukcije, reakcijea na Izvjesce puckog pravobranitelja uslijedile su odmah po njegovu objavljivanju. Vidjelo se to i iz odgovora vladinog premijera Zlatka Matese na pitanje Milana Djukica koji je na aktualnom satu u Zastupnickom domu Sabora RH premijera upitao za Vladin stav o Klaricevom Izvjescu, na sto je Matesa priznao da je tamosnje stanje sigurnosti neprihvatljivo, te da je ministar unutarnjih poslova Ivan Penic izdao konkretne zapovijedi kako bi se situacija dovela u redovito stanje.

No, nisu sutjeli ni vladini povjerenici za Donji Lapac i Knin. Zvonimir Puljic, vladin povjerenik za Knin, tvrdi da ovaj grad funkcionira kao i svaki drugi njegove velicine, da Kninu ne nedostaje policije, te da se povratak Srba odvija u skladu s Vladinim zakonom. "Ne znam ni za kakve prijave o neredima, ekscesima ili uznemiravanjima gradjana", kaze Puljic. Zeljko Piplica, Vladin povjerenik za Donji Lapac, ciji je rad pucki pravobranitelj ocijenio nestrucnim, izjavio je kako iza svega stoji Milan Djukic koji ga napada vise od godinu dana (Milan Djukic, ne treba zaboraviti, rodjen je u Lapcu). Piplica najavljuje da ce neke pojedince tuziti za klevetu, dok za puckog pravobranitelja kaze da je "mogao bolje upoznati stvari, a ne da se dva dana vozi po Lapcu u Djukicevu autu" i potom soli pamet iz udobne fotelje u Zagrebu. "Zar sam ja kao povjerenik kriv sto provodim Zakon o podrucju od posebne drzavne skrbi i sto jos uvijek cekam od Vlade naputke o sredjivanju imovinskih odnosa na oslobodjenim podrucjima", pita se Piplica.

Povodom Klariceva Izvjesca sastao se i saborski Odbor za ljudska prava i prava etnickih i nacionalnih zajednica i manjina. Prvi sastanak odgodio je raspravu o Izvjescu jer se ocekivala i nazocnost potpredsjednice Vlade Ljerke Mintas-Hodak, za koju je Djukic izjavio da je na njegova zastupnicka pitanja o ovom problemu vise puta odgovarala suprotno od onoga sto proizlazi iz Izvjesca puckog pravobranitelja. Odbor se sastao ponovo dan kasnije, a sjednici su prisustvovali i Klaric i Mintasica. Iako je potpredsjednica Izvjesce ocijenila dobronamjernim, odbacila je konstatacije po kojima je sigurnosna situacija na tim podrucjima kriticna, iako nije mogla zanijekati da je povratak izbjeglih Srba otezan u slucajevima kada se u njihovim kucama nalaze hrvatski prognanici koji se privremeno ne mogu vratiti u svoje domove. Djukic najvecu krivnju ovakvom stanju vidi u samovolji Vladinih povjerenika, te da je Klaricev izvjestaj blazi od stvarnog stanja, upozorivsi pri tom na "novu modu" - podmetanje nagaznih mina u dvorista povratnika. S njime se slozio i Damir Kajin, koji Klaricev report ocjenjuje kao otkrivanje vrha sante leda dogadjaja zbog kojih bi netko trebao podnijeti odgovornost.

Ljerka Mintas-Hodak odbila je sva prozivanja Vlade i nazvala ih neutemeljenim insinuacijama, a negirala je i Djukicevu primjedbu da je krsenje ljudskih prava Srba na oslobodjenim podrucjima zapravo smisljena drzavna politika. "Da nismo nista ucinili, tamo bi bio Divlji zapad, a to bas nije tako", tvrdi Mintasica i dodaje da se neke stvari mogu rijesiti odmah, a neke tek "kad sazriju okolnosti". Sve u svemu, Klaricevo Izvjesce pokrenulo je inicijativu za izmjenu zakona koji ugrozavaju pravo na imovinu, a Stjepan Sterc, pomocnik ministra razvitka i obnove, na istoj je sjednici izvjestio da je napokon postignut sporazum, odnosno sacinjen program povratka Srba iz Podunavlja, ali i Hrvata u Podunavlje, a uskoro bi trebala proraditi i Drzavna agencija za razmjenu i prodaju imovine, sto bi mnogim prognanicima na obje strane omogucilo lakse rjesavanje pitanja vezanih za napustenu imovinu.

Na kraju se oglasila i Vlada, koja je u poduzem odgovoru puckom pravobranitelju iznijela podatke koji bi trebali pobiti bar dio njegovih tvrdnji iz Izvjesca. Vlada tvrdi da na podrucju Donjeg Lapca "nije bilo razbojstava, miniranja napustene imovine niti ubojstava, bilo je nekoliko slucajeva otudjivanja napustene imovine i djelomicnog unistenja", a za rjesenja o privremenom koristenju napustene imovine odbjeglih Srba tvrdi se da su izdavana "sukladno zakonu" i "u koordinaciji s Ministarstvom razvitka i obnove". Sve je bilo u skladu sa Zakonom o privremenom preuzimanju i upravljanju imovinom, Zakonom o davanju u najam stanova na oslobodjenom teritoriju i Zakonom o podrucjima posebne drzavne skrbi. To sto su spomenuti zakoni medju najosporavanijima koje je Hrvatska imala u svojoj kratkoj samostalnosti - Vladu, odnosno Ljerku Mintas-Hodak koja je potpisala odgovor Klaricu, ni ovaj put nije brinulo, mada o njima raspravlja i OESS, kao i mnoge druge svjetske institucije.

Unatoc nojevskom ponasanju pred problemima, sto hrvatski celnici tako zestoko prakticiraju, nakon Klariceva Izvjesca vise nitko nece moci reci da nije znao. Uz Izvjesce, Klaric se pobrinuo da svima dostavi i popis slucajeva uznemiravanja i kradja zabiljezenih na podrucju Knina i okolice, kojeg je primio od voditelja ureda Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice iz Knina, u kojem su pobrojani i opisani dogadjaji na osnovu kojih je Klaric sastavio svoje Izvjesce. Skoro dvije godine nakon Oluje podrucje nekadasnje Krajine time je dobilo bar dobru i realnu dijagnozu, mada nimalo povoljnu za hrvatsku vlast. A upravo je hrvatskim vlastima, ponajprije Vladi, ostavljeno na dusu da se pobrine za ovo poluprazno podrucje, na kojem se ni ono malo povratnika jos uvijek ne osjeca sigurnima i zasticenima. Bude li Vladino ponasanje u skladu s odgovorom puckom pravobranitelju - za sumnjati je da ce se ista uskoro promijeniti.

MILIVOJ DjILAS