Bulatovi odao dr§avnu tajnu
Bulatovic odao drzavnu tajnu
PREDSJEDNIK MOZE ZAVRSITI NA SUDU
Objavljivanjem Dnevnog reda Sluzbe drzavne bezbjednosti, posebno objavljivanjem imena ljudi i funkcija koje oni obavljaju u toj sluzbi, Predsjednik Crne Gore provalio je sva tri stepena povjerljivosti. Do sada nije zabiljezeno da predsjednik drzave provali organizacionu strukturu sluzbe drzavne bezbjednosti, kao sto je to uradio Bulatovic
AIM, Podgorica, 25. 4. 1997.
Vucji odnosi u vrhu vladajuce Demokratske partije socijalista, borba oko kontrole nad Sluzbom drzavne bezbjednosti, doveli su do toga da predsjednik Crne Gore Momir Bulatovic moze biti optuzen za krivicno djelo odavanje drzavne tajne, odnosno zbog krivicnog djela protiv naroda i drzave. U zaru politicke i personalne borbe sa premijerom Djukanovicem, zaslijepljen netrpeljivoscu prema sefu SDB-a Vukasinu Marasu i zeljom da posto-poto dobije bitku za Sluzbu drzavne bezbijednosti (ko ima Sluzbu - taj ima vlast), crnogorski predsjednik Momir Bulatovic je u unutarpartijski obracun pokusao da uvuce i drzavnog tuzioca Crne Gore.
Javno se dopisujuci sa drzavnim tuziocem Vladimirom Susovicem, predsjednik Bulatovic je objelodanio strogo povjerljivi Dnevni red Kolegijuma Sluzbe drzavne bezbjednosti (drugu tacku tog dokumenta) te imena i funkcije ljudi koji su ga sacinili: Buda Scepanovica, sefa Kabineta rukovodioca Sluzbe drzavne bezbjednosti i "asistenta" Sretena Sukovica - nacelnika pete uprave Sluzbe drzavne bezbjednosti.
"Nema primjera u istoriji tajnih policija da je predsjednik drzave provalio nekoga iz svoje sluzbe bezbjednosti. Nezadovoljstvo u Sluzbi drzavne bezbjednosti Crne Gore je zbog toga veliko. Do sada, takodje, nije zabiljezeno da predsjednik drzave provali organizacionu strukturu sluzbe drzavne bezbjednosti, kao sto je to uradio predsjednik Bulatovic. Provaljivanjem dnevnog reda Sluzbe drzavne bezbjednosti, objelodanjivanjem ko je sastavljao taj dnevni red i pominjanjem imena sefa Kabineta rukovodioca Sluzbe drzavne bezbijednosti Buda Scepanovica i nacelnika Pete uprave (sektora vrhunske analitika) Sretena Sukovica, crnogorski Predsjednik je prekrsio Ustav i zakon", kaze nas sagovornik iz vrha SDB-a koji zeli da ostane anoniman.
Prosirenom Kolegijumu SDB-a, po pravilu, prisustvuje nacelnik Sluzbe, sef njegovog kabineta, kao i rukovodioci Sektora i svih centara Javne bezbjednosti. Tim sastancima, obicno, prisustvuje i ministar policije, i na njima se razmatraju samo posebno vazna pitanja iz domena rada Sluzbe. Sto se tice zastite informacija sa ovakvih skupova, sve one imaju karakter drzavne tajne, i mnoge od njih ostaju samo u krugu vodecih licnosti Minstarstva i, naravno, drzave.
"Organizaciona pripadnost, odnosno organizaciona struktura SDB-a", istice nas sagovornik, "strogo je povjerljiv akt, i podlijeze pod sva tri stepena povjerljivosti. Prvi stepen je 'strogo povjerljiv', drugi stepen je 'cuvati u kasi', a treci stepen povjerljivosti je 'papir koji prati akt' i na njemu se nalazi spisak lica koja su upoznata sa sadrzajem akta. Akt o sistematizaciji SDB-a je najpovjerljiviji akt u drzavi, kao cjelina je nedostupan cak i radnicima Sluzbe drzavne bezbjednosti, te kao takav podrazumijeva sva tri stepena povjerljivosti. Ako se bilo koji element tog akta provali postoji opasnost da se citava piramida srusi", kaze nas sagovornik, precizirajuci: "Objavljivanjem Dnevnog reda Sluzbe, a posebno objavljivanjem imena ljudi i funkcija koje oni obavljaju u Sluzbi, Predsjednik je provalio sva tri stepena povjerljivosti. To sto je uradio Predsjednik predstavlja krivicno djelo u sticanju, to jest krivicno djelo protiv naroda i drzave (zloupotreba sluzbenog polozaja i odavanje drzavne tajne)".
"Ko zna organizacionu strukturu CIA, KGB-a ili, recimo, SDB-a Srbije?', pita se covjek iz vrha SDB-a i kao odgovor nudi novo pitanje: Kada je to neki od predsjednika Amerike, Rusije, Njemacke ili bilo koje druge drzave na svijetu, zbog svojih politickih potreba, javno obznanio seme, imena i funkcije ljudi iz tajne policije? Predsjednik je pored toga ugrozio bezbjednost ljudi cija je imena objavio u medijima, kao i bezbjednost njihovih porodica", kaze nas sagovornik.
Prvo i osnovno pravilo svih tajnih sluzbi svijeta je da njihovi pripadnici djeluju potpuno konspirativno. To pravilo se i kod nas postovalo sve do dolaska na vlast "mladih i lijepih". Poznato je da su tada problema u Sluzbi imali cak i najbolji operativci, ako su im se supruge negdje pohvalile gdje im muzevi rade i koja radna mjesta i sektore pokrivaju. No, evo doslo je vrijeme da takve tajne u medijima objavi licno Predsjednik Republike.
Doista cudi kako je to Momir Bulatovic, predsjednik Crne Gore, zakleti pristalica pravne drzave, koji se i te kako razumije u rad tajnih sluzbi, sebi dozvolio takav luksuz da provali drzavnu tajnu. Za Predsjednika dugog jezika, nije nikakvo opravdanje ako su ga, mozda, na tanak led navukli neki ljudi bliski njegovom, nekada najboljem drugu. Odgovornost svakako snose i ljudi iz Bulatovicevog kabineta i bliskog okruzenja koji nijesu napravili valjanu procjenu o propustljivosti informacije i tezini njenog objavljivanja.
Ko su ljudi koji su nasankali Predsjednika? To je Bulatovic mozda, tek sada shvatio.
Seki Radoncic